Globalne elektroenergetske mreže uskoro će se suočiti s najvećim testom u posljednjih nekoliko desetljeća budući da je proizvodnja električne energije trenutačno u najvećim svjetskim gospodarstvima zagušena, prenosi Bloomberg.
Problemi su, kako se navodi, rat u Ukrajini, suša, manjkavosti u proizvodnji, povijesno niske zalihe i reakcija na pandemiju. Tržišta energije diljem planeta 'provukla' su se kroz prošlu godinu, a potrošači su pretrpjeli posljedice skoka cijena, ali stvari idu još na gore.
A dolazi ljeto, koje u većem dijelu sjeverne hemisfere predstavlja vrhunac korištenja električne energije. Ove godine bit će vruće, navodi se, jer klimatske promjene jačaju 'stisak'. U dijelovima južne Azije već je toliko vruće, kako se navodi, da su temperature zraka dovoljno visoke za pečenje ribe. Znanstvenici predviđaju posebno vruće mjesece u SAD-u. Potrošnja energije će porasti kako će kućanstva i tvrtke početi uključivati klima-uređaje.
Problem je u tome što su zalihe energije toliko male da je jednostavno neće biti dovoljno za uobičajen život, a nestanci struje će ugroziti i živote u situacijama kada ne rade ventilatori ili klima uređaji koji bi olakšali da se ljudi nose s visokim temperaturama.
Azijski toplinski val prouzročio je svakodnevne višesatne nestanke električne energije, dovodeći u opasnost više od milijardu ljudi diljem Pakistana, Mjanmara, Šri Lanke i Indije.
Šest elektrana u Teksasu otkazale su ranije ovog mjeseca kad su stigle prve ljetne vrućine, kao nagovještaj onoga što tek slijedi. Najmanje desetak američkih saveznih država od Kalifornije do Velikih jezera ovog je ljeta u opasnosti od nestanka struje.
U Kini i Japanu opskrba električnom energijom bit će 'tijesna'. Južna Afrika se već pripremila za godinu rekordnih 'zamračenja', a Europa se nalazi u nesigurnoj situaciji koju uzrokuje Rusija - ako Moskva prekine opskrbu prirodnim plinom, to bi moglo pokrenuti ispadanja i prekide u radu sustava, redukcije i nestanke struje u nekim zemljama.
"Rat i sankcije ometaju ponudu i potražnju, a to je sada uvezano s ekstremnim vremenskim prilikama i gospodarskim oporavkom od pandemije covida-19 koji povećava potražnju za električnom energijom", kaže Shantanu Jaiswal, analitičar BloombergNEF-a. "Skup tolikog broja čimbenika prilično je jedinstven. Ne mogu se sjetiti kada su se zadnji put svi zajedno poklopili".
Smanjenje BDP-a
Bez energije, ljudska dobrobit će biti izložena pritisku. Siromaštvo, starija dob i blizina ekvatora povećat će vjerojatnost bolesti i smrti od neumoljivih temperatura. Dulji prekidi opskrbe električnom energijom bi značili da bi deseci tisuća mogli izgubiti pristup čistoj vodi. Ukoliko će se nestanci struje održati kroz dulje vrijeme, a poduzeća zatvoriti, to će također uzrokovati veliki ekonomski šok.
U Indiji se nestašice električne energije u mnogim državama već približavaju razinama iz 2014. godine, a procjenjuje se da su tada umanjile bruto domaći proizvod te zemlje za 5 posto. To bi značilo smanjenje od gotovo 100 milijardi dolara, ako bi prekidi opskrbom postali sve rašireniji i potrajali tijekom godine.
Nestašica električne energije vjerojatno bi značila dobitak za tržište električne energije i goriva, ali i pridonio povećanju računa za komunalne usluge te daljnjem širenju inflacije.
Kada su ovog mjeseca otkazale elektrane u teksaškoj elektroenergetskoj mreži, veleprodajne cijene električne energije u Houstonu nakratko su skočile iznad granice od 5000 dolara za megavat-sat, što je skok 22 puta veći od najviše prosječne cijene električne energije koja je bila predviđena za taj dan.
