Svijet ovakvo geoekonomsko okruženje još nije vidio, odjeknula poruka šefice Europske središnje banke

Na europskim burzama u petak ujutro trgovalo se oprezno, jer ulagači nisu željeli riskirati uoči govora Jeromea Powella, predsjednika Feda, američke emisijske banke, i Christine Lagarde, predsjednice Europske središnje banke. Njih dvoje govorilo je na skupu središnjih bankara u američkom gradu Jackson Holeu.

"Kolikogod se ulagači žele fokusirati na Nvidiju, proizvođača čipova koji raste zbog ulaganja u umjetnu inteligenciju, i tehnološki sektor, koji je u dosadašnjem dijelu godine imao sjajnu izvedbu, ovo je i dalje tržište koje ovisi o Fedu. Stoga sve ovisi o tome što će Jay Powell kazati. To bi investitore moglo preusmjeriti s kupnje na prodaju", objašnjava Jake Dollarhide, direktor u tvrtki Longbow Asset Management. Nvidia je dio skupine koju na tržištu nazivaju "Sedam veličanstvenih", a koja, među ostalim, uključuje Apple, Microsoft i Teslu, i koja je najzaslužnija za snažan rast S&P 500 indeksa ove godine.

Powell nejasno

Na tržištu prošloga tjedna nije vladala euforija jer se prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice kreću blizu najviših razina u 16 godina, što loše utječe na tržište dionica. Ti prinosi rastu već tjednima, jer rastu i bojazni da bi američka središnja banka mogla još jednom do kraja godine povećati kamatne stope, što je Powell i potvrdio: "Znatno smo zaoštrili monetarnu politiku u proteklih godinu dana. Iako se inflacija spustila sa svog vrhunca, što je dobrodošao napredak, ostala je i dalje previsoka. Spremni smo dodatno podići kamatne, ako to bude prikladno, te namjeravamo zadržati politiku na restriktivnoj razini, sve dok ne budemo sigurni da se inflacija održivo kreće silazno prema našem cilju".

Bloomberg tumači da je Powell tako ostavio tržište obveznica bez informacija u kojem smjeru će se kretati koraci Feda, pa dobiva manevarski prostor prilagodbe politika u sljedećim mjesecima, ovisno o razvoju ekonomskih podataka. Kamate su u SAD-u u srpnju dosegle 5,25% i 5,5%, najvišu razinu u protekle 22 godine.

Gospođa Lagarde bila je izravnija, rekavši da će kamatne stope u europodručju ostati visoke "koliko god bude potrebno", kako bi se usporila još uvijek visoka inflacija. Trenutačno iznose 4 i 4,25%. Euro je prošli tjedan bio pod pritiskom - dolar je prema europskoj valuti ojačao 0,65 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0795 dolara - zbog slabosti europodručja. Izjava čelnice ESB-a otvara pitanje rizika od recesije, zbog čega su sve jači glasovi koji traže usporavanje podizanja kamata. Christine Lagarde u Jackson Holeu izgovorila je rečenicu koju je The Financial Times stavio u naslov: "Niti jedan postojeći priručnik ne odgovara situaciji s kojom se danas suočavamo, naš je zadatak sastaviti novi".

Svijet se suočio s jedinstvenim geoekonomskim okruženjem koje definiraju i dalje se vukuće posljedice pandemije: Narodna Republika Kina, primjerice, nikako da se oporavi od pretjerano oštrih mjera. Uslijedila je ruska agresija Ukrajine, koju je Moskva pripremala podižući cijene energenata, osobito prirodnog plina, otežavajući tako inflaciju europodručja.

Fragmentacija

Zbog toga je ubrzana zelena tranzicija, koja nije jeftina, ali je nužna, kako se Europska unija nikad više ne bi našla na milost i nemilost autokrata (naftna kriza 1970-ih, plinska još 2006. godine). Sukob SAD-a i NR Kine doveo je do fragmentacije globalnog poretka, kako geopolitičkog, tako i geoekonomskog. Važan ekonomski proces je povratak proizvodnje iz prekomorskih zemalja, ili seljenje iz autoritarne NR Kine u prijateljske, što poskupljuje proizvodnju.

Europodručje i dalje je otporno, iako je Njemačka zapala u recesiju. Pomogle su Francuska i Španjolska, koje su povukle, a Italija i dalje drži glavu iznad vode. Riječ je o glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske, i svaki potres u talijanskoj i njemačkoj privredi prelijeva se i na naše tržište.