NOVA PRIJETNJA

Svijet je iznenada dobio novu ilegalnu nuklearnu silu, ali crveno dugme i njima kontrolira - Putin!

Aleksandar Lukašenko je "neprijateljski NATO" upozorio da je spreman uporabiti nuklearno oružje ako njegova zemlja, kako kaže, "bude ugrožena"

Interkontinentalni balistički projektil RS-24 Yars

 Alexander Nemenov/afp/profimedia/Alexander Nemenov/afp/profimedia

Rusija je nedavno "adaptirala" svoju nuklearnu doktrinu da bi zaprijetila Zapadu zbog pomoći Ukrajini, a glavne stavke su da bi nuklearno oružje mogla uporabiti i u slučaju da bude napadnuta konvencionalnim, ne nužno nuklearnim oružjem, te da svoje nuklearne potencijale može aktivirati i protiv "nenuklearne države, ako ona napadne Rusiju uz pomoć nuklearne države". Treći je novi "amandman" da Moskva može nuklearno oružje primijeniti i, kako su naveli, "da zaštiti Bjelorusiju", tako da je i Minsk postao dio "ruske nuklearne doktrine".

Zato je iskorišten njihov sporazum o Saveznoj državi Rusije i Bjelorusije. Stavka da bi Rusija mogla oporaviti nuklearno oružje s bjeloruskog teritorija, kamo je još početkom 2023. godine prebacila svoje sustave i lansere koji mogu ispaljivati projektile s nuklearnim glavama - a i zrakoplovi bjeloruske vojske osposobljeni su nositi nuklearno oružje - pokazuje da tu zemlju u Moskvi praktički smatraju svojim političko-teritorijalnim produžetkom te da Bjelorusija zapravo funkcionira tek kao jedna od ruskih gubernija. Podsjetimo da su se u Minsku pohvalili da su njihovi vojnici obučeni za rukovanje nuklearnim oružjem, a Aleksandar Lukašenko je, prenosi moskovski list RBK, požurio odmah upozoriti "neprijateljski NATO" da je spreman uporabiti nuklearno oružje ako njegova zemlja, kako kaže, "bude ugrožena".

Doduše, ruski prorežimski list navodi da ni Aleksandar Lukašenko ni bjeloruska vojska ne mogu "samostalno" donijeti odluku o uporabi nuklearnog oružja jer ono nije njihovo te da to ipak može odlučiti samo Kremlj, odnosno Vladimir Putin, doduše "uz suglasnost Minska". No Lukašenko je vjerojatno već kuvertirao svoju suglasnost jer o njemu ionako ne ovisi ništa. Podsjetimo da je na području Bjelorusije u vrijeme SSSR-a bilo raspoređeno nuklearno oružje, ali ga je, kao i Ukrajina sredinom devedesetih godina, nakon raspada SSSR-a predala Rusiji.

image

Aleksandar Lukašenko i Vladimir Putin

Russian Government/Alamy/Alamy/Profimedia/Russian Government/alamy/alamy/profimedia

Ukrajina je, recimo, u trenutku osamostaljivanja bila jedna od najjačih nuklearnih država, ali je nuklearno oružje Rusiji "vratila" u zamjenu za "sigurnosna jamstva" koja su, vidimo, u Moskvi prekršili, a dodatno su još u Bjelorusiji postavili svoje nuklearno oružje i poslali sustave koji mogu ispaljivati nuklearna punjenja na ukrajinsku granicu.

I šef Lukašenkove diplomacije Maksim Riženkov, navodi Deutsche Welle, najavio je skoro potpisivanje novog " vojno-sigurnosnog sporazuma" s Rusijom, koji će u sebi sadržavati i spomenutu "nuklearnu opciju". Dakle, Bjelorusija je postala ruska nuklearna "postaja", pod potpunom ruskom kontrolom, mada se Lukašenko time šepuri.

Kako je za DW rekao analitičar Finskog instituta međunarodnih odnosa Grigorij Nižnjikov - uključivanje u rusku nuklearnu doktrinu svjedoči o određenoj "desuverenizaciji" Bjelorusije. On smatra da je Bjelorusija uključena u rusku nacionalnu sigurnosnu strategiju, odnosno funkcionira kao dio ruskog sigurnosnog sustava. Tako da možemo reći da to sa sobom nosi i određeni (veliki) sigurnosni rizik za samu Bjelorusiju, koja je time uvučena u mogući sukob Rusije sa Zapadom, i to po odluci Moskve, a ne Minska. Stoga i Nižnjikov smatra da ovim uključivanjem u rusku nuklearnu doktrinu Rusija otvoreno Bjelorusiju praktički smatra dijelom svoje države.

Zbog nuklearnog oružja na njezinu teritoriju neki Bjelorusiju smatraju "ilegalnom" nuklearnom silom, ali litvanski politolog Darius Antanaitis za DW kaže da je to ipak uvjetno jer Rusi odlučuju o svemu i "stišću crveno dugme" ako do nečega dođe. Doduše, on smatra da je cijela nova Putinova nuklearna doktrina tek upozorenje te da Rusija sigurno neće, unatoč svim prijetnjama, koristiti nuklearno oružje. Kaže i da NATO ne namjerava napadati ni Bjelorusiju ni Rusiju, pa onda, po njemu, "nema opasnosti od ruskog drastičnog odgovora". No, kako bilo, i ruski i bjeloruski mediji navode da "sigurnosno-vojna suradnja Rusije i Bjelorusije jača" te najavljuju da bi krajem 2024. ili početkom 2025. mogli biti održani strateški manevri ruske i bjeloruske vojske.

Napomenimo da su 2021. godine bile održane isto takve vojne vježbe, pred rusku intervenciju na Ukrajinu. Stalno se špekulira i nagađa o tome da bi Rusija mogla pokušati iz Bjelorusije napasti Ukrajinu (Kijev je na nekih 150 km od granice) da bi rasteretila vojsku na istočnom i južnom dijelu bojišta. Stoga neki vojni analitičari čak povlače analogiju dvaju velikih manevara, odnosno između onog što je uslijedilo nakon njih. No bjeloruski vojni analitičar Aleksandar Alesin (koji, doduše, zna istupiti i na tamošnjim režimskim medijima) za DW kaže da sumnja u to jer "napad s bjeloruskog teritorija više ne bi bio neočekivan ni iznenađenje", pa ga smatra više-manje nemogućim.

Naime, Ukrajina je od početka rata vrlo dobro zaštitila svoju granicu s Bjelorusijom, iskopavši rovove i izgradivši druge fortifikacijske objekte i utvrde, te je posijala mnoga minska polja. U svakom slučaju Bjelorusija je, bez obzira na to što izravno ne sudjeluje u napadu na Ukrajinu, zapravo "kolateralni" dio tog rata.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. prosinac 2024 16:29