U Moskvi podivljali, Pentagon vuče potez bez presedana na Arktiku: ‘Radit ćemo što hoćemo!‘

Tijekom redovite patrole Beringovim morem prošle jeseni posada Cuttera Kimball, broda američke Obalne straže, uočila je sedam ratnih brodova kako se u pravilnoj formaciji približavaju Aleutskom otočju koje pripada saveznoj državi Aljasci.

Ubrzo se ispostavilo da brodovi plove pod ruskim i kineskim zastavama te da je među njima i Nanchang, jedan od najsofisticiranijih ratnih brodova kineske narodnooslobodilačke vojske. Nakon što je Obalna straža putem radioveze pridošlice upozorila da "ulaze u teritorijalne vode SAD-a", brodovi su razbili formaciju i napustili područje.

Svakakve zastave

- Tom zonom učestalo patroliraju brodovi pod svakakvim zastavama, no ono što je za tu regiju neobično vidjeti to su zajedničke organizirane vojne vježbe - objasnio je redakciji Wall Street Journala, koja je ekskluzivno objavila ovu priču, američki admiral Nathan Moore koji je donedavno služio kao zapovjednik Obalne straže na Aljasci.

On, naime, smatra da se ta epizoda može interpretirati samo i jedino kao nedvosmislena poruka Moskve i Pekinga da im je Arktik postao od izuzetne strateške važnosti. Zašto? Prema procjenama istraživanja Američkog geološkog zavoda (USGS) iz 2008., ispod arktičkih bi ledenjaka moglo biti skriveno oko 90 milijardi barela nafte, što predstavlja oko 13 posto potvrđenih svjetskih rezervi.

Do relativno nedavno Arktik je bio područje na kojem su sjeverne zemlje zajedničkim snagama istraživale brojne prirodne resurse, pažljivo vodeći računa da se ne naruši specifična bioraznolikost te regije i, možda još važnije, da niti jedna od zemalja ne uživa kompetitivnu prednost u odnosu na druge. Upravo je zato, na kraju krajeva, 1996. i osnovano Arktičko vijeće.

S obzirom na to da "specijalna vojna operacija" u Ukrajini ne napreduje tempom kojim bi Kremlj volio da napreduje, Putinov režim želi iskoristiti svako oružje u svom arsenalu kako bi se zadržao na bojištima - a time i na vlasti - do očekivane konačne pobjede. Nada se da bi mu u tome mogla pomoći geostrateška pozicija Rusije na čiji teritorij otpada više od 50 posto ukupnog Arktika.

Norveška obavještajna služba upozorava da su posljednjih mjeseci uočili pojačanu prisutnost ruske mornarice na Arktiku. Satelitske snimke, u čiji je podatke dobila uvid redakcija WSJ, potvrdile su da je učestalost komercijalnih i državnih brodova koji Arktikom plove pod ruskom zastavom od 2018. porasla za čak 22 posto.

Iako Kina nije jedna od arktičkih zemalja i kao takva ne sjedi za stolom spomenutog Arktičkog vijeća, posljednjih godina ni ne pokušava sakriti ambicije da pipke svog utjecaja proširi na Zemljin sjever, zbog čega već godinama traži izgovor koji bi je naveo da ondje pošalje svoje sofisticirane ratne brodove.

Pentagon se pak, kao ni zapadni saveznici, ne želi dovesti u situaciju da prekriženih ruku promatra gužvanje kineskih i ruskih ratnih brodova u energetski bogatom neistraženom području koje se nalazi pod nosom nekoliko članica NATO-a, zbog čega Bidenova administracija radi na jačanju svoje prisutnosti na sjeveru.

Neistraženo područje

Dosad je, naime, SAD na području Arktika imao angažiran tek jedan ledolomac, koji je radio samo pola godine. Usporedbe radi, Rusija na tom području ima mobiliziranih više od 30 ledolomaca, a sve se češće ondje nađu i nuklearne podmornice.

Prema dokumentu koji je procurio redakciji WSJ, SAD u dogledno vrijeme planira početi ekspediciju u Karskom moru, a u tom bi kontekstu na projektu mogla biti angažirana i NATO-ova mornarica. Projekt još uvijek nije realiziran, ali u dokumentu piše da je Norveška, jedna od članica NATO-a, već dala svoju suglasnost za sudjelovanje na tom projektu.

Riječ je o vrlo rizičnom potezu koji bi Rusija mogla interpretirati kao kršenje ograničenja korištenja međunarodnih teritorijalnih voda u svom neposrednom susjedstvu, no Pentagon je naglasio da će "SAD nastaviti letjeti, ploviti i operirati kojim god međunarodnim vodama bude procijenio da je potrebno".