PIŠE INOSLAV BEŠKER

Troje uhićenih zbog pada žičare, namjerno ostavili ‘vilicu‘ koja deaktivira kočnicu

Nesreća se dogodila u nedjelju u talijanskoj regiji Pijemont, poginulo je 14 ljudi
Prizor s mjesta nesreće i 'vilica' koja deaktivira sigurnosnu kočnicu
 Vvff/Zuma Press/Profimedia

Tri osobe su jutros u zoru pritvorene u zatvoru u Verbaniji, osumnjičene da su skrivile pad kabine žičare Stresa-Mottarone u kojoj su smrt našli 14 putnika, a petnaesti je pretrpio višestruke prijelome. Glavni krivac je, po svemu sudeći, sitna pohlepa spregnuta s nehajem, ali nju nije moguće odvući na optuženičku klupu. A nema osude koja bi mogla vratiti u život izletnike namamljene u smrtnu klopku.

Istraga se usredotočila na dva pitanja: zašto je puklo vučno uže i zašto nije odmah aktivirana sigurnosna kočnica na kotačima po kojima kabine žičare voze po nosivom užetu.

Kočnica deaktivirana

Već su prvi novinari prispjeli na mjesto nesreće uočili da je u sigurnosnoj kočnici srušene i zgužvane kabine ostavljena „vilica“, koja služi za mehaničko deaktiviranje sigurnosne kočnice. Posrijedi je naime uvlakač koji drži kočne papuče na odstojanju. Kako nam je objašnjeno, tom spravom se kočnica deaktivira uvečer, po završetku vožnji, kako bi kabinu bilo moguće fizički pogurnuti i općenito njome manevrirati bez motornog pogona. „Vilica“ mora biti izvađena prije puštanja žičare u pogon, kako bi sigurnosna kočnica u slučaju potrebe mogla stisnuti svoje otpornike oko nosivog užeta i tako blokirati kretanje kabine. Zakon određuje da ta „vilica“ bude crvene boje, kako bi bila jasno vidljiva.

image
'Vilica' koja deaktivira sigurnosnu kočnicu
Miguel Medina/Afp/Profimedia

Istraga, provođena ispitivanjem uposlenika u karabinijerskoj vojarni u Stresi, usredotočila se na taj detalj: tko je ostavio „vilicu“ u kočnici i zašto? Istragu su koordinirale republička tužiteljica u Verbaniji Olimpia Bossi i tužiteljica Laura Carrera, a provodili karabinijeri (oružnici) kao sudska policija.

Nakon dvanaestak sati neprekidnog rešetanja moglo se primijetiti da su nečije odgovornosti utvrđene po tome što su u vojarnu počeli pristizati odvjetnici, nužni ako ispitivanje osobe obaviještene o činjenicama (tzv. informativni razgovor) prerasta u ispitivanje osobe osumnjičene za zlodjelo.

image
Mjesto nesreće
Handout/AFP

Nakon ponoći stigao je i vlasnik Mottaronske željeznice Luigi Nerini, kojem se kasnije pridružio i njegov branitelj, odvjetnik Pasquale Pantano.

Nisu željeli prekidati promet

Na temelju međusobno podudarnih indicija, Bossi je zaključila da je „vilica“ ostavljena namjerno, kako se ne bi prekidao ciklus vožnji u nedjelju, sunčani dan s brojnim izletnicima, koji je obećavao dobar promet.

Prethodnih dana učestali su zastoji u radu žičare uslijed aktiviranja sigurnosnih kočnica. Zastoji su počeli već od ponovnog pokretanja žičare potkraj travnja, nakon prekida uslijed pandemije covida-19. Posljednji takav prekid zaustavio je žičaru na pola sata u subotu kasno popodne.

image
Mjesto nesreće
Handout/AFP

Mottaronska željeznica, koja je zadržala stari naziv i pošto je pitoreskni brdski vlak zamijenjen žičarom 1970, zatražila je tehnički servis, koji je i proveden, posljednji put 3 svibnja.

Uvjereni da se vučno uže – posljednji put magnetoskopski pregledano prije šest mjeseci – neće prekinuti, direktor i tehnički nadzornik su, uz suglasnost vlasnika, preuzeli rizik koji je, kažu istražitelji, na žalost uvjetovao višestruku pogibiju.

