SVE TAJNE KORUPCIJSKE AFERE Za život na visokoj nozi Janša dao 210.000 eura neobjašnjiva porijekla!

Slovenski premijer Janez Janša najavio je da će podnijeti ostavku na položaj predsjednika vlade ako mu odbor njegove stranke na sjednici zakazanoj za srijedu poslijepodne izglasa nepovjerenje, nakon što je Komisija za sprečavanje korupcije ustanovila da je u posljednjih šest godina Janša potrošio 210.000 eura, čije porijeklo ne može objasniti.

‘Mora odstupiti’

Bude li morao otići, poručio je, to neće biti najgori dan u njegovu životu, a ipak je malotko očekivao da bi se takvo što moglo dogoditi. Politička situacija u Sloveniji u srijedu je bila na rubu usijanja - Janšin koalicijski partner, predsjednik Državnog zbora Gregor Virant, u srijedu je ponovio da ostavku moraju podnijeti i Janša i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković, za kojeg je Komisija također ustanovila da je upleten u sumnjive tokove novca. Šef Slovenske pučke stranke Radovan Žerjav, ministar ekonomskog razvoja, također Janšin koalicijski partner, poručio je da on više ne bi bio ministar da je Komisija o njemu donijela takvo izvješće, dok je predsjednik Desusa Karl Erjavec poručio da ne može zamisliti da se nakon izvješća Komisije neće dogoditi ništa i da cijelu stvar moraju preuzeti policija i porezna uprava.

Komisija Janšu i Jankovića nije pozvala da daju ostavku jer za to nema zakonskih ovlasti, ali je dio dokumentacije proslijedila poreznoj upravi. Predsjednik Komisije Goran Klemenčič rekao je da izvješće može imati samo dvije posljedice: “Ili će nas sve skupa zatvoriti jer smo neutemeljeno ocrnili i napali najviše predstavnike države, ili će oni preuzeti odgovornost. Kad počnu govoriti činjenice, brojke na bankovnim računima, provjerene informacije, prostora za demagogiju ne bi više smjelo biti, čak niti u Sloveniji”.

Janša tvrdi da su nalazi Komisije pogrešni jer polaze od pretpostavke da on do 2004. nije stekao nikakvu imovinu. U izvješću koje se odnosi na razdoblje od 1. travnja 2004. do danas zaključuje se da nadzor nad imovinom šefova ostalih stranaka nije pokazao nepravilnosti, no zato izvještaj opisuje život na visokoj nozi Ivana Janeza Janše, koji njegovi prihodi ne mogu objasniti.

Najviše nepravilnosti otkriveno je pri prodaji nekretnina. Janša je 2005. kupio stan u Ljubljani, koji je dijelom platio novcem od prodaje zemljišta u Trenti za 131.270 eura - po cijeni deseterostruko višoj od tržišne kupila tvrtka Imos, preko tvrtke Eurogradnje, čime je, prema procjeni Komisije, Janša stekao imovinsku korist od oko 100.000 eura, a Imos “praktički sufinancirao gotovo polovicu cijene (Janšina) stana u Ljubljani”. Riječ je o poduzeću koje je u to vrijeme kad je Janša vodio vladu izdašno poslovalo s državom - ukupni ugovori procjenjuju se na 69 milijuna eura. I stan koji je Janša kupio bio je u vlasništvu Imosa.

Troškovi održavanja

Pet godina kasnije, Janša se opet preselio. Sa suprugom Urškom Bačovnik 2010. kupio je trosobni stan za 325.000 eura. Janša je platio svoj, polovični udio, 130.000 eura, na osnovi hipoteke koju je podigao na Imosov stan. Komisiji je rekao da je drugu polovicu platila njegova supruga, no komisija to nije uspjela potvrditi. Ono što jesu utvrdili jest da je gospođa Janša platila 32.500 eura, a 15.000 eura platio je Janšin brat Rajko. Slovenski premijer komisiji nije objasnio je li im novac vratio, no Komisija je zaključila da “na temelju analize službeno provjerljivih prihoda i rashoda, tim sredstvima nije raspolagao”.

Godinu dana kasnije, Janšini su stan u Ljubljani zamijenili za kuću u Velenju i doplatili 48.000 eura. No, iako je za tu razliku podigao kredit, Janša ga je zapravo upotrijebio za otplatu kredita i druge troškove, a Komisija nije uspjela odgovoriti iz kojeg je izvora na kraju platio razliku za kuću.

Nejasno je i kako je Janša održavao svoje nekretnine. Komisija je ustanovila da su troškovi struje, telefona, grijanja, interneta, komunalne naknade redovito plaćani, ali ih nije plaćao Janša i nisu plaćeni iz njegovih provjerljivih prihoda. Premijer tvrdi da račune uglavnom plaća njegova supruga, ali nije priložio dokaze. Komisija je to objašnjenje smatrala neuvjerljivim jer su troškovi pojedinih nekretnina bili i 3000 do 9600 eura na godinu - a premijerova supruga ima plaću od 1800 eura, od koje plaća i 900 eura kredita.

Janša je uz to redovito zaboravljao Komisiji prijaviti promjenu svoje imovine, ili je to činio s višegodišnjim zakašnjenjem. Povremeno je prijavljivao i pogrešne podatke - moglo bi se reći i, lagao: 2007. je prijavio da je novi automobil platio 14.500 eura, a stvarna cijena bila je 46.000 - više od njegove godišnje premijerske plaće. Prvo je Komisiji tvrdio da je cijeli iznos platio preko računa, a kad je Komisija ustanovila da to nije istina, rekao je da je iskoristio dio ušteđevine, dok je dio posudio. Nije jasno ni iz čega je platio 17.855 eura za troškove održavanja i osiguranja automobila tijekom šest godina - svake bi godine na to morao potrošiti cijelu jednu mjesečnu plaću.

Novac na računu

Janša je i iz nepoznatih izvora platio 18.852 eura sudskih troškova, a nejasno je i tko mu je 2005. na račun uplatio 33.000 eura gotovine - on tvrdi da mu je otac vratio novac koji je davno od honorara za svoje knjige uložio u obnovu i gradnju kuće za roditelje. Sporno je i financiranje više njegovih putovanja u inozemstvo. Janša je 2008. putovao na Mauricijus, iduće godine u Grčku i Dominikansku Republiku, pa u Južnoafričku Republiku, 2010. u Švedsku, a 2012. opet u Grčku.

Iz analize njegovih računa nije jasno kako je platio avionske karte, hotele, hranu i ostale troškove. On tvrdi da je sve platila njegova supruga, ali račun je dostavio samo za lanjske avionske karte za Grčku.

Komisija je ustanovila da Janša ukupno ne može objasniti 210.000 eura koje je potrošio od 2004. godine. Riječ je o gotovo tri četvrtine njegovih službenih prihoda do 2012. godine. U to je vrijeme, kao šef vlade i zastupnik, prema podacima Komisije, dobio plaće u iznosu 287.921 eura i još 187 eura autorskih honorara. Janša je inače prethodno tvrdio da je nekretnine platio od plaće, kredita pa i prodaje knjiga koje je napisao.