Svijet se bori s "više od dvije godine problema globalnog opskrbnog lanca uzrokovanih pandemijom, širenjem posljedica rata u Ukrajini i ekstremnim vremenskim prilikama uzrokovanim klimatskim promjenama", rekao je Henning Gloystein, analitičar Eurasia Group. "Glavni rizik je da, ako ove godine doživimo velike nestanke struje pored svih gore spomenutih problema, to bi moglo izazvati neki oblik humanitarne krize u smislu nestašice hrane i energije u razmjerima koji nisu viđeni desetljećima".
Ova bi godina mogla ući u knjige rekorda najvećeg pritiska na globalnu elektroenergetsku mrežu ikada, a prepreke vjerojatno neće uskoro nestati. Klimatske promjene znače da će ekstremni toplinski valovi današnjice postati češći, nastavljajući tako povećavati pritisak na opskrbu električnom energijom.
Istodobno, pad ulaganja u fosilna goriva posljednjih godina, zajedno sa snažnim rastom potražnje - posebno na azijskim tržištima u nastajanju - trebali bi održavati stanje uskog tržišta u idućih nekoliko godina, smatra Alex Whitworth, analitičar Wood Mackenzie Ltd. u Šangaju. I dok se očekuje da će udio energije vjetra i sunca u ukupnom kapacitetu tijekom idućeg desetljeća rasti, dok kapaciteti skladišta energije ne počnu održavati korak s tranzicijom, to će izvršiti još veći pritisak na mrežu, navodi on.
Suočavanje sa strahom
"Suočavat ćemo se sa strahom za opskrbu svaki put kada bude na tjedan dana bude oblaka, oluje ili vjetra", rekao je Whitworth. “Stvarno očekujemo da će se ovi problemi pogoršati u idućih pet godina".
Naravno, prijelaz na obnovljive izvore energije (OIE) ključan je u borbi protiv klimatskih promjena. Spaljivanje još više ugljena sada, kako bi se nosili s nedostatkom energije, samo bi povećale emisije stakleničkih plinova, stvarajući začarani krug koji može dovesti do još više toplinskih valova i većeg opterećenja na mrežama.
Bloomberg iznosi sliku stanja stvari diljem svijeta.
U Sjedinjenim Državama opskrbe prirodnim plinom, glavnim gorivom za elektrane, ograničene su diljem zemlje, a cijene rastu. Opskrba u većem dijelu zemlje i dijelu Kanade bit će 'rastegnuta', kako procjenjuje Sjevernoamerička korporacija za električnu pouzdanost (NERC). To je jedna od najnepovoljnijih ocjena regulatornog tijela. Od potrošača će se tražiti jači angažman kako bi smanjenjem potrošnje pomogli održati mreže stabilnim.
U Kaliforniji, najmnogoljudnijoj američkoj saveznoj državi, opskrbe plinom još su više smanjene zbog puknuća plinovoda prošle godine, a zbog čega je uvoz ograničen. Osim toga, klimatske promjene potiču sušu, ozbiljno ograničavajući opskrbu hidroelektrana vodom. Kalifornijski neovisni operater sustava priopćio je ovog mjeseca da bi država mogla biti u opasnosti od nestanka struje idućih nekoliko ljeta, a sve u uvjetima ekstremnih vremenskih prilika.
Na mreži 15 država kojom upravlja Midcontinent Independent System Operator (MISO), potrošači u čak 11 država su u opasnosti od prekida opskrbe. MISO, koji opslužuje oko 42 milijuna ljudi, procjenjuje da će imati situaciju "nedovoljne" proizvodnje električne energije da zadovolji razdoblja najveće potražnje ovog ljeta, posebno u državama srednjeg zapada. MISO nikad prije nije izdao ovakvo upozorenje uoči početka ljetne potražnje.
U Teksasu je mreža "još uvijek u opasnosti" od nestašice, unatoč naporima države da poboljša otpornost nakon zimske oluje u veljači 2021. godine, koja je danima držala milijune ljudi u mraku, rekao je Gary Cunningham, direktor istraživanja tržišta u brokerskoj kući Tradition Energy.
Pripreme za nestašice
Zastarjela infrastruktura i kašnjenja u održavanju tijekom pandemije dodatno su povećali probleme zbog lošijih vremenskih prilika, kaže Teri Viswanath, vodeća ekonomistica za struju, energiju i vodu u CoBank ACB-u". "SAD doživljava više ispadanja sustava na globalnoj razini nego bilo koja druga industrijalizirana država", kaže. "Oko 70 posto naše mreže bliži se kraju života".
