‘LJUDI MORAJU ZNATI‘

‘Suđenje tisućljeća‘ u SAD-u, eksperti frapirani, javnost luta u mraku: ‘Skoro sve je zapečaćeno!‘

Pravni zaključci mogli bi imati dugoročne implikacije na izgled globalnog digitalnog univerzuma...

Arhivska fotografija, prosvjedi ispred Amazona u New Yorku

 Gina M Randazzo/Zuma Press/Profimedia/Gina M Randazzo/zuma Press/profimedia

Sjedinjene Američke Države pokrenule su pravne akcije koje bi dugoročno mogle promijeniti izgled digitalnog univerzuma koji nas okružuje, što bi pak moglo imati ogroman utjecaj na svakodnevni život i rad; na poslovni život, atmosferu u društvima i političku scenu. Pitanje je kakve će te pravne akcije imati učinke; hoće li oni biti pozitivni ili mogu biti kontraproduktivni, a moguć je i scenarij u kojem će značajni učinak - izostati.

Naime, u Sjedinjenim Državama krenuli su antimonopolski sudski procesi protiv tehnoloških divova, Amazona i Googlea, a još ranije protiv kompanije Meta, koja kontrolira Facebook, Instagram i WhatsApp). Okolnosti u kojima se vode ti procesi su blago rečeno čudne. High tech kompanije bore se za to da javnost o parnicama od općeg interesa što manje dozna, i u tome uspijevaju. Što je šokantno, pogotovo u slučaju Googlea, kompanije za koju se govori da zna sve o nama.

Jučer je američka Federal Trade Commision (FTC) zajedno sa 17 saveznih država tužila Amazon, što bi moglo promijeniti globalni svijet e-trgovine; način na koji se kupuje online, od knjiga preko cipela do kompjutera. Na tužbi od 172 stranice federalne vlasti optužile su Amazon da koristi poziciju i moć svojih digitalnih dućana kako bi istiskivao ostale digitalne trgovine u korist svojih usluga.

Tužitelji tvrde kako je posljedica blokiranja drugih trgovaca od strane Amazona da prodaju proizvode na drugim web stranicama po nižim cijenama kreiranje „artificijelno viših cijena“ za potrošače te zaključuju kako ta činjenica, uz poticanje prodaje vlastitih proizvoda te prilagodbu algoritama pretraživanja i oglašavanja, predstavljaju taktiku koja onemogućava ravnopravno natjecanje tržišnih konkurenata. “Jedna tvrtka, Amazon, preuzela je kontrolu nad velikim dijelom online maloprodajne ekonomije”, navodi se u tužbi Sjedinjenih Država protiv Amazona. Dobro jutro regulatori, rekli bi cinici. A ono što se već tri tjedna prati (bolje rečeno ne prati) u parnici Amerike protiv Googlea ukazuje na to kako bi mogla izgledati pravna bitka s Amazonom.

image

Sjedište Amazona

Andrew Caballero-reynolds/Afp

Naime, tajnost koja obavija antimonopolski sudski obračun s Googleom šokirala je američku medijsku i pravnu scenu. Google se izborio da praktično ništa sa suđenja ne dolazi do javnosti, što je nevjerojatno jer se radi o kompaniji koja raspolaže s enormnim količinama podataka o milijardama svojih korisnika, ali odbija dijeliti svoje „poslovne tajne“ bez obzira na epske zarade na tuđim privatnim podacima.

Uvjerljivo najzanimljiviji primjer obračuna SAD-a s high tech divovom svakako je upravo ta misteriozna parnica protiv Googlea u kojoj federalna vlada Sjedinjenih država preko Justice Departmenta po prvi put vodi pravi antimonopolski proces u modernoj Internet eri protiv jednog od Internet divova, ali je taj internet div uz pomoć armije vrhunskih odvjetnika jednostavno doskočio PR problemu tako što je u primjedbama sucu konstatirao da „nakon što se komercijalno osjetljive informacije otkriju na otvorenom sudu, nastala šteta za konkurentski položaj stranke ne može se poništiti“. Sud je tu tezu kompanije, koja zarade bazira na korištenju tuđih podataka prihvatio, a američka medijska i akademska scena ostala je zgrožena; ne mogu se pratiti, javno analizirati i ocjenjivati argumenti Googlea odnosno Justice Departmenta.

