PIŠE ŽELJKO TRKANJEC

Tuđman je nije volio, Srbi je cijene još manje, ali Albright će svijetu nedostajati. Njezin trag je dubok i pozitivan

Bivša američka državna tajnica Madeleine Albright preminula je od posljedica karcinoma u dobi od 84 godine

Lijevo: Madeleine Albright i Ivica Račan, dolje - Vuk Drašković, Madeleine Albright, Zoran Đinđić; u sredini - Madeleine Albright; desno - Albright i Stipe Mesić, dolje - Albright i Alija Izetbegović

 Afp/Goran Mehkek/Cropix

Bilo je to prije drugog kruga predsjedničkih izbora 2000. godine. Madeleine Albright, američka državna tajnica, došla je u Zagreb i sastala se s dvojicom kandidata, Stjepanom Mesićem i Draženom Budišom u zračnoj luci Pleso. Ovaj potonji je nakon sastanka izašao fasciniran i novinarima pričao o njezinom brošu, balonu, te iznio svoju viziju poruke koju broš nosi.

Gospođa Albright bila je poznata po broševima koji su često nosili poruku. U ovom slučaju nisu.

Bivša američka državna tajnica Madeleine Albright preminula je od posljedica karcinoma u dobi od 84 godine, objavila je njezina obitelj u srijedu.

image

Madeleine Albright i Ivica Račan (Zagreb, 2000. godine)

Goran Mehkek/Cropix

Srbi je nisu voljeli

Gospođa Albright, prva žena na položaju državne tajnice, što odgovara poziciji ministrice vanjskih poslova, životni je put počela kao Marie Jana Korbelová, rođena 1937. godine u Čehoslovačkoj, u kvartu Smíchov u Pragu. Otac joj je bio diplomat Josef Korbel što je na određeni način odredilo i njezinu karijeru. Bio je poslan u diplomatsku misiju u Beograd odakle odlazi nakon upada nacista i kraj rata obitelj je dočekala u Londonu. Vraćaju se u Beograd, ali Korbel nije mogao služiti novoj komunističkoj vladi u Pragu i seli se s obitelji u SAD. Kad je SAD 1999. godine pokrenuo zračne napada na tadašnju SR Jugoslaviju, državna tajnica Albright poslala je televizijsku poruku narodima te države na fluentnom srpskom.

image

Madeleine Albright i kineski predsjednik Jiang Zemin (1997.)

Hitone Saka/POOL/AFP

Ali, ondje je nisu voljeli.

Američkom državljankom postaje 1957. godine i studira međunarodne odnose, doktorska disertacija joj je bila o ulozi novinara u Praškom proljeću 1968. godine. Pronicljiva znanstvenica nije pokazivala poseban interes za političkom karijerom, ali sve se mijenja 1976. godine kada na predsjedničkim izborima pobjeđuje Jimmy Carter. Zbigniew Brzezinski je njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost, istodobno i bivši profesor gospođe Albright. Priključuje se njegovom timu, a nakon što je na vlast došao Ronald Reagan, gospođa Albright se vraća akademskom radu istražujući tek nastali sindikalni pokret Solidarność u Poljskoj i ubrzo na Sveučilištu Georgetown vodi istočnoeuropske studije.

image

Madeleine Albright i predsjednik Izraela Ezer Weizman (1997.)

JOYCE NALTCHAYAN/AFP

Ali, kako pišu biografi, vodi i sveučilišni program “Žene u globalnoj politici”. Kad demokratski kandidat za predsjednika Walter Mondale 1984. godine za potpredsjedničku kandidatkinju bira Geraldine Ferraro, gospođa Albright postaje njezinom vanjskopolitičkom savjetnicom. A tu ulogu preuzima i u Demokratskoj stranci, radi s kandidatom Michaelom Dukakisom da bi konačno u timu Billa Clintona okusila izbornu pobjedu.

image

Madeleine Albright i Ariel Sahron (1998.)

LUKE FRAZZA/AFP

Clinton je postavlja ambasadoricom u UN-u u New Yorku, što je njezin prvi diplomatski položaj. Nije trebalo dugo da se pokaže kako je to bio sjajan odabir. Gospođa Albright preuzima vodeću ulogu u diplomatskom koru u UN-u, nije štedjela kritike na račun tadašnjeg Glavnog tajnika Boutros Boutros-Ghalija. Napisala je kako je i dalje najviše peče što nije uspjela zaustaviti genocid u Ruandi za koji Ghali nije pokazivao potreban angažman, bio je nehajan. I zbog njezinog utjecaja egipatski diplomat nije dobio drugi mandat ne čelu UN-a.

image

Madeleine Albright na sjednici UN-ova Vijeća sigurnosti

MATT CAMPBELL/AFP

Kriza na području bivše Jugoslavije

To je bilo razdoblje kad se upoznala s krizom na području bivše Jugoslavije i postala aktivnim sudionikom traženja rješenja. Kao ambasadorica je bila u Hrvatskoj, vidjela stanje na terenu i sudjelovala u američkom vanjskopolitičkom timu koji se bavio traženjem rješenja. Njezin je potpis na popratnom pismu kojim je original Daytonskog mirovnog sporazuma poslan Glavnom tajniku UN-a na deponiranje.

image

Madeleine Albright (2013.)

