Ključni događaji
- Ukrajina uništila i treći most u regiji Kursk
- Indijski premijer dolazi u Ukrajinu, sastat će se sa Zelenskim
- Američki senator: ‘Upad u Kursk bi mogao promijeniti sve za Ukrajinu‘
- Ukrajina tvrdi da je oborila 11 ruskih dronova
Već tri dana gori golemo skladište dizela u Rusiji
Prije tri dana ukrajinski dronovi pogodili su skladište dizela u Proletarsku u regiji Rostov, no vatra još uvijek nije ugašena. Riječ je o ruskim rezervama goriva, a navodno je izgorjelo čak 11 spremnika za gorivo.
Ozlijeđen je 41 vatrogasac, od ukupno 250 koliko ih je angažirano na gašenju golemog požara.
U Proletarsku je proglašeno izvanredno stanje, a zasad nema opasnosti od širenja požara na stambene i susjedne objekte.
Economist: Sirski je pripremao ofenzivu u tajnosti do samog kraja
Ukrajinske oružane snage operaciju u Kurskoj oblasti pripremale u tajnosti od zapadnih saveznika, piše The Economist, pozivajući se na izvor blizak Oleksandru Sirskom.
"Vrhovni zapovjednik oružanih snaga Oleksandr Sirski držao je svoje planove u tajnosti, dijeleći ih samo s uskom skupinom generala i sigurnosnih dužnosnika. S predsjednikom je razgovarao nasamo, bez svog osoblja. Vojna obavještajna služba obavila je velik dio izviđanja, umjesto da to prepustimo HUR-u, ukrajinskoj vojno-obavještajnoj agenciji, koja je uključena tek u kasnoj fazi", kazao je izvor.
Izvor Economista navodi kako Ukrajina namjerno nije obavijestila saveznike o svojim planovima jer je Zapad navodno poremetio dvije prethodne operacije Sirskog. U članku se ne spominje o koje je dvije operacije riječ, ali za jednu je navodno saznala Rusija, dok je drugu Zapad otkazao.
Navodno je ukrajinsko vojno zapovjedništvo tijekom priprema za operaciju u Kurskoj oblasti razmatralo nekoliko opcija: udar na Brjansku oblast, udar na Kursku oblast, kombinirani napad na obje oblasti u isto vrijeme ili čak i veći napad.
U članku se navodi da su glavni ciljevi operacije bio odvući ruske snage iz Donbasa i stvoriti povoljniju poziciju za buduće pregovore.
Sami vojnici su za Economist ispričali da su početkom kolovoza počeli sumnjati da se nešto veliko događa, kada su iznenada dobili opremu: nove kacige s integriranim slušalicama i nove jurišne puške. Radili su vježbe na maketama za koje se kasnije shvatilo da predstavljaju ruska sela.
Indijski premijer dolazi u Ukrajinu, sastat će se sa Zelenskim
Indijski premijer Narendra Modi posjetit će u petak Ukrajinu, najavile su dvije zemlje u ponedjeljak, nakon što se prethodno indijski premijer početkom srpnja sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, s čijom zemljom održava prijateljske veze.
"23. kolovoza (...) indijski premijer Narendra Modi službeno će posjetiti Ukrajinu", navelo je ukrajinsko predsjedništvo u priopćenju za javnost, dodajući da je posebno predviđen razgovor s predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Dvojica čelnika će "razgovarati o pitanjima bilateralne i multilateralne suradnje", a "očekuje se i potpisivanje niza dokumenata", dodaje se.
Ovo će biti prvi državni posjet Ukrajini za premijera Modija, čija je zemlja blizak partner Moskve.
Indijsko ministarstvo vanjskih poslova sa svoje strane preciziralo je da će Modi također posjetiti Poljsku, koja je glavni podupiratelj Ukrajine u Europi.
Sastanak s poljskim premijerom Donaldom Tuskom planiran je za četvrtak, potvrdili su u ponedjeljak službeni izvori u Varšavi, bez dodatnih detalja.
Narendra Modi postigao je delikatnu ravnotežu između održavanja povijesno jakih veza svoje zemlje s Moskvom i traženja bližih sigurnosnih partnerstava sa zapadnim zemljama kao bedemom protiv regionalnog rivala Kine.
Indija i Rusija imaju bliske veze još od Hladnog rata, a Rusija je od tada postala jedan od glavnih dobavljača oružja New Delhiju.
