MLAK ODGOVOR

Svi se pitaju zašto Amerikanci tako blago reagiraju na sve jače napade na svoje vojnike. Postoji jak razlog...

Napade na američke vojne baze orkestrirao je kolektiv sazdan od raznih militantnih skupina pod pokroviteljstvom Irana

Militanti su američke baze napali dronovima-samoubojicama i raketama. U većini nitko nije ozlijeđen, a prouzročena je tek manja šteta

 ALI AL-SAADI/AFP

Militanti u Iraku i Siriji koji uživaju potporu Irana već se dosta dugo bore protiv američkih vojnika i njihovih saveznika koji su tamo poslani kako bi stali na kraj Islamskoj državi. Broj napada koje izvode grupe pod pokroviteljstvom Irana, a koje djeluju pod imenom Islamski pokret otpora u Iraku, naglo je skočio 17. listopada, deset dana nakon što je palestinska vojno-politička organizacija Hamas napala izraelske kibuce i gradove nedaleko od granice Gaze i Izraela, piše The Associated Press.

Iako je većina tih napada bila neuspješna, u njima je lakše tjelesne ozljede zadobilo barem 60 američkih vojnika. Većinom se radi o ozljedama glave do kojih je došlo nakon eksplozija, a Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država reklo je da su se svi ozlijeđeni vratili na pozicije i ponovno preuzeli svoja zaduženja.

Amerika je na te napade odgovorila odmjereno. Vojska SAD-a uzvratila je vatru svega tri puta jer administracija predsjednika Joea Bidena ne želi da se sukob između Hamasa i Izraela rasplamsa i proširi. Istovremeno, militantima želi poručiti da je spreman odgovoriti na njihove provokacije.

Prema Ministarstvu obrane SAD-a, militanti pod pokroviteljstvom Irana izveli su od 17. listopada naovamo 61 napad na američke vojne baze i objekte u Iraku i Siriji - 29 ih se zbilo u Iraku, a 32 u Siriji. Oko 2000 američkih vojnika nalazi se u Iraku, a otprilike 900 njih u Siriji. Vojnici u Siriji koncentrirani su na borbu protiv Islamske države, ali i da paze na spomenute militante koji koriste Siriju kako bi krijumčarili oružje.

Militanti su američke baze napali dronovima-samoubojicama i raketama. U većini slučajeva nitko nije ozlijeđen, a prouzročena je tek manja šteta. Najveći broj ozljeda, poglavito ozljeda glave, zabilježen je tijekom napada na zračnu bazu al-Asad u Iraku i bazu al-Tanf u Siriji, koji su se dogodili između 17. i 21. listopada. Jedna osoba koja radi za Ministarstvo obrane SAD-a pretrpila je srčani zastoj dok je tražila sklonište i preminula.

Napade na američke vojne baze orkestrirao je kolektiv sazdan od raznih militantnih skupina pod pokroviteljstvom Irana koji djeluje pod imenom Islamski pokret otpora u Iraku. Napadi su iračkog premijera Muhameda Šiju al-Sudanija stavili u nezgodnu poziciju. Naime, on je na vlast došao zahvaljujući potpori koju su mu dale te skupine. Istovremeno, al-Sudani želi imati dobre odnose s SAD-om i želi da američki vojnici nastave boraviti u Iraku. Nakon što je američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken u listopadu tijekom posjete Iraku iračkom premijeru rekao da SAD neće tolerirati napade na svoje baze i ljude, al-Sudani je otputovao u Iran i sastao se s vrhovnim vođom Irana ajatolahom Alijem Hameneijem. SAD je taj sastanak ocijenio kao pozitivan.

Dužnosnik jedne od spomenutih militantnih skupina rekao je da je al-Sudani militante pritisnuo da ne izvode napade dok je Blinken u Iraku. Irački je premijer militantima navodno obećao da će Amerikance zamoliti da na napade ne reagiraju agresivno.

Otkad je Hamas 7. listopada napao Izrael, Amerika je nekolicinu svojih vojnika i mehanizacije prebacila na Bliski istok kako se sukob Hamasa i Izraela ne bi proširio. Međutim, američka vojska jedva da je reagirala na napade na svoje vojnike i prateće osoblje. SAD je u periodu između 27. listopada i 12. studenog svega tri puta napao infrastrukturu militantnih skupina. Pojedini se dužnosnici iz Bidenove administracije brinu da bi učestaliji napadi doveli do eskalacije. Ministarstvo obrane SAD-a reklo je da su ta tri napada bila učinkovita. Kritičari Bidenove administracije kažu da to nije dovoljno, pogotovo kada se uzme u obzir da su militanti američke baze napali 61 put. Najvažnije, kritičari kažu da kontranapadi militante nisu obeshrabrili.

Amerikanci za sada nisu napadali položaje militanata u Iraku jer ne žele ugroziri svoj odnos s iračkom vladom. Odluku da uzvraćaju samo militantima koji se nalaze u Siriji brane tvrdnjama da napadaju položaje koji su povezani s Iranom te da žele natjerati Teheran da militantima kaže da prestanu napadati američke baze.

Odnose između Iraka i SAD-a narušila su ubojstva iranskog generala bojnika Kasema Sulejmanija, zapovjednika postrojbi Kuds u sklopu Iranske revolucionarne garde, te Abua Mahdija al-Muhandisa, zamjenika zapovjednika militanata u Iraku koje podupire Iran, koja su se dogodila u Bagdadu u siječnju 2020. godine.

SAD boravak svojih vojnika u Iraku drži ključnim faktorom u borbi protiv Islamske države. Te im baze omogućuju da brzo pomognu svojim snagama u Siriji, ali i da na Bliskom istoku imaju velik utjecaj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. studeni 2024 19:53