Pucanje vučnog užeta je veoma rijedak incident: ovo u Stresi je treći takav slučaj u šezdeset godina uzevši u obzir sve 1744 žičare, koliko ih trenutno funkcionira u Italiji.

image
Mjesto nesreće
Soccorso Alpino/Zuma Press/Profimedia

Vlaga uzrokovala koroziju

Nestručni pogled na fotografski snimak puknutoga vučnog užeta pokazuje da su čelične niti korodirane u sredini, što se izvana nije moglo uočiti prostim okom. Zašto to nije uočeno magnetoskopskim pregledom, kojim se provjerava nepropusnost i izdržljivost kablova? Na to pitanje odgovor bi možda morala dati daljnja istraga.

image
Mjesto nesreće
Vvff/Zuma Press/Profimedia

Uzrok korozije se čini jasnim: vlaga iz planinskog zraka koja se kondenzirala u sredini (toliko o nepropusnosti) i omogućila oksidiranje koje je čelik postupno pretvaralo u rđu. I onda je uže, oslabljeno (toliko o izdržljivosti), puklo na točki najvećeg naprezanja, nedaleko od prednje strane kabine.

image
Mjesto nesreće
Handout/AFP

U nedjelju se spominjalo da je uže promijenjeno za generalne revizije koja je provođena 2014-2016. Danas, naprotiv, Rai kaže da vučno uže nije mijenjano 30 godina. I to je točka koju treba provjeriti.

Uobičajeno je računati da postrojenja žičara traju 20 godina, a čelična užad i kraće, pa ih se mijenja češće, ovisno o habanju. Nije vrag da se na tome štedjelo?

Je li promjena u napetosti načetoga vučnog užeta aktivirala sigurnosne kočnice i time uzročila dosadne zastoje koji su smanjivali zaradu? I to je predmet daljnje istrage.

image
Mjesto nesreće u kojoj je poginulo 14 osoba
Handout/AFP

Vučno uže nije pravodobno promijenjeno

Sada se nadaje hipotetski zaključak: ne bi bilo mrtvih da je vučno uže promijenjeno pravodobno, a ne bi ih bilo ni da sigurnosna kočnica nije namjerno blokirana. Jedan uzrok ne bi bio dovoljan. Trebala su biti oba ispunjena, u krajnjem i kriminalnom nehaju. Upravo su s tom pretpostavkom pritvoreni osumnjičeni: Luigi Nerini, vlasnik Mottaronskih željeznica, kao koncesionara žičare, direktor Enrico Perocchio i tehnički voditelj Gabriele Tadini.

U daljnjoj istrazi bit će preispitana i eventualna odgovornost vlasnika žičare Stresa-Mottarone. A tko je vlasnik? Nije baš jasno.

Jučer su oružnici pribavljali dokumente u Uredu za prijevoz nepokretnim instalacijama (USTIF) Ministarstva infrastruktura, u oblasti Pijemontu, te u općini Stresi.

image
Mjesto nesreće u kojoj je poginulo 14 osoba
Handout/AFP

Marcella Severino, načelnica Strese, tvrdi da je vlasnik oblast, a prisjednik za baštinu Oblasnog vijeća Andrea Tronzano tvrdi da žičara pripada Stresi još od 1997, ali da upis prijenosa vlasništva nije proveden jer da se općina višekratno oglušila na zahtjev da dostavi nužne dokumente. I tako 24 godine? Ništa neuobičajeno u birokratskoj praksi Italije, pa i na Sjeveru, uobičajeno hitrome u predbacivanju Jugu Republike.

Žičaru se htjelo eliminirati

Neprijepornim se čini da je 2014, kada je žičara zatvorena radi revizije, Oblast htjela žičaru eliminirati, pa i zbog nemalog troška revizije, a Stresa je inzistirala da se ona zadrži kao turistička atrakcija. Koncesija je dana na javno nadmetanje, ali se nitko nije htio javiti s obzirom na skupoću obnove.

image
Mjesto nesreće u kojoj je poginulo 14 osoba
Handout/AFP

Na kraju je nađen kompromis: vrijednost zahvata je ograničena na 4 milijuna eura, od čega je pola snosila općina a po milijun Pijemont i koncesionar. Za koncesiju su se zajedno prijavili Nerini sa svojom Mottaronskom željeznicom i južnotirolski Leitner koji održava žičare kojegdje po Evropi.