Vlada Narendre Modija izbjegavala je eksplicitno osuditi rusku invaziju na Ukrajinu od početka sukoba prije više od dvije godine, umjesto toga pozivajući obje strane da svoje razlike riješe dijalogom. New Delhi je bio suzdržan u pogledu rezolucija UN-a usmjerenih na Moskvu.
Modijev posjet Moskvi početkom srpnja koincidirao je s masivnim ruskim napadom na nekoliko gradova u Ukrajini, pri čemu je ubijeno nekoliko desetaka ljudi i teško oštećena dječja bolnica u u Kijevu.
Dan ranije Modi je fotografiran kako grli ruskog predsjednika Vladimira Putina, što je izazvalo bijes ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Od početka sukoba u Ukrajini, Rusija je također postala glavni dobavljač sirove nafte Indiji po sniženim cijenama, što joj je prijeko potreban izvoz nakon uvođenja zapadnih sankcija.
Kako navodi agencija France Presse, New Delhi je također izvršio pritisak na Moskvu da vrati nekoliko svojih državljana koji su se prijavili za "pomoćne poslove" u ruskoj vojsci, ali su potom poslani da se bore na prvim crtama u Ukrajini. Najmanje pet ih je poginulo u tom sukobu.
Evakuirano više od 121.000 ljudi
Više od 121.000 ljudi evakuirano je iz devet pograničnih okruga u Kursku, javljaju ruski mediji pozivajući se na ministarstvo za hitne situacije.
‘Nema pregovora!‘
Savjetnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov rekao je u ponedjeljak da Moskva nije za sada spremna pregovarati s Ukrajinom s obzirom na ukrajinski napad na rusku Kursku oblast, ali i da Rusija ne povlači svoje mirovne prijedloge.
Ušakov je to rekao u video izjavi objavljenoj na kanalu SHOT na Telegramu.
"U ovoj fazi, s obzirom na taj pothvat (Kursk), nećemo razgovarati", rekao je Ušakov.
Ukrajinski napad na Kursku oblast, najveći na Rusiju od Drugog svjetskog rata, počeo je 6. kolovoza.
Na pitanje znači li to da mirovni prijedlozi koje je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio u lipnju više ne vrijede, Ušakov je rekao da to nije tako.
"Ne, oni nisu povučeni. Ali u ovom trenutku, naravno, bilo bi sasvim neprimjereno ulaziti u bilo kakav pregovarački proces", rekao je Ušakov.
Upitan koliko dugo Moskva neće htjeti pregovarati s Kijevom, Ušakov je rekao: "Ne znam. Ovisit će o situaciji, uključujući na bojišnici."
Putin je u lipnju rekao da će Rusija prekinuti rat u Ukrajini samo ako Kijev odustane od svojih ambicija da uđe u NATO i ako preda u cijelosti četiri regije na koje Moskva polaže pravo, što je Kijev odbio tvrdeći da bi to značilo predaju.
‘Putin je u položaju kakvog nije ni sanjao u najgorim noćnim morama‘
Ukrajina je Vladimira Putina dovela u položaj kakvog nije sanjao ni u najgorim noćnim morama, rekao je za Sky News Malcolm Rifkind, bivši britanski ministar vanjskih poslova.
Na pitanje je li invazija na ruski teritorij Kursk promijenila igru u dvogodišnjem ratu između Rusije i Ukrajine, Rifkind je rekao:
- To nije nešto što će samo po sebi poraziti Rusiju. Ali to stavlja Putina u poziciju o kojoj nije sanjao ni u najgorim noćnim morama jer su Ukrajinci pokazali potpunu beskorisnost ruskih snaga.
- Putin se uvijek ponosio time što ono što radi je pružanje sigurnosti Rusiji. Pa, ovaj rat je bio katastrofa za njega, promjena u NATO-u bila je pridruživanje Švedske i Finske, što nisu učinile gotovo 70 godina, a sada su dijelovi Rusije okupirani od strane Ukrajinaca, rekao je Rifkind, koji je bio britanski ministar vanjskih poslova za vrijeme bivšeg premijera Johna Majora.
Moskva potvrdila da je most uništen
Ruski istražitelj potvrdio je u ponedjeljak da je Ukrajina u nedjelju pogodila i oštetila treći most na rijeci Sejm u Kurskoj oblasti, gdje se moskovske snage bore protiv snaga Kijeva gotovo dva tjedna.
