Tko podržava Putinovu agresiju na Ukrajinu, a tko je suzdržan: Ova karta sve otkriva

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov šef diplomacije, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, tvrde kako su protiv Rusije samo NATO i ono što se naziva "zapadnim svijetom" te da brojne svjetske države podržavaju Rusiju i njezine akcije. Te su tvrdnje dramatično opovrgnute u srijedu, kada je čak 141 svjetska država glasala za rezoluciju UN-a kojom se osuđuje "ruska agresija na Ukrajinu".

Samo je pet država glasalo protiv - Rusija, Bjelorusija, Eritreja, Sjeverna Koreja i Sirija. Prilikom takve masovne međunarodne osude, Rusija zapravo može biti zahvalna svim državama - njih 35 - koje su ostale suzdržane prilikom glasanja.

Najvažnije na toj listi su Kina i Indija, dvije najmnogoljudnije države na Zemlji, koje imaju vlastite ekonomske ili političke interese povezane s Rusijom, a kojima je suzdržanost služila kao pozicija s kojom se nadaju ne prekinuti svoju suradnju s Moskvom, dok u isto vrijeme održavaju pozitivne odnose sa zapadnim državama.

Uz ove dvije, suzdržanost su iskazale i države poput Pakistana, Vijetnama, Irana, Kazakhstana, Kirgistana, Mongolije, Armenije, El Salvadora, Nikaragve, Južnoafričke Republike i niza drugih afričkih država poput Alžira, Konga, Mozambika, Namibije, Senegala, Sudana i Ugande.

Tradicionalni ruski saveznik Kuba stala je u verbalnu obranu Moskve pred Vijećem Ujedinjenih naroda, no u konačnici je ipak ostala suzdržana u samom glasanju.

Srbija je također osudila agresiju na Ukrajinu, što se polagano kristalizira kao službena vanjska politika Beograda, koji izražava podršku Ukrajini, ali odbija uvesti sankcije Moskvi, tvrdeći da bi one bile ekonomski pogubne po Srbiju.

Izrael, koji je izbjegavao zauzeti stranu dok su napetosti u Ukrajini rasle, je bio na listi zemalja koje su predložile rezoluciju te ju je u konačnici i podržao, iako je u UN poslan zamjenik veleposlanika, umjesto čelnika misije Gilada Erdana, kojeg je u New York poslao Benjamin Netanyahu.

Rezoluciju je službeno podržao i Mjanmar, no radi se o činu veleposlanika kojeg su imenovale civilne vlasti prije prošlogodišnjeg puča u toj državi, kojeg vojna hunta još uvijek nije uspjela smijeniti.