U KIJEVU POTEKLA KRV Prosvjednici bijesni jer je država proruskom istoku dala autonomiju, u neredima deseci ranjenih

KIJEV - U glavnom ukrajinskom gradu Kijevu u ponedjeljak su izbili sukobi između prosvjednika i policije nakon što je ukrajinski parlament usvojio u ponedjeljak u prvom čitanju ustavnu reformu koju zahtijeva Zapad, a koja daje više autonomije teritorijima na proruskom pobunjeničkom istoku.

Više stotina pristaša stranke "Sloboda" prosvjedovalo ispred parlamenta protiv prijedloga ustavne reforme, dok je krajnje desni pokret "Desni sektor" objavio da je blokirao promet u ulici ispred parlamenta.

Najmanje 90 policajaca je ozlijeđeno u pokušaju prosvjednika da probiju ogradu postavljenu oko parlamenta, izvijestio je ukrajinski ministar, a AFP-ov reporter kazao je kako je vidio na desetke ljudi prekrivenih krvlju nakon što je u blizini parlamenta odjeknula eksplozija. U međuvremenu je stigla informacija da je jedan pripadnik snaga reda podlegao ozljedama.

Naime, u korist odluke koja predviđa veću autonomiju separatističkim područjima na proruskom istoku zemlje glasovalo je 265 zastupnika nasuprot nužnog minimuma od 226 na sjednici popraćenoj prosvjedima desnice ispred parlamenta.

Ukrajinski zastupnici prije toga pokušali su blokirati pristup govornici u parlamentu kako bi spriječili glasovanje o nacrtu reforme ustava ocijenivši ponuđeni dokument "protuukrajinskim" i "za Putina".

Pristup govornici, gdje sjedi predsjednik parlamenta, blokirali su zastupnici Radikalne stranke koja je dio propredsjedničke koalicije, ali koja odbija poduprijeti tu reformu ustava. I stranka "Samopomoć", također dio koalicije koja podržava predsjednika Petra Porošenka, također se izjasnila protiv spomenute reforme koju traže zapadni saveznici Kijeva jer u tome vide način smirivanja oružanog sukoba.

Porošenko se tijekom vikenda sastao sa zastupnicima koalicijskih stranaka koji se protive reformi kako bi ih uvjerio da promijene mišljenje.

Ustavni sud Ukrajine dao je u srpnju zeleno svjetlo za nacrt ustavnih reformi o davanju veće autonomije separatističkim područjima na istoku. Prijedlog reforme daje veće ovlasti regionalnim i lokalnim vlastima, ali suprotno očekivanju proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine, nije potvrđen status polu-autonomije teritorija pod njihovom kontrolom.

Decentralizacija i specijalni status pobunjeničkih područja Donecka i Luganska predviđeni su sporazumom iz Minska koji je postignut uz posredovanje njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francpisa Hollandea te u nazočnosti predsjednika Rusije Vladimira Putina.