"Dana 18. kolovoza kao rezultat ciljanog granatiranja uz upotrebu raketnog i topničkog oružja protiv stambenih zgrada i civilne infrastrukture u selu Kariž... oštećen je treći most preko rijeke Sejm", rekao je predstavnik ruskog Istražnog odbora.
Njegova video izjava objavljena je na Telegram kanalu voditelja ruske državne televizije Vladimira Solovjeva.
Ruske snage bore se protiv ukrajinskih trupa u Kurskoj oblasti od 6. kolovoza, kada su tisuće kijevskih vojnika probile zapadnu granicu Rusije nanijevši veliku sramotu ruskom vojnom vrhu, piše Reuters.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u petak da je Ukrajina upotrijebila zapadne rakete, vjerojatno HIMARS američke proizvodnje, da uništi most na rijeci Sejm u okrugu Gluškovo.
U odvojenoj video izjavi objavljenoj na Solovjevljevom Telegram kanalu u nedjelju, predstavnik ruskih istražitelja rekao je da je drugi most preko Sejma u blizini sela Zvanoje, koji je korišten za evakuaciju civila, "oštećen" HIMARS-om američke proizvodnje.
Zapovjednik ukrajinskih zračnih snaga ustvrdio je u nedjelju da su ukrajinske zračne snage uništile taj drugi most, ograničivši tako opskrbni kapacitet ruske skupine koja se suprotstavlja ukrajinskom napredovanju.
Vojni analitičari kažu da se u području ofenzive ukrajinske vojske nalaze tri mosta preko kojih Rusija opskrbljuje svoje snage.
Jurij Podoljaka, utjecajni proruski vojni bloger rođen u Ukrajini, rekao je u nedjelju da će Ukrajina vjerojatno idućih dana pokušati preuzeti kontrolu nad još jednim strateškim mostom, na rijeci Psel.
Uništen i treći most u regiji Kursk
Ruski vojni blogeri tvrde da je uništen treći i posljednji most preko rijeke Sejm u ruskoj regiji Kursk, prenosi na društvenoj mreži X Anton Geraščenko.
Informaciju je, uz snimku, objavio i Kijev Post.
Ako se potvrdi uništenje trećeg mosta, postrojbe ruskih oružanih snaga na jugu naći će se u "kotlu", a okvirno područje okruženja bit će gotovo 700 četvornih kilometara, piše Geraščenko.
Najveći most na ovom dijelu bojišnice, u selu Gluškovo, ukrajinske oružane snage uništile su 16. kolovoza poslijepodne. Dan kasnije, pogođen je most sjeverno, u Zvannoye.
Rusija proglasila američku Zakladu Clooney nepoželjnom organizacijom
Ruski tužitelji rekli su u ponedjeljak da su Zakladu za pravdu Clooney, američku neprofitnu skupinu, označili kao "nepoželjnu" organizaciju jer provodi rad "holivudskih razmjera" u svrhu diskreditacije Moskve.
Zakladu su osnovali glumac George Clooney i njegova supruga, odvjetnica za ljudska prava Amal Clooney.
Oznaka "nepoželjna" primijenjena je na desetke stranih skupina otkako je Moskva počela koristiti tu klasifikaciju 2015., čime se organizacija u potpunosti zabranjuje.
"Zaklada provodi rad holivudskih razmjera s ciljem diskreditacije Rusije", priopćio je Ured glavnog tužitelja u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, bez pružanja dokaza.
"Aktivno podržava lažne domoljube koji su napustili zemlju."
Dodaje se da "pod krinkom humanitarnih ideja" organizacija promiče inicijative za kazneni progon najvišeg ruskog vodstva i javno širi negativne ocjene ruskog zakonodavstva o stranim agentima i nevladinim organizacijama.
Zaklada nije odmah odgovorila na Reutersov zahtjev za komentarom.
Osim neprofitnih organizacija, ruska lista ‘nepoželjnih‘ uključuje medijske kuće, političke, kulturne i vjerske skupine za koje Moskva tvrdi da predstavljaju prijetnju sigurnosti zemlje.
Ukrajina tvrdi da je oborila 11 ruskih dronova
Ukrajinska protuzračna obrana oborila je svih 11 jurišnih bespilotnih letjelica tipa Shahed koje je Rusija lansirala tijekom noći 20. kolovoza, izvijestile su zračne snage, prenosi Kyiv Independent.
