Ni nakon više od tri sata koliko su u Berlinu iza zatvorenih vrata razgovarali čelnici Europske unije s liderima zemalja zapadnog Balkana nije postignut dogovor između Srbije i Kosova. Beograd i dalje ne želi priznati Kosovo, što je ultimativni zahtjev Prištine da se dijalog nastavi i ukinu carine za srbijansku robu, promjena granica nije ni bila na dnevnom redu, ali je Hashim Thaçi najavio mogućnost da Udruženje srpskih općina dobije izvršnu vlast u slučaju beogradskog priznanja Kosova.
"Nema pomirenja u regiji dok Srbija i BiH ne priznaju Kosovo", rekao je sudionicima summita predsjednik Kosova. "Mi smo danas vidjeli kakav odnos ljudi iz regije imaju prema Srbiji i Kosovu. Iznenadili smo se i oštrini napada kojom je govorio Denis Zvizdić o Republici Srpskoj. Sve smo u jednom danu vidjeli što se krije ispod žita. Kancelarka Merkel i predsjednik Macron pokušali su da se problemi riješe, a imat ćemo u Parizu 1. srpnja novi sastanak da se nastave ovi razgovori", rekao je u Berlinu Aleksandar Vučić, izrazivši negodovanje što ostaju carine za srbijansku robu na Kosovu.
Vučić je rekao da su predstavnici Hrvatske i Slovenije, Plenković i Šarec, bili vrlo korektni u razgovorima na summitu. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvali su predstavnike Srbije, Kosova, BiH, Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije na summit koji je trebao ponovno pokrenuti dijalog Beograda i Prištine, a prisustvovala mu je i visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, te hrvatski i slovenski premijeri Andrej Plenković i Marjan Šarec, dok šef Europske komisije Jean-Claude Juncker nije došao.
Listom pozvanih nije bio zadovoljan Aleksandar Vučić, zamjerajući što su pozvani premijeri Hrvatske i Slovenije, a ne Rumunjske, Bugarske i Mađarske, dok je Milorad Dodik, koji nije pozvan, protestirao što je u Berlin došao Denis Zvizdić, tehnički predsjedavatelj Vijeća ministara. Na večeri na kojoj su nastavljeni razgovori domaćini su smjestili izaslanstvo Srbije, u kojem je uz predsjednika Aleksandra Vučića bila i premijerka Ana Brnabić, do predsjednika Kosova Hashima Thaçija i albanskog premijera Edija Rame.
Diskusija na summitu je bila vrlo otvorena, na trenutke i naelektrizirana, ali su i Beograd i Priština čvrsto ostali na svojim stajalištima. I prije nego su Aleksandar Vučić i Hashim Thaçi ušli u konferencijsku dvoranu bilo je iz njihovih izjava jasno da spektakularnih pomaka neće biti. Thaçi je pred liderima Europske unije ponovio svoj stav kako se u rješavanje problema na jugoistoku Europe moraju uključiti Sjedinjene Države, "jer nema dogovora bez Washingtona", iako nije izravno optužio EU da je "preslaba i razjedinjena", što je jasno izrekao samo nekoliko sati pred okupljanje lidera.
Zaprijetio je da će Priština pooštriti mjere ako se nastavi "agresivna politika prema Kosovu". Iz Berlina, tako, ništa novo, osim poruke da "veliki", Njemačka i Francuska, preuzimaju rješenje gorućih problema na jugoistoku Europe, prije svega između Srbije i Kosova. "I ovaj sastanak je samo korak na dugom putu i nije nužno da odmah imamo i rezultate", pomirljivo je konstatirala njemačka kancelarka, svjesna da su Srbija i Kosova danas dalje od rješenja nego prije nekoliko mjeseci, dok je Macron pozvao Vučića i Thaçija da sagledaju sve opcije i traže rješenje bez poticanja novih regionalnih napetosti. Uostalom, to je već nebrojeno puta poručeno iz Europske unije, ali do sada bez ikakvih rezultata.
Za vrijeme trajanja skupa pred Bundestagom se okupila grupa Albanaca tražeći da se spriječi "bosnizacija" Kosova. Dobro poznata EU politika "mrkve i batine" očito će i dalje biti jedina strategija za zapadni Balkan, a ostaje utješno da su čelnici vodećih europskih zemalja bar pokazali zanimanje za ono što se događa na jugoistoku Europe. "Mi smo sazvali ovaj sastanak jer se osjećamo obveznim održati europsku perspektivu zemalja u regiji", kazala je Merkel. Tko je što u Berlinu dobio ili izgubio raspravljat će se u danima koji dolaze.
Vučić će i u utorak biti na razgovorima u Njemačkoj, a sigurno mu ne ide u prilog poruka iz Bruxellesa da zemlje regije prije 2025. godine ne mogu računati na prijam. To je za srbijanskog predsjednika još najmanje dvije runde izbora, što parlamentarnih, što predsjedničkih, a pitanje je može li on tako dugo otezati s definitivnim rješenjem Kosova. Doduše, navodno mu je u Moskvi sugerirano da oteže makar do novog saziva Europarlamenta, jer se nada da će tamo, nakon svibanjskih izbora, ojačati radikalno desne stranke, koje će mu možda biti sklonije u vezi s Kosovom.
Plenković: Ključne poruke 'da' europskoj perspektivi i 'da' pokušaju deblokade pregovora
"Ključne poruke večerašnjeg sastanka su 'da' europskoj perspektivi i 'da' pokušaju deblokiranja zastoja u pregovorima između Srbije i Kosova. U svakom slučaju taj napor njemačke, francuske, a i šire europske diplomacije će vjerojatno zahtijevati još razgovora kako bi se situacija deblokirala", rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković koji je sudjelovao u radu samita.
On je objasnio da do dogovora između Srbije i Kosova nije došlo jer je bilo očito da su dvije strane poprilično udaljene u svojim stajalištima.
"Bilo je nekoliko ideja, međutim u ovom trenutku se nisu približili stavovi po pitanju ukidanja kosovskih carina, a niti da Beograd načini neki korak koji bi u ovoj fazi vodio prema priznanju", rekao je Plenković.
On je rekao da će se tzv. Berlinski proces o stabilnosti i približavanju zemalja zapadnog Balkana nastaviti početkom srpnja sastankom u poljskom Poznanu.
Plenković je naglasio kako je u Berlinu istaknuo i koje su ambicije Hrvatske za sljedeću godinu kada će u prvih šest mjeseci Hrvatska predsjedati Europskim vijećem.
"Mi ćemo pokušati kombinirati političke teme koje su otvorene između država na jugoistoku Europe kao i institucionalni dio približavanja Europskoj uniji", zaključio je Plenković. (Hina)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....