I ako je francuski predsjednik Emmanuel Macron u posljednjih nekoliko mjeseci, a poglavito nakon nedavne serije brutalnih terorističkih napada, postao medijski najeksponiraniji glasonoša retorike protiv radikalnog islamizma, jedan drugi europski lider zasigurno više od njega zavređuje etiketu najupornijeg propagatora ideje suzbijanja imigracije muslimana na Stari kontinent te snažnije kontrole nad islamističkim grupama u Europi. Naime, austrijski kancelar Sebastian Kurz već gotovo pet godina sustavno promovira ideje na kojima sada pokušava poentirati francuski predsjednik.
"Macron dobiva sve naslovnice, ali Kurz je takve stvari govori još otkako je bio ministar vanjskih poslova", kazao je nedavno za Financial Times Lorenzo Vidino, direktor programa za istraživanje ekstremizma na Sveučilištu George Washington. Štoviše, tada 31-godišnji Kurz izbore 2017. godine je i dobio na platformi koja je u prvi plan gurala upravo imigraciju. Austrijancima je otvoreno govorio da je izbjeglička kriza u Austriju dovela ljude koji su "donijeli ideje što nemaju mjesta u našoj zemlji, to je novi oblik uvezenog antisemitizma i postoje ljudi koji odbijaju naš način života, koji su protiv jednakosti između muškaraca i žena".
U prosincu 2017. Kurzova Österreichische Volkspartei (ÖVP) oformila je koaliciju s radikalno desnom Freiheitliche Partei Österreichs (FPÖ) te su sistematski počeli uvoditi zakone koji su bili usmjereni prema muslimanskoj zajednici. Primjerice, uvedena je zabrana nošenja pokrivala za glavu na javnim mjestima i osnovnim školama, kasnije i "preventivni pritvor" za tražitelje azila koji se smatraju opasnima.
Sredinom 2019. zbog "afere Ibiza" Kurz je izgubio mjesto kancelara, ali se na prošlogodišnjim izborima vratio na vlast sklopivši koaliciju za Zelenima. Promjena koalicijskog partnera nije utjecala na Kurzove stavove prema islamu. U austrijski javni diskurs uveo je pojam "politički islam", što je liberalniji dio javnosti u toj zemlji označio vrlo zapaljivim i potencijalno opasnim terminom, posebno kada dolazi iz usta najmoćnijeg čovjeka u državi.
Te ideje dobile su dodatni zamah nakon stravičnog terorističkog napada u Beču 2. studenog, kada je radikalizirani simpatizer Islamske države ubio četiri osobe i ranio njih 23. Napadač je bio 20-godišnji Kujtim Fejzulai, vlasnik austrijske i makedonske putovnice koji je u travnju 2019. godine bio smješten u zatvor na 22 mjeseca zbog pokušaja da se dokopa Sirije i pridruži islamistima. U rujnu 2018. bio je otputovao u Tursku, gdje je zadržan kao "strani borac" te u siječnju 2019. vraćen u Austriju. U prosincu te godine pušten je iz zatvora jer su nadležni smatrali da je "deradikaliziran". Prema mišljenju policije, Fejzulai se radikalizirao kao tinejdžer u džamiji u bečkom kvartu Ottakring.
Suradnja s Macronom
Nakon bečkog pokolja austrijske vlasti krenule su u akciju: 30-ak muslimanskih aktivista i intelektualaca našlo se na meti istražitelja pod egidom borbe protiv terorizma. Kurz se tada nije libio, u osnovi, izravno povezati čitavu islamsku religiju s terorizmom. Predložio je da se "politički islam" pretvori u kazneno djelo, što bi omogućilo austrijskim snagama zakona da ugase veliki broj muslimanskih udruga i organizacija širom zemlje. Austrija je, inače, dom za više od 500 tisuća muslimana, što čini oko 6 posto čitave populacije i predstavlja najveću nekršćansku manjinu.
Zakon koji Kurzova vlada planira uskoro iznijeti pred parlament uključuje zabranu članstva u organizacijama koje budu označene kao islamističke, zatim mogućnost preventivnih uhićenja, proširenje ovlasti policije da zatvara džamije i druge institucije za koje procijeni da su radikalne, mogućnost oduzimanja državljanstva osobama za koje se procijeni da su prijetnja... "U borbi protiv 'političkog islama', stvorit ćemo kazneno djelo koje će se zvati 'politički islam' kako bismo bili u stanju poduzeti mjere protiv onih koji možda nisu teroristi, ali koji stvaraju podložno tlo za stvaranje terorista", kazao je Kurz tjedan dana nakon bečkog masakra.
Dan nakon terorističkog napada u austrijskoj prijestolnici uputio je i apel Europskoj uniji da učini više u borbi protiv "političkog islama", za koji je poručio da predstavlja veliku prijetnju europskim vrijednostima. "Europska unija u budućnosti se mora snažnije fokusirati na problem 'političkog islama'. Nadam se da će doći kraj ovoj pogrešno shvaćenoj verziji tolerancije i da će sve zemlje Europe napokon shvatiti koliko je opasna ideologija 'političkog islama' za našu slobodu i za europski način života", poručio je tih dana austrijski kancelar u intervjuu za njemački Die Welt, dodajući da EU "mora s krajnjom odlučnošću i jedinstvom povesti rat protiv islamističkog terora, ali poglavito protiv njihove političke baze, što će reći - 'političkog islama'".
