Ukrajinski obavještajci i vojnici rekli su CNN-u da napadaju i uništavaju mete u Rusiji te da su im ti uspješni napadi omogućili da realiziraju nekoliko uspješnih kontraofenziva. Ukrajinski vojnici koji se nalaze na fronti dodali su da im oprema koju im je poslao Zapad omogućava da ostvare svoje ciljeve. "Utjecaj vidim svaki dan. Artiljerija, raketni sustavi većeg dometa koji mogu ispaljivati razne projektile... Sve to utječe na ukupnu sliku na bojištu", rekao je ukrajinski vojnik kodnog imena Ivan.
Zapad je dugo Kijevu branio da napada mete u Rusiji, no tu je zabranu nedavno uklonio. Povrh toga, Ukrajina se mjesecima borila s nestašicom municije i opreme te nije mogla reagirati na ruske napade u Harkivskoj oblasti koja se nalazi odmah do ukrajinsko-ruske granice.
Ukrajinski vojnik Ivan dodao je da su ruski napadi u međuvremenu izgubili na intenzitetu, a ukrajinski obavještajac kodnog imena Bankir ustvrdio da ruska vojska više nije sigurna. Kijev mogućnost napadanja meta u Rusiji možda još nije pretvorio u teritorijalne dobitke, ali je izbjegao katastrofu - ruski ulazak u Harkiv, drugi najveći ukrajinski grad.
Nedugo nakon što je Rusija krajem veljače 2022. godine napala Ukrajinu, sjeverni dio Harkivske oblasti te gradovi Izjum, Kupjansk i Balaklija pali su u ruske ruke. Kada su ukrajinske snage tu regiju oslobodile u jesen 2022., ustvrdile su da su pronašle dokaze da su ruski vojnici u njoj počinili ratne zločine. Ukrajinci su rekli da su pronašli masovne grobnice i prostorije za mučenje.
Rusija je tu regiju ponovno napala u svibnju ove godine. Htjela je iskoristiti nestašicu municije s kojom se Ukrajina borila. Ured Visokog povjerenika za ljudska prava Ujedinjenih naroda rekao je da su u Ukrajini u svibnju ubijena 174 civila te da ih je ranjeno još 690. Kad je riječ o stradavanjima civila tijekom posljednjih godinu dana ratovanja u Ukrajini, upravo je taj mjesec bio najsmrtonosniji. Više od pola tih poginulih civila poginulo je u Harkivskoj oblasti.
Međunarodni sigurnosni stručnjak Oleksij Melnik, bivši ukrajinski obrambeni dužnosnik, rekao je da je ponovna okupacija dijela Harkivske oblasti "tragedija", ali i prekretnica. Zapad je Kijevu branio da napada mete u Rusiji jer se bojao da će to dovesti do eskalacije rata. Međutim, kad je uočio da bi loša situacija u Harkivskoj oblasti mogla postati još gora, dopustio je Ukrajincima da napadnu ruske položaje u Rusiji.
Ukrajinski obrambeni dužnosnici kažu da su uništili ili oštetili zapovjedni punkt u Belgorodskoj oblasti, skladište municije u gradu Voronježu, pogon za dronove i uzletno-sletnu stazu u Krasnodaru, komunikacijske centre u Brjansku te nekoliko mornaričkih meta na poluotoku Krimu, piše CNN.
Melnik kaže da su Ukrajincima najviše pomogli raketni sustavi ATACMS jer su im omogućili da napadaju brže. Nezavisno obrambeni analitičar Konrad Muzika nedavno je posjetio istočnu Ukrajinu te tvrdi da Rusija Harkivsku oblast više ne može napadati s pomoći raketnih sustava S-300 i S-400. Muzika kaže da su ukrajinski napadi Ruse prisilili da ih udalje i sada im je Harkiv izvan dometa. Rusija Ukrajinu i dalje napada kliznim bombama koje imaju domet 60-70 kilometara.
Iako Ukrajina sada Rusiji može pružiti veći otpor, nije baš da je može s lakoćom otjerati sa svog teritorija. Kijev se nada da će mu tu pomoći borbeni zrakoplovi F-16 koji bi mu uskoro trebali stići. Prvi bi ukrajinski piloti obuku u Americi trebali proći ovog ljeta. Muzika kaže da će Ukrajina dobiti zrakoplove stare 30-40 godina te da su slabiji od modernih ruskih borbenih zrakoplova. Unatoč tome, mogu Ukrajincima pomoći da smanje rusku zračnu dominaciju.
Muzika je dodao da se Ukrajina trenutno nalazi u problemima jer nije na vrijeme riješila pitanje mobilizacije dodatnih vojnika. On smatra da je odluka da se proširi fond muškaraca koje se može unovačiti donesena prekasno te da će ukrajinskim snagama trebati dosta vremena da ih vojno osposobe.
Ukrajina će biti u problemima do kolovoza, rujna, smatra Muzika. Ako povuče prave poteze, tada bi njezina situacija mogla biti stabilnija.
Muzika, međutim, kaže da nije jasno što će Ukrajina napraviti nakon toga. Kijev još ne zna što će mu Zapad poslati, a Zapad čeka da mu Kijev otkrije svoje planove. Stručnjaci kažu da će 60 milijardi dolara vrijedan američki paket pomoći potrajati 12-18 mjeseci. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog je tjedna na samitu Sjevernoatlantskog saveza u Washingtonu u Americi zatražio da se ukrajinske snage nikako ne ograničava, piše CNN.
Cijela je operacija vremenski osjetljiva jer postoji šansa da nepredvidljivi Donald Trump krajem godine ponovno postane predsjednik SAD-a.