Era Emmanuela Macrona u francuskoj politici završila je, pišu strani mediji. Macronova liberalna stranka Renesansa podbacila je u prvom krugu parlamentarnih izbora, a zbog odluke da raspiše prijevremene izbore protiv njega su se okrenuli i njegovi suradnici. Čak i najbliži saveznici sada se drže podalje od čovjeka koji je godinama dominirao francuskom politikom.
Jedan od njih, ministar financija Bruno Le Maire, donedavno najveći pouzdanik francuskog predsjednika, bijesan je zbog Macronove odluke. Francuski predsjednik, složni su komentari uoči drugog kruga koji će biti ove nedjelje, kockao se i pogriješio, stvarajući krivom procjenom uvjete da na čelo Francuske dođe stranka izrasla na fašističkim korijenima.
Međutim, on je jednako tako naštetio političkom centru, a koliko su u stranci nezadovoljni Macronom i njegovim nepromišljenim potezom, govori izjava Le Mairea koju su prenijeli svi francuski mediji. "Francuska je bačena psima", komentirao je još sredinom lipnja ministar financija odluku svojeg šefa. La Maire, za kojeg se pisalo da će biti predložen za povjerenika za gospodarstvo u budućoj Europskoj komisiji, i drugi Macronovi bliski suradnici koji se sada bore za politički život još su nezadovoljniji jer su se crni scenariji ostvarili u prvom krugu.
Raskol u stranci?
U stranci navodno vlada raskol i u pogledu taktike za drugi krug. Široka lijeva koalicija osvojila je 28 posto glasova u prvom krugu i slijedi stranku Marine Le Pen koja je samostalno ostvarila podršku 33 posto birača - svakog trećeg koji je izašao na glasanje. Više od polovice izbornih jedinica našlo se u situaciji da u drugi krug šalje tri kandidata, a ne jednog za borbu.
Dosad su francuske stranke internim dogovorom sprečavale pobjedu ultradesnice. Onaj koji je imao više šansi ostajao je u igri, a drugi je pozivao svoje birače da "začepe nos" i glasaju kako bi spriječili lošiju opciju da dođe na vlast. Ta je taktika podrazumijevala, dakako, i suradnju birača. Ovaj je put ishod najneizvjesniji dosad, a umjereni birači i ljevica mogu se samo nadati da Le Pen neće osvojiti apsolutnu, nego samo relativnu većinu.
Redovni izbori trebali su se održati za dvije godine, pa je zato bijes protiv Macrona zbog dovođenja zemlje u ovu poziciju još veći. Macron se, čini se, vodio mišlju da građani, kao u Ujedinjenoj Kraljevini, imaju tendenciju glasati za radikalnije opcije kada biraju zastupnike za Europski parlament. Međutim, kada dođe trenutak za nacionalne izbore, oni će se vratiti umjerenijoj opciji.
Presuda komentatora ista je kao i ona koju je izrekla Marine Le Pen: macronizam je mrtav. Za razliku od Le Mairea, ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin bio je od onih koji su ipak stali uz predsjednika i njegovu riskantnu odluku. Međutim, Darmanin je izjavio da ne namjerava ostati ministar "ni dana".
Svi odlaze
Drugi saveznici su proteklih tjedana pokazali da ga ostavljaju. Bivši premijer Édouard Philippe optužio ga je da je "ubio vlastitu većinu" te rekao da nakon drugog kruga treba pristupiti formiranju većine "koristeći novu logiku". Gabriel Attal, sadašnji premijer, odabran je da vodi kampanju za izbore u ime stranke, iako ni sam nije bio obaviješten o predsjednikovoj odluci o novim izborima. Macron je odluku donio na svoju ruku i to su svi požurili istaknuti.
Macronovi kandidati išli su tako daleko da su odbili staviti njegovu sliku na svoje postere da si ne unište i te male šanse. Attal je birače pozvao da "glasaju za njega", niti jednom riječju ne spominjući Macrona. Njegova su se imena klonili i drugi politički saveznici.
Već se traže njegovi nasljednici za predsjedničkog kandidata 2027. godine, ali, kako je to rekao jedan francuski analitičar, naslijedit će brvnaru, a ne palaču.
Macronu je to, doduše, manje bitno. On je ispucao svoja dva predsjednička mandata. Svojim je politikama ranio, a neki smatraju i ubio politički centar. Međutim, on sam je drugačije formulirao stvari. "Bit će to odgovornost građana, a ne nekoga drugog ako Francuska odabere desnicu na dan drugog kruga izbora."
Skupo kockanje
Očekuje se da će njegova centristička liberalna stranka, koju je u svojim ranim danima nagle slave sastavio od pripadnika Socijalističke i Republikanske stranke, biti dobrim dijelom izbrisana nakon drugog kruga. Nije stoga neobično što je stranka panično pokušavala dokučiti koju je strategiju najbolje primijeniti u drugom krugu. Rasprave o taktičkom dogovoru s ljevicom najviše je ugrožavala činjenica da je u širokoj lijevoj koaliciji bio Jean-Luc Mélenchon i njegova radikalno lijeva Nepokorena Francuska.
Macron je, da se ne zaboravi, svojim kockanjem izazvao posljedice za EU čiji je Francuska važan dio, kao i NATO-a. Riječ je o jedinoj članici Unije s nuklearnim arsenalom i stalnoj članici Vijeća sigurnosti UN-a. Stranka kojoj se smiješi vlast naklonjena je Vladimiru Putinu. Novi izbori za predsjednika bit će 2027., a Macron je, podsjetimo i to, rekao da neće dati ostavku.
Macronovi stranački kolege koji su imali najviše šanse natjecati se protiv Marine Le Pen za predsjednički položaj su premijer Gabriel Attal, koji već pakira ured, bivši premijer Édouard Philippe i ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin. Međutim, na stolu je, prema mišljenju stručnjaka, i opcija da Macron ne dovrši svoj mandat u predsjedničkom uredu. Dočepa li se vlasti Le Pen, novi premijer bit će mladi Jordan Bardella (28) s kojim bi Macron do kraja mandata mogao biti u tvrdoj kohabitaciji.