Nimalo slučajno, rekao je tada i da je u bliskom kontaktu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, ali i s drugim europskim liderima. Austrijski prijedlog zakona ide korak dalje od onoga što u francusko zakonodavstvo planira uvesti Macron. Suočena s nizom napada islamističkih terorista, Francuska se poziva na svoju tradiciju sekularizma, a Macron je u govoru u listopadu izdvojio prijetnju "islamističkog separatizma" kao jednu od najvećih opasnosti. Macrona je to u islamskom svijetu pretvorilo u svojevrsni simbol islamofobije, postao je meta nebrojenih prosvjeda u muslimanskim zemljama, čemu nisu pomogle ni optužbe turskog predsjednika Recepa Erdogana i pakistanskog premijera Imrana Khana da Macron napada islam kao takav.
Nakon Kurzovih izjava o političkom islamu, Umit Vural, predsjednik austrijske Islamske vjerske zajednice u Austriji (Islamische Glaubensgemeinschaft in Österreich, IGGiÖ), upozorio je da se ne smije u isti koš stavljati nasilni ekstremizam s religijskim pravovjerjem. "Ne postoji definicija 'političkog islama'. Želim pozvati sve ljude mudrosti i razuma da razmotre kako mi kao društvo moramo činiti razliku između miroljubive religije islam i tih ekstremista", rekao je Vural u intervjuu za Die Presse.
I doista, definirati "politički islam" kompliciran je zadatak, kaže za FT Raffaello Pantucci, suradnik sigurnosnog think-tanka RUSI, čije se istraživanje fokusira na terorizam i protuterorizam. "Islamizam je cijeli spektar, od umjerenih stvari kao što su donacije i molitva, preko tvrdog političkog islamizma pa do džihadista i terorista. Postoji točka na tom spektru gdje, kao društvo, povučete crtu. A gdje ćete točno povući tu crtu, ovisi o vašoj političkoj orijentaciji", objašnjava Pantucci. Pa kakva je onda Kurzova politička orijentacija u tom pitanju?
Godine 2015., kada je bio ministar vanjskih poslova, bio je ključna osoba u unošenju promjena u zakon iz 1912. godine - Islamgesetz (Zakon o islamu). Taj zakon iz habsburške ere uređivao je odnose između države i njezinih muslimanskih podanika. U svojom izvornom obliku zakon je muslimanima trebao jamčiti prava i slobode u imperiji Habsburga, poglavito kada je riječ o pitanjima religije. Kurz je u Islamgesetz uveo brojne promjene, među ostalim nove kriterije za imenovanje imama te restrikcije po pitanju inozemnog financiranja vjerskih ustanova i zastupničkih tijela. Upravo takav promijenjeni zakon bio je temelj da se veljači 2017. progura zabrana pokrivala za lice te da se u lipnju 2018. (kada je Kurz već bio kancelar u koaliciji s populističkim desničarima) iz zemlje protjera 60 od ukupno 260 turskih imama i da se zatvori sedam džamija.
Kurzova dugogodišnja netrpeljivost prema radikalnom islamu je u jednakoj mjeri kulturološko koliko i sigurnosno pitanje, ocjenjuju u razgovoru za FT i njegovi kritičari i njegovi pobornici. Borbeni poklič "Nasilje je u ovom slučaju sekundarno. Prije toga je u pitanju šira bojazan o utjecaju 'političkog islama' na austrijsko društvo u cjelini, o negativnom utjecaju koji ima na društvenu koheziju i integraciju", ocjenjuje Lorenzo Vidino, koji je i savjetnik u nominalno neovisnom, ali austrijske vlade financiranom tijelu koja nadgleda "politički islam".
Danas 34-godišnji kancelar Austrije u drugom pokušaju veliki dio svoje karijere i reputacije uložio je upravo na to pitanje i čini se da je u većem dijelu glasačkog tijela pronašao plodno tlo. Istraživanja pokazuju da brojni Austrijanci pokazuju bojazan prema povećanoj imigraciji i onome što smatraju narušavanjem tradicionalnih društvenih normi. Anketa koju je 2017. proveo thinktank Chatham House pokazala je da je 65 posto austrijskih ispitanika bilo za zabranu bilo kakve vrste imigracije iz pretežno muslimanskih zemalja. Međutim, faktori koji dovode pojedince ili manje grupe do toga da počine terorističke napade nisu jednoznačni i ne mogu se svesti samo na milje u kojem odrastaju, upozorava Pantucci, nego u obzir treba uzeti i prethodnu kriminalnu aktivnost, razbijene obitelji, mentalne i psihološke tegobe.
"Borba protiv 'političkog islama' postala je nešto kao glavni borbeni poklič za Kurzovu stranku ÖVP. Postoje dvije agende: mobilizirati svoje ionako pristrano biračko tijelo te ujedno skrenuti pozornost dalje od pogrešaka i nedostataka ministarstva unutarnjih poslova i policije nakon ovog posljednjeg terorističkog napada", smatra Thomas Schmidinger iz Sveučilišta u Beču i stručnjak za džihadizam. Čelni ljudi austrijskih i obavještajnih službi su ili dali otkaz ili bili suspendirani nakon Fejzulaijeva napada u Beču, nakon što je u javnost izašao niz dokaza o tome da su ignorirali upozorenja i jasne znakove da predstavlja potencijalnu prijetnju.
Na meti kritika posebno se našao i pravosudni sustav koji je napadača prije pustio iz zatvora, što će zacijelo vladajućima omogućiti dodatne intervencije u zakonodavni okvir. "Ovdje je riječ o konfliktu koji se tiče suvremene Europe. I poglavito se radi o tome kako će suvremena Europa racionalizirati život s velikim muslimanskim zajednicama", poručuje Raffaello Pantucci.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....