Tajna liječničkog kartona: Staljin je zbog oboljenja mozga izgubio osjećaj za dobro i zlo

MOSKVA - Sovjetski diktator Josif Visarionovič Staljin patio je od oboljenja mozga koje je vjerojatno ostavilo posljedice na njegovo mentalno zdravlje i političke odluke koje je donosio, tvrdi se u dnevničkim zapisima jednog od osobnih Staljinovih liječnika koji su, godinama čuvani u tajnosti, u srijedu objavljeni u ruskim medijima.

Nakon smrti

Aleksander Mijasnikov ime je liječnika koji je bio kraj Staljina na njegovoj samrtnoj postelji, a on je nakon diktatorove smrti 1953. u svoj dnevnik zapisao:

“Težak slučaj ateroskleroze u mozgu, koji smo otkrili obdukcijom Staljinova tijela, svakako pokreće pitanje koliko je ova bolest, koja se očito razvijala godinama, utjecala na njegovo zdravlje, karakter i odluke koje je donosio.” Činjenica da je Staljin bolovao od ateroskleroze, bolesti u kojoj se masne i ostale štetne supstance nakupljaju u unutarnjim zidovima arterija, te da su mu napadnute bile krvne žile u mozgu, bila je tajnom desetljećima, a sada su dnevnički zapisi Mijasnikova objavljeni u novinama Moskovski Komsomolec.

“Staljin je vjerojatno izgubio osjećaj za dobro i zlo, zdravo i štetno, dopušteno i nedopušteno, prijatelja i neprijatelja. U ovakvim slučajevima pojedina obilježja karaktera pacijenta mogu postati prenaglašena i tako osoba koja je do tada bila sumnjičava prema drugima postaje pravi paranoik”, napisao je Mijasnikov u dnevniku, dodajući kako je očito da je diktatorova okrutnost bila, dobrim dijelom, posljedicom zakrčenja moždanih arterija.

Bolest je rasla

“Bolestan čovjek upravljao je zemljom”, zaključio je doktor ne precizirajući pri tome koliko je vremensko razdoblje za koji se može sa sigurnošću reći da je Staljinovo ponašanje u njemu bilo određeno njegovom bolešću. Još jedan dokument iz Staljinove epohe za koji se očekuje da će povjesničarima biti od neprocjenjive vrijednosti objavljen je ovih dana - dnevnik Lavrentija Berije, jednog od najbližih diktatorovih suradnika u nemilosrdnim čistkama i direktora zloglasnog NKVD-a, prethodnice KGB-a. Isječci iz njega objavljeni su u Komsomolskoj Pravdi, a dnevnik će uskoro objaviti kontroverzna izdavačka kuća iz Moskve koja je do sada objavljivala revizionističke radove o Staljinovu režimu.

Dnevnik, čiju autentičnost još nije potvrdilo neovisno stručno tijelo, prikazuje krvožednog Beriju u “mekšem izdanju”. Čovjek kojeg su povjesničari opisali kao nemilosrdnog ubojicu i seksualnog psihopata koji je silovao stotine žena, u jednome se trenutku žali na to kako mu nedostaju pecanje i boravak u prirodi koje jako voli.

Moj prijatelj Koba

“Ali, kako da sada nađem vremena za to?” nesretan je bio Berija. U dnevničkim zapisima Berija za Staljina koristi prijateljski nadimak Koba, pa je tako zapisao i situaciju kada se sovjetski čelnik u kolovozu 1942. susreo s britanskim premijerom Winstonom Churchillom. Berija je Kobi preporučio da Churchilla napije i tako od njega izvuče pristanak na sve što želi. “Ovo nisu smiješna vremena, ali morali smo se smijati. Koba mi je rekao kako mu je moj savjet pomogao.