TUŽAN I MISTERIOZAN KRAJ DREVNIH DRVEĆA Neka su živjela gotovo 2.500 godina, a onda su se u samo jednom desetljeću gotovo sva sasušila

Afrički baobabi, mitska drveća afričke savane, posljednjih 12 godina umiru u misterioznim okolnostima, objavila je skupina znanstvenika iz Južne Afrike, Rumunjske i SAD-a. Najstarija i najveća stabla sasušuju se jedno za drugim, što je posebice šokantno budući da se zna da mogu živjeti stoljećima, pa čak i tisućljećima.

Znanstvenici sumnjaju da je glavni razlog izumiranja promjena klime iako nemaju izravnih dokaza za tu teoriju.

- Sumnjamo da je propadanje monumentalnih baobaba barem djelomično povezano s klimatskim promjenama koje posebno utječu na jug Afrike - stoji u tekstu objavljenom u znanstvenom časopisu Nature Plants, koji potpisuje tim pod vodstvom dr. Adriana Patruta.

- Međutim, potrebna su daljnja istraživanja koja bi potvrdila ili opovrgnula tu našu pretpostavku.

Znanstvenici proučavaju drevna stabla u južnoj Africi još od 2005. godine i posebnom metodom utvrđuju njihovu dob i strukturu. Nevjerojatno, ali otkrili su da se 8 od 13 nastarijih i 5 od 6 najvećih baobaba ili kompletno sasušilo ili su blizu toga. Stabla Baobaba imaju mnoštvo debla i grana, vrlo često različite starosti, a znanstvenici su shvatili da su se u vrlo kratkom roku gotovo sve grane sasušile.

- Mislim da sve to skupa ima veze s povećanjem temperature i sušama - rekao je Patrut za BBC uz zaključak:

- Gledanje kako umiru je šokantno i jako tužno...

Drveća polako nestaju u Zimbabveu, Namibiji, Južnoj Africi, Bocvani i Zambiji, a procjenjuje se da su baobabi bili stari između 1000 i 2500 godina.

Među žrtvama su i tri orijaša: Panke u Zimbabveu, najstariji baobab kojemu je 2.450 godina, Platland u Južnoafričkoj Republici, jedan od najširih na svijetu, s deblom promjera većeg od deset metara i glasoviti Chapman u Bocvani, na kojemu je slavni istraživač David Livingstone urezao svoje inicijale i proglašen je nacionalnom baštinom.

Stabla baobaba su poznata po tome da imaju ogromna debla u kojima drže velike količine vode za teške uvjete u sušnim područjima u kojima žive. Također, stabla imaju velikog utjecaja na biljni i životinjski svijet, a na njima se gnijezde i ptice...

Stabla rastu u visinu do 35 metara, a promjer im je do deset metara. Odrvenjeli plodovi sadrže jestive sjemenke u sluzi iz koje se vrenjem može pripraviti alkoholno piće.