INTRIGANTNA ANALIZA

Stručnjak koji je prvi otkrio tip drona koji je pao u Zagrebu: Ruska priča o hipersoničnim raketama jako je čudna

Satelitske snimke otkrivaju kako zapravo nije napadnuto vojno skladište, već ruralno područje na krajnjem istoku Ukrajine

projektil Kh-47M2 'Kindžal' na avionu MiG-31K 

 Handout/Russian Defence Ministry/AFP

Rusko ministarstvo obrane u subotu je objavilo video koji, kako tvrde, prikazuje hipersoničnu balističku raketu "Kindžal" koja pogađa ukrajinsko vojno skladište u Ivano-Frankivskoj oblasti. To je ujedno bila i prva poznata upotreba "Kindžala" u nekoj borbi.

Projektil Kh-47M2 "Kindžal" ili "Bodež", koji može biti konvencionalno ili nuklearno naoružan, lansirao je, prema ruskim tvrdnjama, zrakoplov MiG-31. Ovo hipersonično "super" oružje prvi put je predstavljeno u govoru ruskog predsjednika Vladimira Putina 2018. godine. Činjenica da borbeni avion MiG-31 može postići veliku brzinu i visinu prije lansiranja rakete, samom "Kindžalu" daje ogromnu prednost u dometu i brzini u odnosu na njegova "rođaka" koji se ispaljuje sa zemlje. Ova raketa također može modificirati svoju putanju izvan tradicionalnog balističkog luka, a upravo je to, u kombinaciji s brzinom, čini nevidljivom za presretače odnosno proturaketne sustave.

Zasad se zna koliko su ruske zalihe "Kindžala" ograničene, a isto je i s njihovim modificiranim lansirnim platformama, no činjenica jest da su spomenuti projektili nedavno raspoređeni u Siriji i Kalinjingradu, što ukazuje na jasno širenje ruskih vojnih operacija.

No, vratimo se na napad na Ukrajinu i video kojim se hvali rusko ministarstvo obrane. Kao što je već poznato, cilj mu je, kako su priopćili, bio podzemno vojno skladište u Delijatinu u Ivano-Frankivskoj oblasti, na sjevernoj strani Karpata, blizu granice Ukrajine s Rumunjskom i Mađarskom. Provjerom karte vidi se kako Delijatin odgovara zahtjevima za skladište projektila ili streljiva - ima bunkere ugrađene u zemlju i dovoljno je udaljen od civilnih područja.

No, portal The War Zone/The Drive iz pera autora koji je nedavno prvi identificirao tip sovjetskog drona koji je u ne sasvim razjašnjenim okolnostima doletio do Zagreba te se srušio kod Studentskog doma "Stjepan Radić", piše kako nije uspio locirati navodnu metu koristeći komercijalne satelitske snimke - naime, ono što su oni pronašli više izgleda kao nekakvo veliko nadzemno skladište ili štala, a ne vojno skladište na koje se aludira u videu ruskog ministarstva. Sumnjiv je i očigledan nedostatak sekundarnih eksplozija koje su očekivane kod napada "Kindžalom".

- Još uvijek je moguće da je 'Kindžal' pogodio bazu, ali video baš i nije vjerodostojan - stoji u članku koji je objavio The War Zone/The Drive.

Napominju i kako korištenje "Kindžala" u Ukrajini zapravo dokazuje da ukrajinska protuzračna obrana itekako uspješno odvraća ruske snage sa svojega teritorija. Ukrajinci su dosad bili izvanredno učinkoviti protiv ruskih zrakoplova, zabilježili su i određeni uspjeh protiv neprijateljskih krstarećih projektila, pa postaje kristalno jasno kako Rusija, s obzirom na ukrajinsku protuzračnu prijetnju, i dalje ne želi ili ne može letjeti prema ciljevima daleko na zapadu zemlje.

image

projektil Kh-47M2 'Kindžal'

Handout/Russian Defence Ministry/AFP

Imajući na umu da je "Kindžal" dizajniran za poraz protuzračne obrane, i dalje nije jasno zašto je meta u Ivano-Frankivskoj oblasti zahtijevala njegovu upotrebu. Spomenuti bunker potencijalno se mogao uništiti i balističkim projektilom, a Rusija ima daleko konvencionalnije Iskander-M balističke rakete kratkoga dometa na kopnu koje su se mogle upotrijebiti u ovoj akciji. "Kindžal" se očito koristio kako bi se zaobišla ukrajinska protuzračna obrana, no postavlja se i pitanje kako je onda niska bespilotna letjelica Orlan-10, koja je snimala napad, uspjela prijeći preko navodnog ciljanog područja?

