"Francuska krajnja ljevica demonizira se u medijima, ali njihov je program realističan, a ne radikalan", pišu Julia Cagé i Thomas Piketty za Guardian. Francuska ekonomistica i njezin suprug, profesor koji je svjetsku slavu stekao knjigom "Kapital u 21. stoljeću" o ekonomskoj nejednakosti u svijetu, iznijeli su u britanskom dnevniku argumente o tome zašto je Nova narodna fronta "učinkovita i ekonomski održiva alternativa krajnjoj desnici" u Francuskoj.
Iako je desnica pobijedila u zemljama poput Italije i Nizozemske, ne smije nam to postati normalno, upozorava ovaj par ekonomista. "Budući da nema vjerodostojan ekonomski plan, krajnja desnica bavit će se onim što joj najbolje ide, a to je jačanje napetosti i politika mržnje. Zato je Nova narodna fronta (fr. NFP), lijeva koalicija stranaka, najbolja karta na koju Francuzi trebaju igrati", kažu Cagé i Piketty.
Lijeva politička koalicija, koja je u prvom krugu izbora prošle nedjelje bila na drugom mjestu s 28 posto podrške, crpi nadahnuće iz Narodne fronte, saveza ljevičara koji je 1936. nastao zbog prijetnje fašističke uprave u Francuskoj.
Koalicija socijalista i komunista donijela je pravu promjenu radnicima: uvođenje dvotjednog plaćenog godišnjeg odmora i zakon kojim se radno vrijeme ograničava na 40 sati tjedno.
NFP ima slične ambicije i zalaže se za reforme s kojima bi došlo do značajnog podizanja minimalne plaće, vezivanja plaća za cijene i uvođenja besplatnog ručka u škole, pišu autori. Jedna je od najznačajnijih politika da NFP želi povećati javnu potrošnju ulaganjem u infrastrukturu diljem zemlje uključujući izolirane ruralne regije te u zdravstvo, obrazovanje i istraživanje, pišu Piketty i Cagé te smatraju da je to jedini koherentan način da se poboljša produktivnost koja je "pod Macronom pala za pet posto od 2019. godine".
Ekonomski planovi Nove narodne fronte proračunski su osigurani, kažu autori. Ulaganje u budući rast i produktivnost te u energetsku i klimatsku tranziciju omogućit će uvođenje progresivnog oporezivanja bogatstva, "izlaznih poreza", učinkovito oporezivanje multinacionalnih kompanija i dugo iščekivanu borbu protiv socijalnog, fiskalnog i okolišnog dampinga, tvrde Cagé i Piketty.
Program koalicije predviđa i da radnici dobiju više ovlasti unutar poduzeća unapređenjem korporativnog upravljanja (primjerice, trećinu mjesta u upravnom odboru kompanije zauzimali bi predstavnici radnika kao što slično postoji u Njemačkoj i u skandinavskim zemljama).
To je posve suprotan put od onoga kojim je išao liberalni centrist Emmanuel Macron, koji je u politiku došao iz bankarskog sektora. Kako bi blokirao podršku desničarima, Macron je tražio podršku desnog i lijevog centra. Međutim, rezultat je bio dojam da za njega glasaju dobrostojeći birači, a to nije bilo dovoljno za pobjedu (kao što se pokazalo u prvom krugu izbora), smatraju autori.
"Ima onih koji upravo sada plaše birače s lijevog centra i one naklonjene ljevici da bi program NFP-a mogao biti opasan za francusku ekonomiju. Međutim, nisu u pravu. Ne tvrdimo da je manifest NFP-a savršen - uostalom imali su samo tri tjedna da se pripreme za izbore. Međutim, gledajući povijesni kontekst, on je skup pragmatičnih, socijaldemokratskih prijedloga usmjerenih na smanjenje nejednakosti i pripremu za budućnost. Nema ničeg radikalnog u tom programu", ističi autori.
Prema njihovu mišljenju, stavke iz programa mogle bi ljevici vratiti podršku ruralnih krajeva i manjih mjesta u kojima su se građani s vremenom okrenuli od centra prema krajnjoj desnici.
"U prvom krugu izbora Nacionalno okupljanje (krajnja desnica Marine Le Pen) dobilo je 1,6 puta više glasova u manjim sredinama (do 50.000 stanovnika) nego u velikim urbanim centrima (više od 250.000 stanovnika). Digitalizirali smo biračke rezultate općina od 1848. i tako velikog zemljopisnog jaza u glasačkim preferencijama nije bilo od prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Marine Le Pen ostvaruje goleme prednosti u gradićima poput bivšeg rudarskog mjesta Hénin-Beaumonta i u Cambraiju, u regiji gdje se u proteklih nekoliko desetljeća ugasila industrijska proizvodnja", istaknuli su autori.
Cagé i Piketty podsjećaju da građani u manjim sredinama padaju u ruke krajnje desnice zbog socioekonomskog faktora. Uglavnom je tu riječ o nedostatku kupovne moći, odrazu manjka ulaganja u javnu infrastrukturu i osjećaju da ih vlast s centra zapostavlja.
"NFP ima vjerodostojan plan kako financirati strategiju inkluzivnog ulaganja. Krajnja desnica ima suprotnu strategiju. Ona bi smanjila postojeće poreze nekretninskim multimilijarderima. Kažu da će svoje politike financirati uzimajući od stranaca i primatelja socijalne pomoći. Međutim, to će samo stvoriti novo ekonomsko razočaranje i tenzije", uvjereni su autori koji politički umjerenim sugrađanima poručuju da najveća prijetnja Francuskoj dolazi od krajnje desnice i da trebaju shvatiti što je na kocki.