Rusija je navodno lansirala dronove iz Kurske oblasti, kao i iz Krasnodarskog kraja.
Dronovi su oboreni iznad oblasti Mikolaiv, Čerkasi, Vinica, Kijev, Dnjepropetrovsk, Harkov, Sumi i Donjeck, priopćile su ukrajinske zračne snage. Nema izvješća o šteti ili žrtvama kao rezultat oborenih dronova.
Američki senator: ‘Upad u Kursk bi mogao promijeniti sve za Ukrajinu‘
Američki senator Mark Kelly rekao je u intervjuu za CBS da bi ukrajinski upad u Kursku oblast mogao pomoći Ukrajini da promijeni tijek rata u korist zemlje, prenosi Kyiv Independent.
Govoreći o ukrajinskom upadu u Kursku oblast, Kelly je rekao kako vjeruje da su "Ukrajinci učinili nešto nepredvidivo što bi stvarno moglo promijeniti tok razvoja ovog sukoba", ističući da je više od 130.000 Rusa bilo prisiljeno evakuirati regije u blizini granice.
Na pitanje je li se senatoru iz Arizone "ugodno" što Ukrajina koristi oružje koje je osiguralo SAD u Kurskoj oblasti, Kelly je odgovorio: "Da."
"Ukrajince je nezakonito napao (ruski predsjednik) Vladimir Putin... Ne mislim da Ukrajinci žele namjerno držati ruski teritorij na duže vremensko razdoblje, ali ovo je stvarno vratilo Putina na pete", rekao je Kelly.
Demokratski senator postaje treći američki senator koji je javno izrazio potporu ukrajinskom upadu u Kursk. Američki senatori Lindsey Graham i Richard Blumenthal izrazili su podršku ukrajinskom upadu u rusku Kursku oblast tijekom posjeta Kijevu 12. kolovoza.
Rusi zabrinuti, pozivaju na mir
Ukrajinski napad na regiju Kursk prvi je put od Drugog svjetskog rata da se neka strana vojska bori unutar Rusije. To je dramatičan i neočekivan razvoj situacije u ratu, gotovo dvije i pol godine nakon što je Vladimir Putin naredio potpunu invaziju na Ukrajinu.
BBC je razgovarao s Rusima u gradu Aleksinu udaljenom oko 160 kilometara od Moskve. Ispričali su da su zabrinuti zbog događaja južnije te da nitko nije očekivao da će ruska granica biti probijena. Svi govore o potrebi mira, no nema zajedničkog stava o tome kako se taj mir može postići.
Neki Rusi pozivaju na “mir pod ruskim uvjetima” (drugim riječima, punu kapitulaciju Ukrajine), dok drugi izražavaju nadu da će Moskva i Kijev sjesti za pregovarački stol i pronaći način za okončanje sukoba.
Rusija tvrdi da se avion američke koalicije "opasno" približio ruskom avionu u Siriji
Lovac-bombarder koalicije predvođene Sjedinjenim Državama u Siriji u nedjelju se "opasno" približio ruskom nadzornom zrakoplovu iznad pokrajine Homs, objavila je ruska državna novinska agencija TASS pozivajući se na ruskog vojnog dužnosnika u toj bliskoistočnoj zemlji.
Sjedinjene Države imaju 900 vojnika u Siriji i 2500 u susjednom Iraku u misiji savjetovanja i pomoći lokalnim snagama koje pokušavaju spriječiti oživljavanje Islamske države koja je 2014. zauzela velike dijelove tih zemalja, ali je kasnije potisnuta.
"Koalicijski lovac-bombarder F/A-18 došao je u opasan kontakt sa zrakoplovom An-30 ruskih svemirskih snaga koji je izvodio planirani let u sirijskom zračnom prostoru", citirao je TASS kapetana Olega Ignasjuka, zamjenika voditelja ruskog Centra za pomirenje suprotstavljenih strana u Siriji.
"Ruska posada, pokazujući veliku profesionalnost, odmah je poduzela potrebne mjere da spriječi sudar", rekao je Ignasjuk.
Incident se dogodio iznad područja al-Tanf u Homsu, objavio je TASS.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješće, a ministarstvo obrane SAD-a nije odmah odgovorilo Reutersu na zahtjev da komentira medijske napise.
Sjedinjene Države imaju vojnu bazu u sirijskoj regiji al-Tanf.
Zelenski otkrio koji je cilj napada na Kursk
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju da vojni upad u rusku regiju Kursk ima za cilj stvoriti tampon zonu kako bi se spriječili daljnji napadi Moskve preko granice.
