Što se to događa Iranu - je li stvarno dolazi do "preokreta" u vanjskoj politici ili je na djelu sukob konzervativaca i tzv. reformista u vrhu iranske vlasti oko tog "smjera" ili je samo u pitanju "političko licemjerje" i bacanje "dimnih bombi", kako smatraju neki skeptični analitičari. Naime, nakon "ničim izazvane" izjave o ruskoj agresiji na Ukrajinu i tome da "nitko nema pravo otimati tuđi teritorij" te poziva na novu rundu pregovora sa Zapadom o "svom nuklearnom programu", koje je iznio predsjednik Masud Pezeškijan, zanimljivo je da se Tehran postavio neočekivano "benevolentno" za njih (izostale su čak i grozomorne verbalne prijetnje na koje smo navikli od početka sukoba u pojasu Gaze, kojeg se uskoro obilježava prva godišnjica) prema praktički otvorenom rata "njihova" Hezbolaha i Izraela u Libanonu.
Mnogi su analitičari bili uvjereni da je napad na Hezbolah u Libanonu ona "crvena linija" preko koje Teheran neće prijeći, ali za sada je neuobičajeno "tih" u odnosu na ono što se dosad u takvim prilikama moglo od njega čuti. Naime, neuobičajeno za Iran, nakon afere pejdžeri, a pogotovo nakon raketiranja položaja Hezbolaha i likvidacije nekoliko njegovih značajnih ljudi, nisu uslijedili zajapureni pozivi na " uništenje cionističke države", "osvetu koja će spaliti Izrael" i slično, kako je, recimo, bilo nakon atentata na Ismaila Haniju, šefa Hamasa, ovog ljeta, kada je Iran najavljivao i prijetio gotovo ratom s Izraelom, na što su tada svi bili spremni. I BBC se u svojem osvrtu pita "zašto Iran ne žuri pomoći Hezbolahu" u trenutku kada je praktički na rubu opstanka. Naime, Hezbolah je zatražio od svojih iranskih patrona da "napadnu" Izrael dok su izloženi raketiranju izraelske vojske u Libanonu, ali Teheran se za sada suzdržavao od toga, izvještava novinska agencija Axios.
Neimenovani izraelski dužnosnici, koje spominje Axios, kažu da su Iranci rekli Hezbolahu da "sada nije pravo vrijeme" dok je iranski predsjednik Masud Pezeškijan New Yorku na Općoj skupštini UN-a. Izvori tvrde da su "Iranci izrazili sumnju da će se sada pridružiti borbi protiv Izraela i nisu dali pozitivan odgovor".
Naime, svi su oprezni prema tome jer je Hezbolah teroristička organizacija na "iranski daljinski upravljač", glavna "iranska udarna igla" u regiji ili - kako ga "predstavlja" BBC - " najmoćnija nedržavna armija na svijetu". No, predsjednik Irana Masud Pezeškijan u razgovoru s novinarima u New Yorku na summitu Opće skupštine UN-a nije bio ratoboran i osvetoljubiv, nego je rekao da je Iran "za mir, a ne za rat i krvoproliće". "Mi smo za pravednost, mir, prosperitet i sigurnost, a ne da se ubijamo", rekao je Pezeškijan. Bloomberg ističe njegove riječi da je Iran "spreman odložiti oružje, ako to učini i Izrael". Nije nezanimljivo kako je Pezeškijan objasnio zašto se toliko dugo odgađao "tvrdi odgovor" na ubojstvo čelnika politbiroa Hamasa, Ismaila Hanije u Teheranu. Prema iranskom predsjedniku, vodstvo Islamske Republike održava konzultacije sa zapadnim zemljama, koje su "obećale riješiti pitanje prekida vatre u Gazi u roku od tjedan dana". Ta obećanja, međutim, nisu ispunjena.
Štoviše, rat je dosegnuo novu razinu, proširivši se na južni Libanon. Objava je poslije izbrisana, ali je ipak "opstala" na internetu, prenosi RSE. Doduše, u govoru pred UN-om iranski je predsjednik optužio Izrael za terorizam i ratne zločine te da "želi cijeli Bliski istok uvući u rat". Naime, ipak se ne može sve okrenuti preko noći. Pa je i umjereni ministar vanjskih poslova Abas Aragči imao potrebu "pojasniti" predsjednikove riječi, ističući da Pezeškijan nije dobro shvaćen te da on nije poručio da "želi deeskalaciju odnosa s Izraelom" jer Iran, kako je rekao, ne želi "deeskalaciju odnosa s cionističkim režimom". No, neki smatraju da je ovo poznata igra i da će se poruke, barem kad je riječ o onima kojima su namijenjene, shvatiti baš kako treba. Neki ipak misle da je Pezeškijan ovako miroljubiv jer je u New Yorku, kako piše i BBC, te da će biti jasnije koliko je bio iskren govoreći i o Ukrajini i o Hezbolahu, odnosno Izraelu kada se vrati kući jer bi, da je nastupio radikalno ili da je Teheran odgovorio ili najavio osvetu zbog Libanona, bio izložen "novinarskoj opsadi", što svakako želi izbjeći.
Da sve bude kompliciranije, pobrinuo se bivši ministar vanjskih poslova, a sada Pezeškijanov potpredsjednik Mohamad Džavad Zarif koji je podržao istup svojega nadređenog nazivajući ga mirotvorcem te ponovno ističući da "Iran nije za rat", ali je optužio Izrael da "ga stalno provocira". Doduše, ne treba zaboraviti ni da je Iran poslao neupitnu poruku Zapadu da želi novu rundu pregovora o svojem "nuklearnom programu", pa će se ministar Aragči naći s nekoliko svojih zapadnih kolega u vezi s tim.Treba napomenuti još nešto kad je riječ o "osveti Izraelu" - u Teheranu su s tim u vezi navodno primili poruku arapskih država u regiji, sve redom izvoznica nafte, kojom su upozorile Iran da ne dovodi u pitanje njihov "naftni biznis" i izvoz, što bi se u slučaju širenja sukoba po bliskoistočnoj regiji itekako dogodilo.
Ne treba zanemariti ni da je vrhovni vjerski vođa, ajatolah Ali Hamenei, bio za tonalitet blaži nego kada je ubijen Hanija, iako jest pozvao, prenosi BBC, "na jedinstvo muslimanskog svijeta" zbog kriza oko Gaze i Libanona, apelirajući da prekinu ekonomske i političke veze s Izraelom. A dosad ih, podsjetimo, nije prekinula nijedna arapska država, kao ni Turska i Azerbajdžan, koje imaju diplomatske odnose s Izraelom. Ova ublažena retorika Irana vjerojatno je izvana trima razlozima - to što ipak više nije potpuno siguran u rusku nadmoć i pomoć (očito zbog nečega što se nešto dogodilo prilikom susreta sa Sergejem Šojguom u Teheranu), zatim to što je shvatio da mora normalizirati odnose sa Zapadom jer izolacija i sankcije predugo traju i daju rezultate, pa želi nastavak pregovora o nuklearnom programu, a ne treba zanemariti ni činjenicu da nije uspio, barem u ovih godinu dana, senzibilizirati arapske zemlje iz regije za neki "zajednički front" pod svojom kapom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....