Orlan-10 ima domet između 120 i 150 kilometara, ali u tzv. "offline modu" može izvoditi i operacije u rasponu od 600 kilometara. Duž unaprijed planirane rute može snimati videozapise, ali ne može ih prenositi u stvarnome vremenu. Jedna od ovih bespilotnih letjelica nedavno se srušila u sjeverozapadnoj Rumunjskoj, što sugerira da su takvi dronovi već "operirali" u ovoj regiji. Imajući na umu spomenute domete, moguće je da je Orlan-10 u Ukrajinu doletio iz južne Bjelorusije, no mogao je doći i iz moldavske proruske regije Pridnjestrovlje. Ipak, činjenica da je dron uopće letio oko područja s odlično organiziranom ukrajinskom protuzračnom obranom samo ukazuje na to da je snimanje napada Rusima bilo itekako vrijedno, čak i po cijenu gubitka samoga drona. Ili se pak snimani napad dogodilo u potpuno drugom području?

Ruska navodno upotreba "Kindžala" svakako je bila i snažna poruka NATO-u jer Kremlj očito ovaj rat koristi i kako bi pokazao svoje najnaprednije oružane sposobnosti i inovacije.

I dalje se postavlja pitanje zašto je "Kindžal" korišten upravo sad? Zašto nije korišten tijekom prvih sati i dana sukoba? O tome se i dalje naveliko raspravlja. A sve se više sumnja i u sposobnost Rusije da izvede modernu, integriranu, vojnu operaciju. Ova neobična upotreba hipersoničnog oružja - i to u ovako malom opsegu - zapravo puno govori o ruskim zalihama precizno vođenog oružja. Možda je to znak da su njihove zalihe Iskander-M projektila već na izmaku.

Na kraju ispada kako se puno toga jednostavno ne poklapa u ovoj priči oko napada na vojno skladište u Ivano-Frankivskoj oblasti u Ukrajini. Moguće je da video koji je objavilo rusko ministarstvo obrane prikazuje standardni napad Iskander-M projektilom. Izvori u američkoj vladi potvrdili su korištenje "Kindžala", no zbog brojnih nepodudarnosti s videom, i dalje postoji mogućnost da je njegova meta bila drugačija od ovoga što se tvrdi.

image

projektil Kh-47M2 'Kindžal' na avionu MiG-31K

Vladimir Sergeev/Sputnik/Sputnik via AFP

Portal The War Zone/The Drive piše kako sad sa sigurnošću mogu reći da se prikazani udar nije dogodio nigdje u blizini zapadnog dijela Ukrajine niti u nekom većem skladištu vojnog oružja. Naprotiv, napad se, kako tvrde, dogodio u ruralnom području na krajnjem istoku Ukrajine. Na satelitskim snimkama koje je portal dobio od Planet Labsa jasno se može vidjeti farma koja je prikazana i u videu ruskog ministarstva. Ista je djelomično uništena u trenutku kad je snimka nastala, 12. ožujka 2022., što je tjedan dana prije objave ruskog videa i informacije o korištenju "Kindžala".

Imajući sve ovo na umu, vrlo je malo vjerojatno da je hipersonična raketa "Kindžal" korištena u videu kojim se hvale Rusi. I dalje je nemoguće odgovoriti je li ista uopće korištena u Ukrajini ili nije - možda je negdje u zemlji postojala još neka meta, ali to očito nije bila ova u Ivano-Frankivskoj oblasti.

Inače, rusko Ministarstvo obrane i u nedjelju se pohvalilo da je nastavilo koristiti hipersonične rakete, ovoga puta su, kažu, napali veliko skladište goriva ukrajinskih oružanih snaga u području Konstantinovke, Mikolajivska oblast.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 13:13