U Aziji, epicentar dosadašnjih ispadanja sustava bila je južna i jugoistočna Azija, gdje su zbog 'pajkenih' toplinskih valova stavili klima uređaji radili punom snagom. Nestanci struje su uglavnom pogađali Pakistan, Šri Lanku i Mjanmar, zemljama u kojima živi ukupno 300 milijuna ljudi. A u Indiji, 16 od 28 država saveznih država - koje su dom više od 700 milijuna ljudi - bore se s ispadanjima sustava od dva do 10 sati dnevno, rekao je jedan državni dužnosnik ovog mjeseca.
Indijska vlada nedavno je naložila tvrtkama da povećaju kupnju skupog stranog ugljena, a također je i poništila ekološke protokole za proširenje rudnika kako bi pokušala povećati opskrbu gorivom. No, tek ostaje za vidjeti hoće li ovi potezi ublažiti naprezanje tržišta. Predstojeća sezona monsuna trebala bi donijeti niže temperature i smanjiti potražnju za energijom, iako također može poplaviti rudarske regije i ometati opskrbu gorivom.
U Vijetnamu se, pak, državna tvrtka priprema za nestašicu struje više od mjesec dana jer potražnja raste, dok je domaća opskrba ugljenom opala, a troškovi inozemnog goriva porasli.
U Kini, gdje je nestašica ugljena prošle godine dovela do široko rasprostranjenog smanjenja električne energije, dužnosnici su obećali da će svjetla u 2022. ostati upaljena te su izvršili pritisak na rudarski sektor da poveća proizvodnju do rekordnih razina. Unatoč tome, industrijski dužnosnici upozorili su da će situacija s električnom energijom ovog ljeta biti teška na snažno industrijaliziranom jugu zemlje, koji je daleko od unutarnjih rudarskih čvorišta i stoga se više oslanja na skupi inozemni ugljen i plin.
Japan je strahovao što se električne energije tiče u ožujku, kada je hladni val izazvao porast potražnje samo nekoliko dana nakon što je potres uzrokovao prestanak rada više elektrana na ugljen i plin. Očekuje se da će opskrba električnom energijom biti ograničena tijekom nadolazećih ljetnih mjeseci, a potražnja će vjerojatno ponovno premašiti ponudu i iduće zime, prema prognozama tamošnjeg distributera. Vlasti glavnog grada Tokija započele su kampanju uštede energije, tražeći od stanovnika da poduzmu mjere poput smanjenja vremena gledanja televizije.
Malo mjesta za pogreške
Rizik od nestanka električne energije u Europi je manji jer manje ljudi koristi klima uređaj kod kuće. Taj se kontinent također sada bori da napuni svoje skladište plina.
No, malo je mjesta za pogreške. Suho proljeće u Norveškoj pruža ograničene zalihe hidroenergije. Dodatni pritisak na cijene i zalihe čine produženi ispadi sustava u nuklearnim reaktorima Electricite de France SA. Najveći proizvođač u regiji smanjio je svoje ciljeve nuklearne proizvodnje po treći put ove godine, što je posljednji znak da se europska kriza s električnom energijom pogoršava.
Ukoliko bi Rusija prekinula isporuke prirodnog plina u Europu, to bi moglo biti dovoljno da u nekim zemljama izazove neprestani nestanak struje, upozorava Fabian Ronningen, analitičar tržišta električne energije za Rystad Energy. Iako kaže kako su šanse da će Rusija povuči taj potez “malo vjerojatne”, njegovi su stavovi pesimističniji u kontekstu nastavka rata u Ukrajini.
Neke zemlje imaju golem uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) i vjerojatno bi im zalihe bile dovoljne da pretrpe udarce koji slijede, uključujući tu Španjolsku, Francusku i Veliku Britaniju. Priča bi, pak, mogla biti drugačija u istočnoj Europi, gdje zemlje poput Grčke, Latvije i Mađarske koriste kao energent najviše koriste plin i uvelike ovise o ruskim zalihama. Tamo bi potencijal za zamračenja bio najveći, smatra je Ronningen.
"Mislim da europski potrošači ne mogu ni zamisliti takav scenarij", kaže. "To se nikad u našem životu nije dogodilo".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....