MARIA ZAHAROVA

Tko je Putinova diplomatska lavica? Prijeti ratom Skandinaviji, a toliko je ponizila Vučića da mu se Kremlj ispričao

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, ona je jedna od 23 visokorangiranih pojedinaca koje je Europska unija sankcionirala

Vladimir Putini Maria Zaharova

 Grigoriy Sisoev/AFP

Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova došla je u središte pozornosti nakon što je izdala šokantno upozorenje Švedskoj i Finskoj i zaprijetila da će eventualno pridruživanje bilo koje nordijske zemlje Savezu 'imati ozbiljne vojne i političke posljedice koje će od Rusije zahtijevati poduzimanje recipročnih koraka.'

"Nesvrstanost finske vlade u pogledu vojnih saveza smatramo važnim čimbenikom u osiguravanju sigurnosti i stabilnosti u sjevernoj Europi", rekla je Zaharova.

Tko je Maria Zaharova?

Zaharova dolazi iz obitelji diplomata. Njezin otac, Vladimir Zaharov, preselio se s obitelji u Peking krajem 1981. kako bi radio u tamošnjem sovjetskom veleposlanstvu. Veći dio svoje karijere povestio je Kini, a nakon veleposlanstva, napredovao je do mjesta zamjenika glavnog tajnika Šangajske organizacije za suradnju. "On poznaje Peking i Šangaj bolje nego što poznaje Moskvu", rekao je jedan od njegovih kolega i nazvao ga 'apsolutnim čovjekom Sustava'.

Zaharova je u jednom intervjuu taj potez, koji se dogodio na njezin 6. rođendan, opisala kao šok. "Prelazak iz snježnobijele i svečane prednovogodišnje Moskve u okrug koji je bio siv, prašnjav i užasno hladan - tamo nema snijega, samo vjetar. Svi su nosili domaće kapute od ovčje kože i kape s crvenim zvjezdicama”, rekla je.

Zakharova je vrlo bliska sa svojom obitelji. Profesionalno ide stopama svog oca, a temperament je naslijedila od majke. Irina Zaharova je povjesničarka umjetnosti koja radi u slavnom moskovskom Puškinovu muzeju.

"Moji su roditelji očekivali dječaka. Liječnici su se zaklinjali da će ga dobiti", otkrila je jednom prilikom Zaharova. “Kada su umjesto toga dobili djevojčicu, mislim da me otac nije shvaćao ozbiljno. Volio me, odgajao me, ali njegova su očekivanja bila mala. Nisam to svjesno shvaćala, ali mislim da je to ostavilo traga na meni,” dodala je. Zbog toga, smatra Zakharova, nije bila iznenađena kada je otkrila da se u ruskom profesionalnom svijetu često gleda s visoka na žene.

Njezina je obitelj bila u Pekingu kada se raspao Sovjetski savez, a u Moskvu su se vratili 1993. Roditelji su izgubili svu svoju ušteđevinu i morali su preživjeti od redovitih plaća u javnom sektoru, a u međuvremenu je došlo vrijeme da Maria krene na fakultet.

Godinama ranije, u srednjoj školi, rekla je majci da sanja o tome da postane diplomat ili dopisnik iz inozemstva. Irina se pobunila riječima: "Moraš shvatiti da ti nijedan put nije otvoren. U našoj zemlji žene ne mogu biti diplomati niti dopisnice."

Zaharova je upala na prestižni Moskovski državni institut za međunarodne odnose 1993. godine, a usredotočila se na temu Kine te je diplomirala s odličnim uspjehom 1998. godine. Dobila je brojna pisma preporuke vodećih kineskih stručnjaka, pa se prijavila za svoj prvi posao u Ministarstvu vanjskih poslova, u njegovom Odjelu za Aziju. No posao nije dobila.

"Bio mi je to pravi šok. Pet godina sam radila za to, studirala sam kineski u školi, bio mi je objavljen i članak. Kad su mi rekli 'ne', bila je to prava katastrofa za mene", rekla je Zaharova.

Tada su njezine veze preuzele stvari u svoje ruke. Tadašnji ruski veleposlanik u Kini, Igor Rogačev, blisko je surađivao s njezinim ocem. “Bio je u Pekingu, ali je nekako saznao da nisam dobila posao i mislim da su moji roditelji sugerirali da bih možda mogla ući u službu za tisak”, rekla je Zakharova. U to vrijeme ju je vodio Vladimir Rahmanjin, koji je dobro poznavao Zaharove, s obzirom na to da je također radio u kineskom veleposlanstvu. Pridružila se Ministarstvu vanjskih poslova, kao službenica za tisak u njegovu odjelu za Kinu, samo nekoliko tjedana nakon što je prvi put odbijena.

Početkom 2000-ih upoznala je Sergeja Lavrova, koji će postati ministar vanjskih poslova 2004. Sljedeće godine, Zaharova je otišla na svoj prvi inozemni zadatak, u New York, da vodi službu za tisak ruske misije pri Ujedinjenim narodima, gdje je Lavrov bio veleposlanik UN-a prije nego što je promaknut u ministra vanjskih poslova.