New York Times sudski je zatražio pristup informacijama sa suđenja, a pravni eksperti sipaju lavinu sarkastičnih kritika. Ne pomaže, informacije još ne izlaze iz sudnice, što je vrlo neobično. Ako su parnice javne u slučaju ubojstava, što sigurno uvijek može izazvati nepopravljivu štetu nevinim optuženicima, kako je moguće da Google uživa neusporedivu višu zaštitu nego obični građani SAD-a? Odgovor je vrlo vjerojatno krajnje jednostavan: jer raspolažu praktično nepresušnim izvorima financiranja za usluge odvjetnika, te još značajnijim sredstvima za vođenje lobističkih procesa na svim razinama. Sama činjenica da je najvažniji antimonopolski proces tisućljeća zatvoren za javnost razlog je za vrlo zabrinuto dizanje obrva: što se zapravo zbiva iza zatvorenih vrata? Treba znati da Googleov modus operandi zdušno podržavaju (i primjenjuju ga) i drugi high tech divovi (Apple, Microsoft) čiji se direktori i eksperti pozivaju kao svjedoci na suđenje Googleu.

The New York Times upozorava kako je Googleova očigledna strategija ograničiti transparentnost prvog antimonopolskog procesa u modernoj eri interneta: „Prije početka uvodnih riječi 12. rujna, Google je podnio 35 zahtjeva i odgovora u slučaju - gotovo dvije trećine njih su zapečaćene, prema podacima NY Timesa. U ovom slučaju, SAD protiv Googlea, ulazi u svoj treći tjedan na sudu, izgleda da će to biti možda najtajnovitije antimonopolsko suđenje u posljednjih nekoliko desetljeća. Ne samo da je Google zagovarao da ovo značajno suđenje bude uglavnom zatvoreno za javnost, već su to učinile i druge uključene tvrtke, poput Applea i Microsofta. Apple se čak borio da poništi sudske pozive, opisujući ih kao ‘pretjerano teške‘, kako bi svoje rukovoditelje odvratio od svjedočenja.“

Fino. Oni sve smiju znati o nama, a mi o njihovim biznisima samo što oni odaberu. Zamislite da kao obični građanin u ulozi svjedoka ali optuženika napišete dopis sudu da su njegovi zahtjevi „pretjerano teški“. Vjerojatno bi tako ‘bahatom građaninu, svjedoku ili optuženiku, svaki sud očitao bukvicu o tome što doista jest a što nije „pretjerano teško“.

NYT donosi niz mišljenja eksperata koji su razočarani tajnošću procesa:

‘Tajnost koja okružuje postupak je bez presedana u antimonopolskim suđenjima‘, izjavila je u intervjuu Diane Rulke, profesorica organizacijskog ponašanja na Carnegie Mellonu. Četiri druga antimonopolska stručnjaka s kojima je razgovarao NY Times također su opisala postupak kao neobično netransparentan, dodajući da je vladin antimonopolski slučaj protiv Microsofta prije više od 24 godine bio daleko dostupniji javnosti i tisku…

Randal C. Picker, profesor prava na Sveučilištu u Chicagu, rekao je u intervjuu da bi javnost trebala moći pratiti i proučiti argumente iz slučaja u stvarnom vremenu, kako bi se strane pozvale na odgovornost. ‘Javnost bi ovo trebala gledati - buljiti u Google i buljiti u D.O.J.-a‘, rekao je. ‘Obojica su ovdje vrlo moćni akteri.‘…

Tim Wu, profesor prava na Sveučilištu Columbia koji je radio na antimonopolskim politikama u Bidenovoj administraciji, rekao je da su vladini odvjetnici izgleda pristali zapečatiti informacije kako bi ubrzali slučaj. ‘Ovo je kao rat. Želite dobiti informacije, a ne internalizirate trošak za javnost ili novinare‘. rekao je.

