TRUMP vs. AZIJA 'Nuklearna prijetnja iz S. Koreje je stvarna, a Kina ne skriva da nas prezire'

Sjedinjene Države neće prihvatiti kinesku militarizaciju umjetnih otoka u Južnokineskom moru, izjavio je šef Pentagona James Mattis na summitu o regionalnoj obrani u Singapuru, vrlo oštro se okomivši na Kinu, prenose svjetske agencije. Mattis je izjavio kako kineske akcije na tom području pokazuju njezin “prezir” prema interesima susjednih zemalja. Mattis je govorio o radovima koje je Kina poduzela posljednjih godina gradeći umjetne otoke na kojima je postavljena infrastruktura poput piste za slijetanje zrakoplova, u vodama za koje nekoliko susjednih zemalja tvrdi da polaže pravo. Američki ministar obrane od država u regiji, Kine, Vijetnama, Filipina i Malezije zatražio je da dijalogom postignu riješenje spora.

Vojne vježbe

Osim pojačanja pritiska na Kinu, Mattis je kritizirao Sjevernu Koreju, hvaleći istodobno Kinu zbog pokušaja da urazumi Sjevernu Koreju i na taj način zaustavi njezin razvoj raketa dalekog dometa i nuklearnog oružja. Nešto uoči njegova govora UN-ovo Vijeće sigurnosti proširilo je sankcije protiv Sjeverne Koreje u sklopu odgovora na nedavne testove balističkih rakete koje je izveo Pjongjang. Kina je blokirala pokušaj nametanja mnogo težih sankcija Sjevernoj Koreji, ne ostavljajući svog susjeda i saveznika samog, ali je zato Vijeće jednoglasno podržalo stavljanje novih 15 pojedinaca i četiri institucije povezane s nuklearnim programom na UN-ovu listu sankcioniranih. Vijeće je glasalo nakon nekoliko tjedana pregovora Kine i SAD-a.

Reuters

Otok Pugad je pod kontrolom Vijetnama, ali je dio otočja u Južnom Kineskom moru koje je predmetom spora

Odgovarajući na pitanja publike u Singapuru, Mattis je rekao kako SAD doživljava Sjevernu Koreju kao sigurnu i stalnu prijetnju. “Sjevernokorejski režim poznat je po ubojstvima diplomata, otmicama, ubijanjem mornara i kriminalnom djelovanju, a kako njihov program za nuklearno oružje sazrijeva, postaje prijetnja za sve nas”, izjavio je general Mattis. Inače, SAD ima 28.500 vojnika stacioniranih u Južnoj Koreji te povremeno izvodi vojne vježbe s Južnom Korejom zbog čega ga Sjeverna Koreja, izolirana zemlja s dinastijskom vlašću, u kojoj većina građana živi u siromaštvu, smatra izravnom prijetnjom svom preživljavanju.

Konkurenti

Iako je Kinu pohvalio na dosadašnjem radu sa Sjevernom Korejom, Mattis nije štedio kinesko ponašanje u Južnokineskom moru, koje je važna pomorska trgovačka ruta. Republikanski kongresmen Mac Thornberry iz Teksasa komentirao je Mattisov nastup navodeći kako vjeruje da je to bila Mattisova poruka ohrabrenja saveznicima u azijsko-pacifičkoj regiji. “Bio je jako jasan i vrlo snažan”, izjavio je Thornberry, navodeći kako je to jasan signal zemljama iz regije da Amerika stoji uz njih. Za Kinu je Mattis još priznao kako je neminovno da će dvije zemlje, dva najveća svjetska gospodarstva, jedna drugoj postati konkurenti, ali da to ne znači da mora doći do sukoba.

Kinu je sam američki predsjednik Donald Trump još tijekom predizborne kampanje oštro napadao i vrijeđao, tvrdeći da je manipulator valute te da je izmislila priču o globalnom zatopljenju kako bi dobila ekonomsku prednost i srušila SAD. No, nakon dolaska na vlast, Trump je primio Xi Jingpinga, kineskog predsjednika, te kasnije izjavio kako ima dojam da je sastanak prošao u prijateljskom ozračju. Odustao je od prijetnje o proglašavanju Kine valutnim manipulatorom.

I Rex Tillerson, šef američke diplomacije, imao je grube izjave na račun Kine. Još na saslušanju za potvrdu na tu poziciju u Senatu, Tillerson se osvrnuo na problem spornog teritorija te rekao kako će SAD morati Kini poslati jasan signal da Kina ne smije graditi umjetne otoke i infrastrukturu na njima te da joj neće biti dozvoljeno da pristupa tim otocima. Tillersonove riječi prenijeli su svi svjetski mediji jer je usporedio kinesko ponašanje u spomenutom moru s ruskom aneksijom Krima. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izjavio je na to da Peking čvrsto ustraje na obrani svojih prava u regiji. Ta tema je nakratko pala u drugi plan zbog brojnih skandala i kontroverznih poteza američkog predsjednika. Nakon najnovijeg - objave o američkom povlačenju iz Pariškog sporazuma o mobilizaciji protiv klimatskih promjena, Kina je stala uz EU u obranu deklaracije kojoj je cilj ograničiti rast globalne temperature ispod dva stupnja smanjenjem štetnih emisija CO2. Amerika smatra da da je sporazum nepravedan te daje nepoštenu ekonomsku prednost najvećem američkom suparniku Kinu te rastućoj Indiji.

Žarišna točka

Najnovija izjava američkog visokog dužnosnika mogla bi rasplamsati tenzije u regiji. Iako je prethodna demokratska administracija, na čelu s Barackom Obamom, tvrdila da je neutralna, Obama je upozoravao protiv gradnje umjetnih otoka. U srpnju 2016. međunarodni je sud donio presudu kojom se pobijaju kineske pretenzije u tim vodama na temelju tužbe koju su podnijeli Filipini. No, Peking je poručio da neće poštovati presudu. Sukob je doveo do zabrinutosti da bi to područje moglo postati žarišna točka za sukob s globalnim posljedicama.