U nedjelju se dogodio veliki zaokret u Crnoj Gori, ovo je možda prijelomni trenutak u posljednjih pet godina!

Mijenjaju li se političko-strateški trendovi u Crnoj Gori nakon što su prije četiri godine vlast preuzele otvoreno prosrpsko-proruske solucije? Vraća li se boja u obraze proeuropskih i procrnogorskih stranaka poslije izbora u glavnom gradu Podgorici i Kotoru, nakon što su ostvarili pobjedničke rezultate?

Doduše, ne zna se još znači li to da će kapitalizirati tu pobjedu i preuzeti vlast u Podgorici. Sljedeći dani donijet će izborne kalkulacije, dogovore i političku matematiku. No, unatoč slaboj izlaznosti od oko 56 posto, što je desetak posto manje nego prošli put, stranke koje obnašaju vlast na nacionalnoj razini i bile su vodeće u Podgorici nisu ponovile rezultat, pa se može govoriti o možda još jednom prijelomnom trenutku u političkom životu Crne Gore u posljednjih pet godina, iako se radost procrnogorskih opcija opet može pokazati preuranjenom. Kako bilo, trend je da se suverenističke i proeuropske stranke nakon nekoliko godina lutanja i pada vraćaju na scenu.

Jakov Milatović

Rusmin Radic/Anadolu Via Afp

Najjača procrnogorska i proeuropska stranka DPS, koja se, čini se, konačno otarasila bremena Mila Đukanovića, dobila je u Podgorici 30 posto glasova i na korak je da uz još dvije proeuropske stranke, Borisa Mugoše i bivšeg premijera Dragana Markovića, bude u prilici opet "postaviti" gradonačelnika, i to Nermina Abdića. No, za to im ipak trebaju zastupnici najvećih gubitnika ovih izbora - liste predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i bivšeg premijera Dritana Abazovića. Oni su dobili jedva deset posto glasova, ali tih njihovih šest zastupnika (četiri Milatovićeva i dva Abazovićeva), unatoč poraznom rezultatu, najbolja su udavača pa bi mogli biti jezičac na vagi i obrnuti stvar pa od "veresije napraviti gotovo". Ipak, mnogo je tu "ali" i sigurno će dobro računati jer bi im svaki potez mogao biti rizičan, odnosno vjerojatno će tražiti onaj koji je samo manje loš po njih. Sirenski zov već su im poslali i predstavnici radikalne prosrpske liste Za budućnost Podgorice koju vode četnički vojvoda i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić te prvi Vučićev žeton u Crnoj Gori Milan Knežević. Oni su treći i dobili su 20 posto glasova. Ako žele vlast, nevoljko Milatoviću na noge moraju i premijer Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, čija je lista druga s malo manje od 22 posto. No, podsjetimo da su se Milatović i Spajić razišli te je došlo do raskola u njihovu Pokretu Europa sad (oni su tada pomeli izbore u Podgorici i na nacionalnoj razini) koji je Milatović sa svojim manjim brojem sljedbenika napustio. Sada su obojica na kušnji, iako neki izvori u Podgorici tvrde da bi Milatović pragmatično mogao okrenuti list i ipak stati uz DPS zato što bi ga odabir koalicije Spajić-Mandić mogao stajati karijere.

Prizori iz Podgorice nakon izbora 2020. godine

Savo Prelevic/Afp

Na stolu je i "europska budućnost" Crne Gore jer DPS i ostale procrnogorske stranke otvoreno zastupaju europske vrijednosti i što skoriji ulazak u EU, pa bi se Jakov Milatović - koji je, kako sam kaže, "odan toj ideji" - mogao zbog toga okrenuti. Time bi pokazao i Bruxellesu i Washingtonu da misli ozbiljno, za razliku od vlade ili barem dobrog njezina dijela, a ne da je samo "šarena laža". Naime, prosrpske opcije otvoreno opstruiraju crnogorski europski put, a jasno je da Aleksandar Vučić ne želi da Crna Gora uđe u EU, pogotovo ne prije Srbije. No, zavrzlamama tu nije kraj. Prije izbora iz Spajićeva su PES-a tvrdili da ni mrtvi neće s Milatovićem, a razlog iznuđenog saveza Milatovića i Abazovića bio je pokušaj da se preko podgoričkih izbora sruši vlada i isprovociraju prijevremeni parlamentarni izbori. Pogotovo jer su stranke nacionalnih manjina - Albanci i Bošnjaci - u sukobu s ostalima oko Zakona o dvojnom državljanstvu koji najviše gura Andrija Mandić, što odgovara i Beogradu, a moglo bi potpuno promijeniti biračku krvnu sliku Crne Gore jer je to jedan od najspornijih prijedloga na kojem jaše sadašnja vlast. Konačno, u izbornoj noći je šef DPS-a Danijel Živković požurio najaviti: "Vlada je pala. Spajić neka podnese ostavku". I politička analitičarka iz Centra za političko obrazovanje Daliborka Uljarević rekla je za portal Antena da rezultat liste premijera Spajića "ozbiljno dovodi u pitanje legitimitet vlade". Mnogi su to protumačili kao da su se u DPS-u već nešto dogovorili s Milatovićem, iako za to još nema potvrde, barem dok pišemo ovaj izvještaj. No, ako bi se našli DPS i Milatović, evidentno je da bi to bio velik udarac za vladu i "os" Spajić-Bečić-Mandić. U Podgorici, pak, kažu kako to nije nemoguće, ali kako će iz Beograda i SPC-a sada početi vršiti veliki pritisak na predsjednika Milatovića da ostane u prosrpskom jatu. Konačno, sigurno nije bilo slučajno što je poglavar SPC-a patrijarh Porfirije, kao usput, bio u Kotoru baš na dan izbora, a iz DPS-a su uložili mnogo prigovora izbornom povjerenstvu zbog, kako oni tvrde, "izbornih turista" iz Srbije i Republike Srpske koji su taj dan preplavili Podgoricu, prema "izbornom beogradskom obrascu" Aleksandra Vučića. Naime, Vučić je svjestan da bi mu Milatovićev "odlazak" pokvario njegove "srpskosvetske" planove s Crnom Gorom.

Izbori u Podgorici mogli bi potaknuti daljnju krizu vlasti, ali bi, kako neki misle, mogli imati i drugačiji efekt - da bi se Spajić, Bečić i Mandić, baš zato što bi se mogli suočiti s neizvjesnim prijevremenim izborima, mogli još više vezati i ujediniti. Sve ovisi o tome hoće li se Milatović i Abazović odlučiti na politički preokret i kakav. Bošnjačka stranka, pak, pretrpjela je pravi potop. Nije prešla prag, što je očito poruka njihovim biračima jer su na nacionalnoj razini odlučili biti potpora radikalno prosrpskim nacionalističkim i antieuropskim opcijama u vladi Crne Gore. Doduše, neki navode da bi se Podgorica mogla naći u raskoraku te da u zakonskom roku neće moći formirati vlast pa će se izbori ponoviti, ali i Daliborka Uljarević smatra da je to, barem u ovom trenutku, malo vjerojatno.