Ali gospodin Wu primijetio je da postoji inherentna ironija u Googleovom nastojanju da ograniči otkrivanje podataka. ‘Ironično je da tvrtka usisava sve naše informacije i zna sve o nama, a mi ne možemo znati ništa o njima‘, rekao je. ‘Zaslužujemo da ih bolje pogledamo.‘”

Sutkinja je u osnovi prihvaćanje zahtjeva za tajnost obrazložila tako što je rekla da nije poslovna žena koja je ekspert za high tech kompanije i tržišta te stoga „uzima za ozbiljno kad joj kompanije kažu da će ono što bi bilo razotkriveno može naštetiti njihovoj kompetitivnosti“. Na upite medija sutkinja nije detaljnije odgovarala.

Svi high tech velikani takav pristup suda prema moći velikih, naravno, podržavaju. Microsoft je sud upozorio kako pravo javnosti na pristup suđenju „nije apsolutan“ jer bi im moglo našteti razotkrivanje strategija, planova i pregovora. Korisnici su im prioritet samo kad im donose novac.

Google, Microsoft i Apple odbijaju komentirati proces na novinarske upite te time pokazuju što misle o medijima, javnosti i građanima odnosno svojim korisnicima.

Što se pak tiče pokrenutog procesa protiv Amazona, i on je pokrenut vrlo ambiciozno te puno obećavajuće pompe: Amazon „iskorištava svoje monopole na načine koji obogaćuju Amazon, ali štete njegovim kupcima: i desecima milijuna američkih kućanstava koja redovito kupuju u Amazonovoj internetskoj supertrgovini i stotinama tisuća tvrtki koje se oslanjaju na Amazon da dođu do njih", piše u tužbi koja je podnesena Okružnom sudu SAD-a za zapadni okrug Washingtona.

„FTC je zatražio od suda izdavanje zabrane kojom se Amazonu blokira ‘nezakonito ponašanje‘ i iznio mogućnost promjene strukture tvrtke. No nije detaljno opisao kako bi sud mogao srezati Amazonovu dominaciju, poput razbijanja elemenata njegova poslovanja. Agencija bi mogla postati konkretnija kad bi uspjela dokazati da je Amazon prekršio zakon. ‘Ako uspijemo, konkurencija će biti obnovljena i ljudi će imati koristi od nižih cijena, veće kvalitete, većeg izbora kao rezultat‘, rekla je gospođa Khan o tužbi.

U tužbi je FTC ustvrdio da je Amazon zloupotrijebio pokretač prodaje poznat kao Buy Box - vrijedan prostor na njegovoj web stranici i aplikaciji koji potiče kupce na ‘Kupite sada‘ ili ‘Dodajte u košaricu‘. Ako Amazon vidi da je proizvod drugdje dostupan po nižoj cijeni, uklonit će ta dva gumba i zamijeniti ih manje primamljivim jezikom i dizajnom kako bi obeshrabrio popuste izvan svoje stranice, stoji u tužbi. Tvrtka je priznala da će prodaja trgovaca ‘pasti‘ ako izgube Buy Box, stoji u tužbi. Kako bi preživjeli, prodavači su držali visoke cijene na drugim stranicama, navodi se“, objašnjava The New York Times, koji donosi i stav predstavnika Amazona:

David Zapolsky, glavni savjetnik Amazona, rekao je u izjavi da FTC nije u pravu u pogledu činjenica i zakona‘ s tužbom, čiji su dijelovi uvelike redigirani. Rekao je da pritužba pokazuje da je ‘fokus agencije radikalno odstupio od njezine misije zaštite potrošača i konkurencije‘… Ako FTC dobije svoje, rezultat bi bio manje proizvoda za odabir, više cijene, sporije isporuke za potrošače i smanjene mogućnosti za mala poduzeća — suprotno od onoga za što je antimonopolski zakon osmišljen“.

U ovom ulomku razvidno je kako savjetnik Amazona ne odbacuje mogućnost pobjede FTC-a, ali se ne fokusira na pravne protuargumente nego na moguće posljedice pravne pobjede Amerike protiv Amazona s tvrdnjom da će donijeti više štete nego koristi potrošačima.

Hoće li ovo važno javno pitanje od općeg interesa i u ovom slučaju završiti kao opskurna parnica iza zatvorenih vrata bez pomnog praćenja od strane građana i eksperta? Hoće li građani imati samo post festum svjedočiti argumentaciji u pravnoj raspravi države protiv high tech kompanija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 15:01