Ma je li moguće da su štedjeli na vučnom užetu?

Nesreće na žičarama

Od 1998 do prošle nedjelje nije zabilježena niti jedna smrt na talijanskim žičarama, ali u prethodnih 38 godina nije manjkalo pogibija. Evo ih:

1960 Faito: 4 poginulih

- Četiri osobe su poginule o Ferragostu 1960 na brdu Faitu. Na žičari koja povezuje Castellammare di Stabia blizu Napulja s obližnjom planinom Faito, kabina se, možda uslijed prevelike brzine, otkačila od vučnog užeta i pala na željezničku prugu ispod nje.

1961 Mont Blanc: 6 poginulih

- Šest osoba je izgubilo život 29 kolovoza 1961 na Mont Blancu, najvišem vrhu Alpi koji dijeli Italiju od Francuske. Neki francuski vojni pilot svojim je lovačkim avionom presjekao noseći kabel dvožične žičare između vrha Helbronnera i Aiguille du Midi. Pale su tri kabine.

1966 Mont Blanc: 1 poginuo

- Jedan muškarac je poginuo a 13 osoba je ozlijeđeno na istoj žičari na Mont Blancu 10 srpnja 1966, kada je popustio jedan od nosivih stupova žičare, pa su se preklopila dva užeta, vučni i nosivi. Tri kabine pale su u dubinu od 30 metara. Žetva smrti mogla je biti puno gora.

1976 Cermis: 42 poginulih

- Najtežu bilancu, 42 mrtvih, prouzročila je prva velika nesreća na brdu Cermisu u Dolomitima 9 ožujka 1976. Čelična sajla žičare pukla je dok se kabina spuštala sa Cermiskih Alpi, u blizini skijališta Cavalesea, oko 40 km od Tridenta. Gornja kolica, teška oko 3 tone, pala su na kabinu, zgnječivši je. Među žrtvama je bilo 15 djece u dobi od 7 do 15 godina. Poginuo je i 18-godišnji manevrist kabine. Kapacitet gondole bio je 40 osoba, ali u trenutku nesreće bilo je 43 putnika: to je operator opravdao podatkom da su mnoge od njih bila djeca. Većina žrtava bili su Nijemci iz grada Hamburga. U gondoli je bio 21 njemački državljanin, 11 Talijana, 7 Austrijanaca i jedan Francuz. Jedina je preživjela tragedija 14-godišnja djevojka iz Milana.

1983 Champoluc: 11 poginulih

- Jedanaest je osoba izgubilo život 13 veljače 1983 kada su na maloj žičari u Champolucu blizu Torina pale odjednom tri kabine, takozvana jaja, s po četiri osobe u svakoj. Desetoro ih je poginulo na mjestu, jedanaesti nakon nekoliko dana u bolnici. Spasio se samo mali dječak, nakon dvije sedmice u komi, ali je izgubio oca.

1994 Mont Blanc: 1 poginuo

- Pogonsko uže je puklo samo od sebe samo jednom ranije, na Mont Blancu 1994, ali nije stradao niti jedan putnik. Poginuo je manevrist kojega je pogodio raskinuti kabel.

1998 Cermis: 20 poginulih

- Dvadeset smrtnih žrtava, također blizu Cavalesea na Cermisu, prouzročila je 1998 obijest američkih pilota iz nedaleke NATO-ve baze. Američki vojni lovac-bombarder Grumman EA-6B Prowler američkog marinskog korpusa, leteći na nižoj visini od dopuštene i kršeći propise, presjekao je kabel žičare, uzrokujući pad kabine. Piloti su se zabavljali riskantnim manevrima. Jedan od dvojice kasnije je priznao da je po povratku u bazu uništio videokasetu koja bi omogućila otkrivanje istine o nesreći. Na temelju Washingtonskog ugovora Sjedinjene Države ih nisu predale talijanskom sudu, nego su ih pred svojim vojnim sudom oslobodile optužbe za ubojstvo. Jedina „kazna“ im je bila nečastan otpust iz vojne službe. Italija im je onda ipak sudila u odsustvu, ali im nije mogla ništa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 10:55