U New Yorku je provela tri godine. Godine 2011. postala je zamjenica ravnatelja Odjela za informiranje i tisak, odgovorna za organiziranje brifinga, posjete inozemstvu i vođenje profila na društvenim mrežama Ministarstva vanjskih poslova.

Godine 2015. imenovana je ravnateljicom Odjela za informiranje i tisak te je postala prva žena u povijesti na toj poziciji u Rusiji. Od 2020. ima najviši diplomatski čin, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik. Članica je kolegija ruskog Ministarstva vanjskih poslova, napisala je više znanstvenih radova te je dobitnica brojnih nagrada. Primila je i Orden časti za veliki doprinos u provedbi vanjske politike Ruske Federacije i dugogodišnju savjesnu diplomatsku službu, a 2017. u Kremlju je odlikovana i Ordenom prijateljstva.

image

Maria Zaharova

AFP

Zbog nje se Putin ispričao Vučiću

Njezin borbeni i agresivni stil oponašao je rastuću ratobornost Rusije kroz godine, kako u zemlji tako i u inozemstvu.

U središtu pozornosti našla se i krajem svibnja prošle godine, kada se novinar finske televizije Erkka Mikkonen usudio pitati Zaharovu o anti-LGBT kampanji koju je u Čečeniji pokrenuo Ramzan Kadirov. Ona nije odgovorila direktno novinaru, već se obratila čečenskom vođi koji je optužen za kršenje ljudskih prava, mučenje i ubijanje.

"Gospodine Kadirov, današnjem brifingu nazoči predstavnik finske televizije. Hoćete li mu moći organizirati putovanje u Čečeniju tijekom kojeg će možda pronaći odgovore na pitanja koja ga toliko zanimaju?", rekla je tada Zaharova.

"Ne bojite se, zar ne? Ponavljam, mi se ovdje ne šalimo, mi aktivno radimo na tome da vas pošaljemo izravno u Čečeniju", dodala je i namignula novinaru.

Taj se odgovor smatrao vrstom prijetnje s obzirom na to da je Kadyrov među najstrašnijim ljudima u Rusiji, koji je vrlo brutalan. On je te večeri odgovorio novinaru: "Dođi ovdje, pišite o tome što se ovdje stvarno događa. Čini se da novinari ovih dana ne teže objektivnosti. Smatram da bi trebalo postojati natjecanje - 'Piši istinu i osvoji besplatni iPhone 7.'

"Bilo je to vrlo čudno i neugodno. Kao da te učiteljica proziva u školi i pokušavala je sve kako bih se osjećao kao idiot", komentirao je njezinu izjavu finski novinar za BuzzFeed.

No to nipošto nije sve. Glasnogovornica ruskog ministarstva jednom je svojom objavom na Facebooku iz 2020. godine izazvala lavinu reakcija i u susjednoj nam Srbiji.

Ona se, naime, osvrnula na sastanak od Ovalnom uredu u Bijeloj kući u Washingtonu, gdje su srpski predsjednik Aleksandar Vučić i tadašnji kosovski premijer Avdullah Hoti potpisali sporazume o ekonomskoj suradnji u nazočnosti predsjednika Donalda Trumpa.

"Ako ste pozvani u Bijelu kuću, a stolica je postavljena kao da vas ispituju, sjedite kao na fotografiji broj 2. Tko god da jeste. Vjerujte mi", napisala je Zaharova. Pritom na prvoj fotografiji Vučić sjedi sam na stolici u sredini stolice ispred ogromnog stola za kojim sjedi Trump, a na drugoj je čuvena scena iz 'Sirovih strasti' i Sharon Stone na ispitivanju.

Vučić je njezinu objavu komentirao riječima da je time najviše rekla o sebi. "Marija Zaharova najviše govori o sebi. Primitivizam i prostakluk govore o njoj, kao i o onima koji su je imenovali. Neka se oni time bave, ja joj neću odgovarati. Ja sam u Washingtonu štitio naše odnose s Ruskom federacijom, odbio sam potpisati da ćemo kupovati LNG koji je dvaput skuplji, a koji je bio u prvoj verziji. Ali što ćete, ljudi ne znaju cijeniti što Srbija jedina nije uvela sankcije Rusiji, jedina koja s Rusijom izvodi vježbe,", rekao je tada Vučić.

BBC je nakon toga prenio da se Vladimir Putin ispričao Vučiću u ime svoje glasnogovornice.

"Predsjednik Putin nikad mi se nije ni zbog čega ispričao, nije to napravio ni Sergej Lavrov. Ali ovaj su se puta obojica ispričala. Mislim da smo u dobrim odnosima i za mene je ovo bio prolazan, nebitan incident", rekao je Vučić.

Zaharova se kasnije ipak sama ispričala Vučiću, objasnivši da se htjela narugati američkoj aroganciji, a ne predsjedniku Srbije.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, ona je jedna od 23 visokorangiranih pojedinaca koje je Europska unija sankcionirala nakon Putinova priznanja Donjecka i Luganska.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 14:06