Sve je više najava da će Grčka napustiti eurozonu

Opet se priča o mogućem istjerivanju Grčke iz eurozone. Država se, zaključuje dio vjerovnika, i dalje ponaša neodgovorno, rasulo ekonomije se nastavlja, nezaposlenost je golema, a rokovi naplate istječu.

Dok se čeka prvi deadline, 20. veljače, kada će centralni bankari, MMF i ministri eurozone u Bruxellesu raspravljati o budućem modusu rješavanja grčke krize, međunarodna bonitetna agencija Moody's najavila je moguću promjenu grčkog kreditnog rejtinga koji bi posrnulu državu, čije obveznice već danas ulaze u kategoriju smeća, zatrpao još dublje ispod površine. Dogodi li se to, planovi grčke vlade za rani povratak države na financijska tržišta bit će pokopani.

Ima pomaka

"Unatoč pozitivnim ekonomskim i fiskalnim pomacima, nedavni slijed događaja pokazao je da se Grčka nalazi duboko u zoni političkog rizika, što neizbježno utječe na status njezinih obveznica", objasnio je Michele Napolitano, Moody'sov direktor vrednovanja državnih obveznica, u posljednjoj agencijskoj obavijesti o stanju grčkog rejtinga.

Moody's će, kao i druge agencije, pričekati ishod bruxelleskih pregovora i očekuje se da će s novim grčkim rejtingom izaći nakon 24. veljače.

Nimalo nova, priča o "istjerivanju" Grčke iz eurozone zaživjela je ponovno kada se prošli tjedan na njemačkom radiju ARD oglasio njemački ministar financija Wolfgang Schäuble s odlučnom porukom da "oprost duga nije na jelovniku". "Ne možemo rezati dugove pojedinoj zemlji koja je članica eurozone, to Lisabonski sporazum striktno zabranjuje. Da bismo to napravili (odrezali dio duga), Grčka bi morala napustiti zonu eura", rekao je Schäuble.

Ostao gluh

Šef 500 milijardi dolara teškog spasilačkog fonda eurozone Klaus Regling ostao je, međutim, gluh na Schäubleovo zanovijetanje, jednako kao što se prošli tjedan bio oglušio i na MMF-ovu prijetnju izlaskom iz akcije spašavanja Grčke. Iako je Schäuble od samog početka krize gorljiv zagovornik protjerivanja Grčke iz eurozone, problem je što isti Lisabonski sporazum na koji se on poziva jednom dogovoreno članstvo u zajedničkoj valuti propisuje kao neopozivo, u svakom slučaju dok se ne raspadne sama eurozona.

S EU u stanju visokog rizika protjerivanje jedne zemlje iz zajedničkog valutnog sustava otvorilo bi više potencijalnih scenarija nego što ih je EU spremna danas podnijeti.