NOVA TEHNOLOGIJA

Svijet i Hrvatska, trendovi koji će obilježiti 2017.

Svijet će vidjeti nastavak megatrendova koji su obilježili ovo desetljeće, a imat će velik utjecaj na način na koji živimo i radimo, koristimo tehnologiju, komuniciramo...
 REUTERS

2017. će biti godina promjena, godina u kojoj ćemo obilježiti deset godina od izuma iPhonea, a tehnološki napredak i dalje je na eksponencijalnoj putanji rasta. Ovo je godina velikih geopolitičkih promjena i sve većeg izazova migracija ljudi i sredstava. Svijet u 2017. vidjet će nastavak megatrendova koji su obilježili ovo desetljeće, a imat će veliki utjecaj na način na koji živimo i radimo, koristimo tehnologiju, komuniciramo s okolinom te živimo u društvu.

Moć se seli daleko - istočno, na Zapadu trend antiglobalizma

Globalno, ekonomija se ni ove godine neće vratiti na stope rasta prije krize. Razlog je tome primarno u usporenju razvoja zapadnih ekonomija, što je trend koji je dugo prisutan, a u 2017. će se nastaviti. U 2017. prvi put u povijesti azijske ekonomije proizvest će dvostruko više BDP-a od cijele EU. Rast u EU bit će najmanji od svih svjetskih regija, čak pet puta manji nego u Aziji, a danas na primjer Kina investira četiri puta više u EU nego što je to obratno. Rast Kine bit će i dalje velik - oko 6%, te će Kina s rastom svog BDP-a stvoriti novu Tursku. No, najviše će u 2017. rasti Indija, čija populacija raste brže i čiji je tehnološki razvoj visok, a domaće tržište najbrže se razvija jer raste s jako niske baze (npr. danas je u Indiji samo 21 vozilo na 1000 stanovnika). U ovoj će godini Indonezija postati 16. svjetska ekonomija koja će prijeći granicu od milijun milijuna američkih $. Ostale zemlje u razvoju također će rasti zbog povećanja cijena robe.

S ekonomskom redistribucijom moći u globalizaciji te robotizacijom poslova zbog razvoja tehnologije danas imamo populistički efekt antiglobalizacije, odnosno nacionalizma i protekcionizma u zapadnim zemljama, kao mehanizma “zaštite” protiv globalizacije i utjecaja tehnologije na radna mjesta. Najava gospodarskog protekcionizma i zatvaranja granica u SAD-u sigurno će imati utjecaja u 2017. Kao jedna od posljedica, globalna će trgovina i ove godine rasti sporije od prošle godine, dodatno usporena napuštanjem trgovinskih sporazuma, poput TPP-a i TTIP-a, a prijetnja daljnjeg rasta populizma u EU bi je mogla dodatno usporiti.

Imigracije će i dalje biti problem, bez obzira na najavu zatvaranja granica. Glavni pokretač imigracija sve je veća mlada populacija u nerazvijenim zemljama željna imigracije. U Subsaharskoj Africi populacija između 25 i 29 godina povećala se 56% u 15 godina, a očekuje se da će do 2030. ondje biti čak 113 mil. ljudi u toj dobnoj skupini.

No, u današnje doba globalne ekonomije, tehnologije i otvorenosti novih generacija, nacionalni protekcionizam i zatvaranje granica trebao bi biti ipak samo prolazni trend. Zatvaranje u vlastite granice dugoročno nema ekonomsku ni civilizacijsku logiku i šteti konkurentnosti zemalja i kompanija. Za primjer, industrije utemeljene na izvozu imaju 50% veće plaće od industrija koje nisu izvozno orijentirane.

Gradovi postaju osnova ekonomskog razvoja

Urbanizacija je trend koji će se nastaviti, gradovi će polako postajati veći ekonomski faktori od samih država, s obzirom na njihov udio u populaciji i ekonomskoj djelatnosti. Pojedine zemlje stoga će ojačati ulogu gradova kao nositelja tehnološkog i urbanog razvoja i paralelno s time davati im više moći u raspolaganju proračunima. Na primjer, grad New York već sada upravlja sa 50% svih sredstava realiziranih u New Yorku. Bitne stvari za razvoj gradova bit će korištenje novih tehnologija (pametni gradovi) i ekonomije dijeljenja - dijeljenje vožnje i smještaj kao pokretači turizma i učinkovitog transporta i življenja. Stoga očekujemo još veću penetraciju usluga, poput Uber-a i Airb’n’b-ja u svjetskim metropolama.

Tehnologija je sveprisutna

2017. godine bilježimo 10 godina od izuma iPhonea. Svijet u 2007. i danas vrlo su različita mjesta. Tehnologija širom svijeta ulazi u sve pore života i poslovanja, i tu nema razlike između najbogatijih ili najsiromašnijih zemalja. U 2017. tehnologije će se još više razviti: umjetna inteligencija (AI), virtualna realnost, tehnologija dronova, Internet stvari - IoT, blockchain i napredna robotika tehnologije su koje će se razvijati i u koje će kompanije investirati. Amazon je u Seattleu već otvorio prvi fizički dućan utemeljen na AI tehnologiji, Volvo će ove godine plasirati prvih 100 samovozećih vozila na ceste, a čak 1/3 svjetskih kompanija imat će IoT projekte. No, bit će i problema. Prvi je nedostatak vještina, odnosno kvalificirane radne snage s obzirom da digitalizacija i tehnologija kreira nova zanimanja, a smanjuje potrebu za staromodnim administrativnim i manualnim zanimanjima. Drugi problem je negativni utjecaj prekomjernog korištenja tehnologije na mlade generacije - djeca koja koriste pametne telefone i tablete u školama danas imaju slabije kognitivne sposobnosti. Treći problem je stajalište koje se plasira: sve će biti digitalno, što nije točno - tehnologija ne može nadomjestiti ljudski kontakt tamo gdje je važan.

