KRIZA

ŠTO SE TO DOGAĐA U IRANU: JE LI NA POMOLU SLOM KLERIKALNE VLASTI 'Demonstracije predvode oni koji su dosad uvijek bili uz vrhovne vjerske vođe'

 
 IRNIN / Reuters TV / Reuters

U gradovima širom Irana građani već danima prosvjeduju na ulicama protiv ekonomskih teškoća i političke represije. Prosvjedi su u četvrtak počeli u drugom najvećem iranskom gradu Mašadu, gdje je stotine ljudi prosvjedovalo zbog visokih cijena osnovnih životnih dobara.

Od četvrtka su se prosvjedi proširili u oko 25 gradova, uključujući glavni grad Teheran te su se, kako javlja BBC, pretvorili u najveće prosvjede u Iranu još od 2009., kada su milijuni ljudi tražili ponavljanje spornih predsjedničkih izbora.

Aktualne demonstracije urodile su nasiljem na brojnim mjestima, a državni mediji javili su da je najmanje 21 osoba poginula u sukobima sa snagama sigurnosti, dok su stotine ljudi pritvorene.

Provjedi su u početku bili potaknuti neuspjehom predsjednika Rouhanija da oživi iransko gospodarstvo, riješi problem visoke nezaposlenosti i inflaciju te se obračuna s korupcijom.

Prosvjednici također postavljaju pitanje zašto Iran troši gomilu novca na sukobe po Bliskom istoku, dok Iranci istovremeno trpe. Nakon ekonomskih problema, prosvjednici su se tako brzo prebacili na politička pitanja te su počeli kritizirati vodeće osobe u državi. Tako su u subotu u Teheranu prosvjednici vikali "smrt diktatoru", misleći na Vrhovnog vođu, ajatolaha Ali Hameneija.

Neki čak spas pokušavaju vidjeti u povratku monarhije koja je zbačena 1979.

Iranske snage sigurnosti isprva su se suzdržavale u primjeni sile te su prosvjednike u Mašadu rastjerivale vodenim topovima i mali broj ljudi je bio uhićen. Predsjednik Rouhani je u nedjelju rekao da Iranci mogu "apsolutno slobodno kritizirati vladu i prosvjedovati", ali da snage sigurnosti "neće pokazivati toleranciju prema onima koji oštećuju javno vlasništvo, krše javni red i stvaraju nemir u društvu".

Rouhani je sklopio sporazum sa svjetskim silama 2015. po kojem je pristao ograničiti iranski nuklearni program u zamjenu za uklanjanje ekonomskih sankcija. No, njegova poruka prosvjednicima da rješavanje iranskih problema zahtijeva vrijeme i da bi ljudi trebali pomoći vladi, nije smirila stanje.

Ajatolah Hamenei u utorak je kazao da "neprijatelji Irana" koriste "novac, oružje, politiku i obavještajne službe da naštete Islamskoj Republici".

Kako bi spriječila prosvjednike da podijele svoje videosnimke i fotografije prosvjeda putem interneta, vlasti su blokirale pristup društvenim mrežama i aplikaciji 'Telegram', koju za komunikaciju koriste milijuni Iranaca.

Što se tiče sastava prosvjednika, BBC javlja da se po raznolikim sloganima može zaključiti kako sudjeluju različite skupine i da se radi o pokretu bez nacionalnog vođe. Sudeći po izgledu prosvjednika do sada, mnogi su siromašni i nezaposleni ljudi koji se muče da prehrane svoj obitelji. U prosjeku, Iranci su osiromašili za 15 posto u proteklom desetljeću, a kruh, mlijeko i crveno meso jedu čak 30-50 posto manje, prema istraživanju servisa BBC Persian.

Službena stopa nezaposlenosti iznosi 12,4 posto, ali u nekim dijelovima zemlje je viša od 60 posto. Naročito su pogođeni mladi, koji čine više od polovice stanovništva.

Oživljavanje gospodarstva, što je obećao predsjednik Rouhani potpisujući nuklearni sporazum, mnogim Irancima se čini presporo, posebice nakon godina bijede pod sankcijama.

Američki predsjednik Donald Trump u nizu svojim 'tweetova' izrazio je podršku prosvjedima. Primjerice, u ponedjeljak je napisao da su Iranci "gladni hrane i slobode", te je dodao da je "vrijeme za promjenu".

Europska unija poručila je da prati situaciju i da očekuje garantirano pravo Iranaca na mirno okupljanje i slobodu izražavanja.

Jedan od rijetkih zapadnih reportera koji izvještava iz Teherana, dopisnik New York Timesa Thomas Erdbrink opisao je što je vidio na ulicama iranske prijestolnice u kojoj već godinama živi, a u nju se s godišnjeg odmora u Japanu vratio u ponedjeljak.

- Atmosfera je napeta, a posvuda ima puno pripadnika snaga sigurnosti. Prosvjedi su ovdje sporadični: nekolicina ljudi dođe, vikne nekoliko slogana, a zatim se raziđu. U nedjelju su prosvjednici u nekim provincijskim mjestima pokušali provaliti u policijske stanice i vojne objekte, napadnuta je i jedna vjerska škola, javila je državna televizija. Dok je u Teheranu broj prosvjednika u ponedjeljak bio relativno mali, nezadovoljstva ima posvuda. Mnogi na ulicama negoduju zbog visokih cijena, korupcije i izostanka bilo kakvih promjena, a većina onih s kojima sam razgovarao najavili su da će se priključiti demonstracijama, napisao je Erdbrink.

On također upozorava na veliku razliku u uzrocima ovih prosvjeda u odnosu na one 2009. godine.

- Neke od tradicionalnih podjela u iranskom društvu ovoga su puta nestale. Ljudi iz ruralnih područja, koje se dugo smatralo pristalicama vlasti, sada zapravo predvode mnoge demonstracije tako da je centar prosvjeda zapravo u tim dijelovima države, a ne u Teheranu, kako je to bilo 2009. godine. U glavnom gradu mnogi pripadnici srednje klase dijele nezadovoljstvo, ali ih je strah, navodi Erdbrink.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 09:45