U Britaniji stopa umrlih mjesecima veća od prosjeka, polovica nema veze s covidom: ‘Mjere su stvorile novu krizu‘

Dok je fokus javnosti na covidu-19, još se jedna zdravstvena kriza odvija u Velikoj Britaniji. Od početka srpnja bilježi se golem porast smrtnih slučajeva koji se mjeri u tisućama, a nije povezan s koronavirusom. Stručnjaci za zdravstvo zabrinuti su jer ovakav porast smrtnih slučajeva nije uobičajen u ljetnoj sezoni. Zimi je, naime, uobičajen velik broj infekcija koje izazivaju fatalne komplikacije, no ove je godine sve drugačije.

Tako je, prema podacima britanskog statističkog ureda, od 2. srpnja u Engleskoj i Walesu bilo 9.619 više smrti nego što se statistički moglo očekivati, a 48 posto tih smrtnih slučajeva nije povezano s koronavirusom. Stoga, ako svi ti ljudi ne umiru od koronavirusa, što ih ubija?

To je pitanje postavio britanski Daily Telegraph koji je dobio podatke od britanskog javnozdravstvenog sustava, prema kojima su u navedenom razdoblju 2.103 osobe (unutar spomenute brojke povećane smrtnosti) preminulo od ishemijske bolesti srca, njih 1.552 umrlo je od zatajenja srca, a 760 od krvožilnih oboljenja poput moždanih udara i aneurizmi. Još 3.915 preminulo je od bolesti cirkulacijskog sustava. Akutne i kronične respiratorne infekcije uzrok su 3.416 smrtnih slučajeva više od uobičajene brojke, a zabilježene su i 1.234 smti od urinarnih infekcija kao i 324 ciroze jetre. Preminulo je 1.905 osoba s dijabetesom.

Britanski list tvrdi kako mnoga od tih stanja nisu dijagnosticirana tijekom 2020. jer se Nacionalni zdravstveni sustav (NHS) više bavio pandemijom.

Prošlotjedno vladino izvješće daje možebitan uzrok ove situacije - lani je bilo čak 23 milijuna manje pregleda, što onih u ordinacijama, što onih online, s liječnicima opće prakse nego 2019. Bilježi se 51 posto manje dijagnoza kada je u pitanju kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), kao i mnogo manje dijagnoza srčanih i kardiovaskularnih bolesti.

Nevladine organizacije već dulje vrijeme upozoravaju da Britanci sve teže dolaze do zdravstvene skrbi jer se liječnici bore s pandemijom covida-19. Osamnaest mjeseci nakon što je taj kaos započeo počinju se primjećivati posljedice, piše Daily Telegraph.

Dr. Charlote Summers, liječnica s odjela intenzivne njege u bolnici u Cambridgeu, kazala je da joj pacijenti dolaze sa stanjima koja su pogoršana tijekom pandemije.

- Imamo porast hitnih medicinskih stanja koja nisu povezana s covidom. Dolaze u bolnice prekasno, a kasne jer je pandemija to uzrokovala. Odgođene su operacije tumora i aneurizmi - rekla je dodavši kako očekuje i porast broja slučajeva gripe te drugih bolesti.

- Prošle zime nismo imali gotovo ni jedan slučaj respiratornog sincicijskog virusa (RSV), a odjel pedijatrijske intezivne njege uglavnom je bio prazan. Sada smo preplavljeni slučajevima odraslih i djece s RSV-om. Osjeća se kao da je zima već tu, a ne kao da tek dolazi. Gore je nego ijedne godine u proteklih dvadeset - dodala je.

Podaci britanskog Nacionalnog zdravstvenog sustava (NHS) sugeriraju da trenutno oko pet milijuna ljudi čeka liječenje, a razne udruge ukazuju da bi ta brojka mogla biti i oko 13 milijuna osoba kojima trenutno treba zdravstvena skrb. Problem je i nedostatak medicinskog osoblja koje nerijetko mora u samoizolaciju radi kontakta sa zaraženima. Procjenjuje se tako da je krajem prošle godine otkazana četvrtina svih kirurških zahvata, petina operacijskih sala je zatvorena, a 20 posto svih anesteziologa nije moglo sudjelovati u redovitim operacijama.

Zabrinjavajuća je i procjena da čak 1.6 milijuna ljudi nije zatražilo medicinsku pomoć jer nisu htjeli opterećivati zdravstveni sustav, iako su imali zdravstvene probleme. Izvješće ukazuje i da je u padu prijem pacijenata s kancerogenim oboljenjima.

Autori navode kako nije moguće brojkama opisati potpuni učinak pandemije na ovaj problem, no može se doći do zaključka da je zdravstvena skrb za ne-covid pacijente bila slabija te da je to moglo dovesti do slabijeg zdravstvenog stanja bolesnika.

No, zanimljiv je još jedan podatak. Održavanje distance, nošenje maski i izolacija smanjile su stopu koronavirusa, no smanjile su i cirkulaciju drugih bolesti, što je posljedično dovelo do - smanjenja imuniteta. Tako je u godinu dana zabilježen značajan pad mumpsa, rubeole i žute groznice, u padu je i broj slučajeva gripe, no znanstvenici su zabrinuti da bi to moglo dovesti do situacije gdje će ljudi biti manje otporni na bolesti koje inače uobičajeno kruže populacijom.

- Mjere su nedvojbeno spasile živote, ali bojimo se da će nas ove zime pogoditi val zaraznih bolesti kakav dosad nikad nismo osjetili - kažu.

Dolaskom zime pad imuniteta još će se više osjetiti. Naš odgovor na covid krizu možda je nehotice stvorio zdravstvenu krizu iz koje nema povratka, javlja Telegraph.