Ovo je prvi put da je Zelenski jasno naveo cilj operacije koja je pokrenuta 6. kolovoza. Prethodno je rekao da je cilj operacije zaštititi stanovništvo u pograničnoj regiji Sumi od stalnog granatiranja.
Zelenski je rekao da je "sada primarni zadatak u obrambenim operacijama uništiti što je više moguće ruskog ratnog potencijala i provesti maksimalne protuofenzivne akcije. To uključuje stvaranje tampon zone na teritoriju agresora".
Zelenski je prozvao Veliku Britaniju jer su, kako kaže, usporili sa svojim naporima da pomognu Ukrajini.
Zelenski je ranije apelirao na zapadne čelnike da dopuste Ukrajini korištenje raketa dugog dometa Storm Shadow za napad na ruski teritorij. Keir Starmer i SAD su posljednjih mjeseci odbijali ovaj zahtjev kako bi se izbjegla eskalacija sukoba.
Ukrajinski čelnik je priznao da je vodstvo Britanije, i politički i vojno, "spasilo tisuće života" od početka rata. Međutim, rekao je da su od tada usporili sa svojim naporima.
Zelenski je rekao da je "ključno" za ukrajinske saveznike da "uklone prepreke koje nas sprječavaju da oslabimo ruske pozicije na način na koji ovaj rat zahtijeva".
Rusija poriče napise o neizravnim pregovorima s Ukrajinom
Rusija je u nedjelju demantirala izvješće da je ukrajinski napad na regiju Kursk omeo neizravne pregovore s Kijevom o obustavi napada na energetske ciljeve i navela da se s Kijevom nije ni pregovaralo.
Washington Post je izvijestio u subotu da su Ukrajina i Rusija ovog mjeseca namjeravale poslati izaslanstva u Katar kako bi pregovarali o značajnom sporazumu kojim bi se zaustavili napadi na energetsku infrastrukturu na obje zaraćene strane.
Post je objavio da bi sporazum značio djelomičan prekid vatre, ali da su pregovori obustavljeni zbog ukrajinskog napada na ruski suvereni teritorij.
"Nitko nije ništa prekinuo jer se nije imalo što prekinuti", rekla je o napisu Posta Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.
"Nije bilo izravnih ili neizravnih pregovora između Rusije i kijevskog režima o sigurnosti objekata ključne civilne infrastrukture", rekla je.
Ukrajinska vlada nije odmah odgovorila na upit Reutersa da komentira slučaj.
Washington Post je izvijestio da je ukrajinski predsjednički ured rekao da je samit u Dohi odgođen zbog situacije na Bliskom istoku i da će se održati u formatu videokonferencije 22. kolovoza.
Rusija i Ukrajina se međusobno optužuju za napade na civilnu infrastrukturu u ratu.
Zaharova je potom citirala predsjednika Vladimira Putina koji je 12. kolovoza postavio pitanje kakvi bi razgovori mogli biti s Ukrajinom nakon njezina kopnenog napada na Rusiju.
"Nema se o čemu razgovarati s ljudima koji čine takve stvari", rekla je Zaharova.
Rusija je poslala desetke tisuća vojnika u Ukrajinu u veljači 2022. u "specijalnu vojnu operaciju" i dosad je okupirala oko 18 posto zemlje.
Ukrajinski prekogranični napad na rusku regiju Kursk 6. kolovoza bio je prvi vojni upad na ruski teritorij od Drugog svjetskog rata.
Ukrajina uništila drugi most u Kursku
Ukrajina je priopćila da je uništila drugi strateški most u tjedan dana, nastavljajući svoj prodor u rusku regiju Kursk.
U nedjelju je ukrajinska vojska objavila snimke napada iz zraka na most, navodno onaj nad rijekom Seym u Zvannoe.
Snimka objavljena na Telegram kanalu prikazuje napad na most u Zvannoe. Na istoj rijeci je prije par dana srušen još jedan most.
Vjeruje se da ukrajinsko uništavanje infrastrukture znači da žele omesti rusku opskrbu i dolazak pojačanja.
Zapovjednik zračnih snaga general-pukovnik Mikola Oleščuk napisao je:
- Jedan most manje! Ukrajinske zračne snage nastavljaju uskraćivati neprijatelja njegovih logističkih mogućnosti preciznim zračnim udarima.