Klimatske promjene u eri Donalda Trumpa

Klimatske i resursne promjene bit će izražene i u 2017. Budućnost klimatskog dogovora iz Pariza tema je o kojoj će se raspravljati, posebno iz pogleda na tu tematiku sa strane budućeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa te ostavštine Baracka Obame kroz Clean Power Plan. No, sporazum u Parizu je ratificiran, teško će ga biti napustiti, i on obavezuje SAD četiri sljedeće godine. Negativnih utjecaja može biti u smanjenju potpore zemljama u razvoju za koje su po Parizu razvijene zemlje poput SAD-a namijenile 100 mlrd US$ za čistu energiju. Promjena smjera SAD-a može potaknuti nesudjelovanje Kine i ostalih azijskih zemalja koje skupa proizvode čak 50% CO2 globalno. Iako Kina najviše proizvodi danas i najviše investira u obnovljive izvore. Globalni energetski miks će se i dalje mijenjati prema čistoj energiji, no 2017., pa i puno kasnije, bit ćemo i dalje primarno ovisni o fosilnim gorivima. Dobra je vijest da će zelena energija biti sve jeftinija - trošak proizvodnje kWh iz zelenih izvora danas je već manji nego trošak proizvodnje iz fosilnih goriva, a trend je dodatno smanjivanje troška. Od konvencionalnih goriva 2017. godina će biti godina dodatnog rasta LNG kapaciteta. Kao primjer energetske transformacije, Saudijska Arabija ove će godine napraviti IPO svoje najveće naftne kompanije s ciljem transformacije kompanije, sektora i cijele ekonomije u fokus na obnovljive izvore.

Sektorski trendovi - sve postaje softver

Sektorski, najveći rast u 2017. bit će u softveru, industriji zabave i zdravstvu. Kompanije će trošiti na novu tehnologiju i pokušavati razviti nove poslovne modele koristeći digitalnu tehnologiju. Građani će konzumirati sve više digitalnih zabavnih sadržaja koje će proizvoditi netradicionalne kompanije, poput Amazona i Netflixa, a najbrže rastuće tržište za sadržaje će biti Kina. Tehnološki napredak i starenje populacije povećat će potrošnju u zdravstvu. Najmanji rast bit će u segmentima hardvera, medija i klasičnih komunikacija. Cloud i softver preuzimaju dominaciju nad hardverom i to će se nastaviti u 2017. Tradicionalni mediji će i dalje biti na udaru digitalnih kompanija, poput Facebooka i Googlea. U telekomima, od klasičnih govornih usluga i bazičnog pristupa internetu rasta neće biti, a EU će u 2017. ukinuti naknade za roaming. Stoga se telekom operatori okreću softveru i vertikalnim IT rješenjima kao nadi za ponovni rast.

U poslovnom svijetu polako izlazimo iz velikog vala konsolidacije. Danas je 1/3 piva koje se konzumira u svijetu proizveo jedan proizvođač, većina telekom tržišta ima tri, maksimalno četiri operatora, a slično se događa i s trgovačkim lancima i energetskim kompanijama. Val velikih spajanja i preuzimanja dolazi kraju i sljedeći ciklus čekat ćemo barem četiri godine. Osim konsolidacije, u razdoblju smo straha od rizika i etablirane kompanije danas investiraju manje nego prije, a više novca vraćaju dioničarima, što je trend vidljiv sve od razdoblja financijske krize. No, zato i njihove burzovne vrijednosti padaju, a u rastu su vrijednosti startup kompanija. Stoga možemo očekivati da će 2017. i nadalje na tržištima kapitala startup svijet dominirati u odnosu na tradicionalne kompanije. Tradicionalnim kompanijama nedostaje kvalitetno vodstvo za novo digitalno doba, nova znanja te hrabrost za preuzimanje rizika.

Hrvatska u 2017.

Hrvatska, iako izašla iz recesije, po makroekonomskim predviđanjima, nažalost, u društvu je zemalja koje će sporije rasti. U 2017. očekuje se da će od nas brže rasti Poljska, Češka i Rumunjska, a da ne spominjemo Indoneziju, Maleziju i Vijetnam na primjer. Hrvatska se treba dodatno tržišno otvoriti, napokon transformirati kompanije u javnom sektoru i napraviti ih učinkovitijima. Trebamo nove vještine i znanja za digitalno doba i moramo školovati mlade za zanimanja budućnosti, a ne za zanimanja prošlosti. Naše kompanije trebaju ići tamo gdje je rast, a ne gdje je stagnacija. Bitni su nam projekti šireg regionalnog značenja i utjecaja: tržišne konsolidacije u jugoistočnoj Europi, veliki infrastrukturni projekti poput LNG-ja i regionalnih burzi električne energije. Treba nam stvaranje novog - poticanje startupova kao okosnice ekonomije u budućnosti te stvaranja ambijenta gdje će se naši startupovi razvijati. Dobra stvar je da smo krajem 2016. dobili stabilnost Vlade, veći kredibilitet u javnim financijama i pomake u poreznom rasterećenju. No, u 2017. nam treba hrabrost i dosljednost da se provedu reforme i spremnost da se preuzima rizik.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:19