Thedor Meron pobijedio kritičare: Sudac koji je oslobodio Gotovinu ponovo izabran za predsjednika Haaškog suda

Predsjednik Haaškog suda Theodor Meron jučer je po treći put izabran za predsjednika tog suda. Prvi put u dvadeset godina, od osnivanja ICTY-ja 1993., suci su odlučivali između dvije liste, jer su se protiv Merona (83) i potpredsjednika Carmela Agiusa (68) kandidirali O-Gon Kwon (60) i Alphons Orie (66). Sudac koji je osudio generala Antu Gotovinu na 24 godine a Mladena Markača na 18 godina tako se suprotstavio sucu koji je njegovu presudu izvrgao ruglu i kao predsjednik Žalbenog vijeća pravomoćno oslobodio i njih i zapovjednika Miloševićeve vojske Momčila Perišića, prethodno osuđenog na 27 godina zbog zločina u Srebrenici, Sarajevu i Zagrebu. Kako su predsjednik i potpredsjednik suda ujedno članovi Žalbenog vijeća ICTY-ja, izbor je bio bitan jer pobjednici će odlučiti o tome kako će Haaški sud ostati zapamćen u povijesti jer će kao najutjecajniji suci igrati ključnu ulogu u donošenju zadnjih haaških presuda: Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću, Vojislavu Šešelju i šestorici čelnika Herceg-Bosne.

Meron je izabran na novi dvogodišnji mandat s dvanaest glasova stalnih sudaca, dok je sudac Kwon dobio šest glasova, objavio je Haaški sud. Nakon što je izabran, Meron je predložio Agiusa za potpredsjednika, što je prihvaćeno općim konsenzusom.

Zadnja dva desetljeća izbor predsjednika ICTY-ja jedva bi bio javno zabilježen, a njegovo ime bi se čulo možda dva puta godišnje, kad bi podnosio izvještaj o radu Vijeću sigurnosti UN-a, i to samo u godinama kad je svijet jako pritiskao Hrvatsku i Srbiju zbog bijega Gotovine, Karadžića i Mladića. Sva četvorica kandidiranih - Korejac Kwon, Nizozemac Orie, Maltežanin Agius i Amerikanac Meron - nesumnjivo spadaju među najiskusnije i najuglednije suce Tribunala i u normalnim okolnostima ne bi bilo važno tko će od njih biti "prvi među jednakima". No sadašnje okolnosti teško bi se mogle opisati kao normalne, ocjenila je uoči izbora agencija Sense Mirka Klarina, čiji novinari jedini kontinuirano prate sva haaška suđenja. Klarin Meronu spočitava oslobađajuće presude Gotovini i Perišiću ('u Tribunalu ih posprdno nazivaju časopisnim presudama jer su tanke kako opsegom - 50 stranica - tako i u pravnom obrazloženju'), drastičan pad morala zaposlenika u sudu i kaos izazvan smjenjivanjem danskog suca Frederika Harhoffa. Zato su haaški suci Meronovim reizborom poslali snažnu poruku kako ih većina podržava posljednje haaške presude kojima su, suprotno dugogodišnjoj praksi ICTY-ja, vojni zapovjednici u žalbenom postupku oslobođeni odgovornosti za zločine, za koje su u prvostupanjskom bili osuđeni na dugogodišnje kazne.

Meronov ugled očito nije presudno ugrozio ni skandal sa sucem Frederikom Harhoffom koji je na pedesetak adresa prijatelja i kolega poslao mail s kritikama protiv Merona zbog niza oslobađajućih presuda. Harhoff je napisao da je promjena haaškog kursa izazvala ozbiljnu zabrinutost kod njega i kolega koje sreće na hodnicima Tribunala. Sve do jeseni 2012. praksa u sudu je, napisao je, bila manje više da se vojni zapovjednici proglašavaju krivima za zločine podređenih. Sve do zadnjih presuda Gotovini, Perišiću, Simatoviću i Stanišiću. "Može se pomisliti da se vojni establišment u vodećim državama (poput SAD i Izraela) osjetio ugroženim jer je sudska praksa otišla predaleko u primjeni načela zapovjedne odgovornosti", napisao je. "Jesu li američki ili izraelski dužnosnici izvršili pritisak na američkog suca (koji je ujedno predsjednik Tribunala) kako bi osigurali promjenu pravca? Vjerovatno nikad nećemo saznati. Nagovještaji o snažnim pritiscima koje je isti američki sudac izvršio na kolege u predmetima Gotovina i Perišić navode na zaključak da je bio odlučan da osigura oslobađajuću presudu ali i da je imao sreće da uvjeri ostarjelog turskog suca da u posljednjem trenutku promijeni mišljenje", napisao je Harhoff u spornom pismu. Sud se u problemu našao ne zbog pisma, nego kad je Žalbeno vijeće odlučilo kazniti Harhoffa i isključilo ga iz sudskog vijeća koje sudi Šešelju, "zbog pristranosti". Presuda Šešelju odgođena je do daljnjega, iako je Šešelj puno desetljeće u Haagu bez presude, a ne zna se ni tko će mu je izreći, dvočlano sudsko vijeće ili normalno, s novim sucem koji nije ni jedan dan proveo na tom suđenju.

Harhoff nije bio među 18 stalnih sudaca koji su odlučivalo o izboru predsjednika suda, jer ne spada u stalne, nego ad litem suce, koje Vijeće sigurnosti imenuje za pojedina suđenja. Nakon njegovog pisma udruge žrtava iz BiH su od glavnog tajnika UN-a tražile smjenu Merona, a više od stotinu nevladinih udruga pozvalo na istragu o nezavisnosti i nepristrasnosti haaških sudaca. Nije bilo odgovora.