TKO JE BIO EBRAHIM RAISI?

Teheranski krvnik u krvi je ugušio prosvjede zbog smrti mlade djevojke, evo što će se dogoditi ako je poginuo

Redovito ga se spominjalo kao potencijalnog nasljednika ajatolaha Hamneija. Raisi se u nedjelju vraćao iz posjeta Azerbajdžanu

Predsjednik Ebrahim Raisi za vrijeme posjeta Azerbajdžanu.

 

 

 -/Afp

Ebraham Raisi poznat je kao tvrdolinijaš u konzervativnoj Islamskoj republici Iranu. Nakon ajatolaha Hamneija on je najmoćniji čovjek u zemlji. Prije dolaska na mjesto predsjednika, Raisi je vodio iransko pravosuđe.

Redovito ga se spominjalo kao potencijalnog nasljednika 85-godišnjeg ajatolaha. Raisi se u nedjelju vraćao iz posjeta granici s Azerbajdžanom, gdje se susreo s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim.

image

Predsjednik Ebrahim Raisi (lijevo) u helikopteru.

-/Afp

Kandidirao se na predsjedničkim izborima 2017. godine kada je izgubio od umjerenijeg Hasana Ruhanija koji je dvije godine prije toga sudjelovao u povijesnom dogovoru sa SAD-om i zapadnim silama o zaustavljanju iranskog nuklearnog programa. Ponovno se kandidirao 2021. godine. Njegovim konkurentima bilo je zabranjeno sudjelovanje u predsjedničkoj utrci, a Raisi je na koncu pobijedio s 62 posto glasova. Međutim, izlaznost je bila najniža u povijesti Islamske republike što govori o njegovoj popularnosti. Prema riječima iranskih politologa, podrška mu se kreće oko 50 posto. Međutim, jasno je da je Raisi politička ličnost po pitanju koje su stavovi Iranaca duboko podijeljeni.

U političkim biografijama Raisi nikada nije mogao pobjeći od nadimka Krvnik Teherana budući da je 1988. godine sjedio na čelu odbora koji je na kraju iransko-iračkog rata osudio tisuće političkih zatvorenika i militanata na smrt. Uvijek je odbijao odgovornost za masovna pogubljenja koja su se tada dogodila, ali nije dovodio u pitanje da je smrtna kazna bila prikladna kazna za optuženike.

Američko ministarstvo financija 2019. godine je sankcioniralo Raisija zbog "upravljanja administracijom koja je provodila egzekucije osoba maloljetnih u trenutku počinjenja djela i za mučenje i ostalo okrutno i nehumano postupanje prema zatvorenicima u Iranu, uključujući amputacije udova". Bio je tužitelj u nekoliko gradova, na čelu brutalnog i strogog iranskog pravosuđa. Potom je postao glavni sudac Irana. Uživao je sklonost ajatolaha, koji ga je gurao u njegovu usponu političkom ljestvicom u Iranu.

image

Ebrahim Raisi

-/Afp

Raisi je kao predsjednik Irana uvelike krojio iransku vanjsku politiku koja je sve ratobornija i sve se manje suzdržava u sukobljavanju s Izraelom. Strateški, Raisi je podržavao i pogonio širenje utjecaja Irana u regiji i aktivno sudjelovanje na međunarodnoj sceni. Raisi je podržavao program obogaćivanja urana do razine potrebne za nuklearno oružje. Podržao je javno napad na Izrael u travnju kao odmazdu za izraelski napad na iranski konzulat u Siriji.

Pod vodstvom Raisija, Iran je pokrenuo veliko gušenje pobune nakon smrti mlade djevojke Mahse Amini, koja je 2022. umrla u policijskom pritvoru nakon što je zatvorena jer nije velom pokrila kosu.

Taj je događaj izazvao velike prosvjede koji su se širili po Iranu, a represivni sustav odlučio je grubo ugušiti te prosvjede i ugasiti političku krizu. Iranske aktivističke udruge ustvrdile su da je najmanje 500 prosvjednika ubijeno u sukobima s policijom. Preko 22.000 ljudi je uhićeno. Bila je to jedna od najvećih unutarnjih kriza u Iranu posljednjih godina.

Što u slučaju smrti?

Ako predsjednik umre na dužnosti, iranski zakon predviđa da dužnost preuzima njegov prvi potpredsjednik. Nakon toga, izbori se moraju raspisati i održati unutar 50 dana. Prvi potpredsjednik je Mohamed Mohber, konzervativni političar.

U slučaju Raisija, o njemu se govorilo kao o potencijalnom nasljedniku ostarjelog i bolesnog ajatolaha Hamneija, prvog čovjeka Irana. Osim Raisija, kao kandidat za taj vodeći položaj spominjao se i sin vrhovnog vjerskog vođe.

Strani komentatori komentirali su nedjelju da bi u slučaju smrti predsjednika Raisija vlast ostala u rukama tvrdolinijaša i da se u tom smislu ne očekuje nikakva bitna promjena, uključujući i nakon potencijalnih izbora. Međutim, nema politički jakih ili istaknutih ličnosti koji bi bili logičan izbor.

Period nestabilnosti ili barem neizvjesnosti nešto je što su analitičari spomenuli kao neizbježno u slučaju smrti predsjednika Irana. Ipak, kako je to objasnio politički analitičar al-Jazeere, iranski politički sustav ne vrti se oko jednog čovjeka, već zemlju vodi politička elita.

"Iranski je režim sposoban apsorbirati takav udarac", rekao je on podsjećajući da Iran nije tipična diktatura ili totalitarni sustav, u kojem, kada jedan čovjek ode, dolazi do kolapsa cijelog sustava.

Iranom, naime, upravlja moćna, velika elita, a tijekom desetljeća su uspostavljena čvrsta pravila o postupanju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 20:14