U hrvatskim odjelima u Vojvodini upisano oko 70 prvašića, strahovi roditelja i dalje prisutni

Prvu godinu nastave na materinskom hrvatskom jeziku u vojvođanskim osnovnim i srednjim školama počelo je pohađati 73 učenika, čime je očuvan broj od oko 500 polaznika cjelovite hrvatske nastave na godišnjoj razini, javili su u ponedjeljak mediji na hrvatskom u Vojvodini.

U četiri osnovne škole u Subotici upisano je 25 prvašića, što je na razini prošlogodišnjih prosjeka, dok je u trima srednjim školama 48 bivših osmaša, priopćili su iz Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV).

Za razliku od prethodnih godina problema s udžbenicima neće biti, dodaju u HNV-u, ističući da će ih učenici dobiti gotovo besplatno, a osiguran im je i prijevoz do škole, kao i brojne izvannastavne aktivnosti.

- Iza nas je 20 godina nastave na hrvatskom jeziku u čije smo očuvanje i razvoj uspjeli uključiti kako domaći nastavni kadar, roditelje i udruge, tako i brojne institucije matične Hrvatske. One osiguravaju nabavu udžbenika, stručno osposobljavanje učitelja te pokrivaju troškove prijevoza učenika - navela je među ostalima predsjednica HNV-a Jasna Vojnić za hrvatski program Radio televizije Vojvodine.

Pa ipak, kako se pita tjednik "Hrvatska riječ", "zašto u prvim razredima umjesto 25 nema primjerice 52 prvašića", napose kad se uzmu u obzir sve pogodnosti nastave na hrvatskom.

U subotičkoj udruzi "Naša djeca" ističu kako roditelji hrvatske pripadnosti koji ne dvoje o upisu djeteta u odjele na materinskom jeziku imaju samo riječi hvale o nastavi, dok roditelji koji to odbijaju ne pružaju jasne odgovore.

U Strategiji obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji HNV-a navodi se kako samo nešto više od 4 posto ukupnog broja učenika hrvatske pripadnosti u Vojvodini nastavu prati na materinskom jeziku.

S druge strane, gotovo 80 posto djece mađarske pripadnosti školuje se na materinskom jeziku, 71 posto slovačke djece, te gotovo 52 posto rumunjske djece.

Prema istraživanju provedenom u svrhu izrade Strategije, roditelji koji nisu djecu upisali na nastavu na hrvatskom jeziku kao razloge neupisivanja navode: 19,4 posto udaljenost škole, 16,6 posto malobrojnost odjela na hrvatskom jeziku, 13,8 posto obiteljski razlozi i 11,1 posto što ne žele djecu izdvajati od većinskog stanovništva.

U predstavničkim tijelima hrvatske manjine često ističu kako u razloge treba uvrstiti nesigurnosti i strah roditelja zbog općeg društveno-političkog položaja Hrvata u Srbiji.

Cjelovita nastava na hrvatskom u Srbiji, odnosno u Vojvodini, organizira se od 2002. u osnovnoj, a od 2007. i u srednjim školama.

Nastava se odvija u pet osnovnih i tri srednje škole u Subotici.

Cjelovita nastava na hrvatskom izvan Subotice odvija se samo još u mjestu Bački Monoštor.

Izvan Subotice, u nekoliko vojvođanskih mjesta, još oko 500 djece svake godine prati izborni predmet "Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture".