THATCHER ĆE OSTATI ZAPAMĆENA PO BOLNIM REZOVIMA NUŽNIM ZA OPORAVAK ZEMLJE Bila je prva žena na čelu Ujedinjenog Kraljevstva

LONDON - Barunica Margaret Hilda Thatcher (1925.-2013.) bila je cijenjena britanska konzervativna političarka, osoba sa najdužim premijerskim stažem na čelu Ujedinjenog kraljevstva.

VIDEO: ODLAZAK ČELIČNE LADY Margaret Thatcher preminula je jutros od moždanog udara!

Služila je kao premijerka od 1979. do 1990. godine, a zbog svojeg beskompromisnog stila vladavine i političkog usmjerenja, zaradila je nadimak ‘Željezna Lady’.

Thatcher se školovala za kemičara prije nego što se odlučila za karijeru odvjetnice, a 1959. kandidirala se i bila je izabrana za zastupnicu u britanskom parlamentu za izbornu jedinicu Finchley. Premijer Edward Heath imenovao ju je državnom tajnicom za znanost i obrazovanje u svojoj Vladi 1970. godine. Nakon što su laburisti pobijedili Heatha, Thatcher se kandidirala na unutarstranačkim izborima, i postala prva predsjednica britanskih konzervativaca, te prva žena predsjednica jedne britanske političke stranke u povijesti. Njen novi položaj automatski je značio i poziciju vođe oporbe u parlamentu.

Na općim izborima 1979., Thatcher je odnijela pobjedu i postala prva premijerka Ujedinjenog Kraljevstva. Njenu politiku obilježila je deregulacija financijskog sektora, stvaranje fleksibilnijeg tržišta rada, privatizacija državnih tvrtki i smanjivanje utjecaja sindikata. Provela je bolne rezove sustava socijalne pomoći i nametnula politiku štednje.

Njena popularnost je padala u prvom dijelu mandata, zbog recesije i visoke nezaposlenosti, no izbijanje Falklandskog rata 1982. povratilo joj je popularnost, i 1983. ponovno je izabrana za premijerku.

Dobila je i treći mandat 1987., no njeni pogledi na europsku zajednicu razlikovlai su se od njenih kolega u Vladi. Dala je ostavku na mjesto premijerke u studenom 1990. godine, nakon što je Michael Heseltine doveo u pitanje njeno vodstvo.

Nakon silaska s vlasti, Thatcher je osnovala zakladu, koja je zbog financijskih poteškoća zatvorena 2005. Napisala je dvije knjige memoara.

Umrla je 8. travnja 2013. od posljedica moždanog udara.