Nicholas KAMM/AFP

Clinton ju je, nakon druge izborne pobjede, odlučio postaviti na mjesto državne tajnice. Gospođa Albright u tom je trenutku najmoćnija žena na svijetu. Bila je duboko nezadovoljna hrvatskom politikom u BiH, ali i odnosom prema Srbima povratnicima. U Zagreb je došla 1998. godine i tada je u Ministarstvu vanjskih poslova bila puna mobilizacija. Pripadnici američke službe sigurnosti proveli su cijelu noć u zgradi na Zrinjevcu koju su prije toga pomno pretražili, ulazili u svaku sobu. U hotelu Sheraton su bili jednako rigorozni i nisu se obazirali na prigovore njihove službe sigurnosti. U ured glasnogovornika stigla je uputa iz Washingtona da gospođu Albright novinari ne smiju snimati s leđa jer će u zgradu doći izravno iz službenog zrakoplova pa bi joj odjeća mogla biti neravna. Bila je.

image

Stipe Mesić i Madeleine Albright

Goran Mehkek/Cropix

Sastanak s ministrom Matom Granićem nije bio ugodan. Gospođa Albright je od suradnika dobivala karticu za karticom s pitanjima o hrvatskom odnosu prema provedbi Daytonskog sporazuma, povratku Srba, demokratskim standardima, odnosima vlasti prema medijima i opoziciji. Američka se državna tajnica susrela s tadašnjim liderima opozicije jasno dajući do znanja da bi mogli dobiti otvorenu podršku Washingtona na budućim izborima. Bit će glavna zvijezda na inauguraciji novog hrvatskog predsjednika.

image

Madeleine Albright i Tonino Picula (Zagreb, 2000. godine)

Davor Pongračić/Cropix

Na red pozvala Juru Radića

Kod tada bolesnog Tuđmana nije bilo ugodnije. Zatim se putovalo vidjeti kako teče obnova na Baniji gdje je na red pozvala Juru Radića, tadašnjeg ministra obnove. Nisu ga se dojmile njezine kritike niti CNN koji je pratio cijeli posjet. Fasciniraniji je bio u narodnoj nošnji kad je ispraćao papu Ivana Pavla II iz Splita.

Na sreću po Hrvatsku, u Beogradu je sjedio Slobodan Milošević koji je izgubio kredibilitet u SAD-u. Američka državna tajnica odlučila je ne dozvoliti novu Srebrenicu i kad je Milošević počeo progon Albanaca s Kosova pokrenula je inicijativu za vojnom operacijom. Velik dio Albanaca bio je krenuo prema tadašnjoj Makedoniji ozbiljno je destabilizirajući što je bila prijetnja izbijanju rata na jugu Balkana. “Ne smijemo stajati mirno i gledati zločine protiv čovječnosti”, rekla je tada gospođa Albright.

image

Madeleine Albright (2010.)

JOHN THYS/AFP

Ubrzo počinju NATO napadi na SR Jugoslaviju. Franjo Tuđman prije početka napada poručuje Miloševiću da neće dozvoliti prelete, ali ih ministar Granić dozvoljava u razgovoru s tadašnjim američkim ambasadorom Billom Montgomeryjem.

Spasila Granića od Tuđmana

Da bi ga zaštitila od Tuđmanove osvete, gospođa Albright ga žurno poziva u Washington gdje ostaje nekoliko dana. Kasnije će državna tajnica nuditi pomoć Mati Graniću na predsjedničkim izborima pod uvjetom da ne bude kandidat HDZ-a. On odbija, ostalo je povijest. Mesić pobjeđuje. Baloni nisu pomogli Budiši.

image

Madeleine Albright i Stipe Mesić u Zagrebu, 2000. godine

Afp/Pool

Gospođa Albright je bila odlučna, rezolutna, nije krila da smatra SAD “indispensable nation” (neophodnom nacijom), zagovarala je širenje NATO-a na istok, nije podnosila zločine protiv čovječnosti i smatrala je da se u takvim okolnostima treba poslužiti vojnom silom. Tražila je da se lideri pridržavaju potpisanog, da gledaju u budućnost. Nosila se s posljedicama terorističkog napada al-Qa’ide na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji, palestinskim problemom, bila 2000. godine službeno u Sjevernoj Koreji. Ostavila dubok i pozitivan trag u povijesti.

image

Madeleine Albright i Yasser Arafat (1999.)

STRINGER/POOL/AFP
image

Madeleine Albright i kineski predsjednik Jiang Zemin (1998.)

STEPHEN SHAVER/POOL/AFP
image

Jacques Chirac i Madeleine Albright (1998.)

GERARD FOUET/AFP

Nakon što joj je završen mandat ostala je utjecajnom i uglednom, bila i dalje bliska s obitelji Clinton i savjetovala Hillary u prvoj predsjedničkoj kampanji.

Ozbiljna, oštra, promišljena

I da, smatrala je da je Donald Trump “naj-neameričkiji, protudemokratski lider u američkoj povijesti”.

Ozbiljna, oštra, promišljena, svjesna moći koju ima. Ali izuzetno, kako to žena i majka može, osjetljiva na nepravdu, zlostavljanje, zločine, posebno protiv žena i djece, uvijek najvećih žrtava bilo kojeg rata ili krize. Mudra, s dubokim uvidom u međunarodne odnose. Nedostajat će svijetu. Iako je Tuđman nije volio.

image

Madeleine Albright u Banskim dvorima, 2000. godine

Goran Mehkek/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 05:35