Europska komisija jučer je objavila prijedlog za razmišljanje, odnosno dokument kojim daje smjernice kako se treba kretati proračunsko planiranje nakon 2020. godine, kad istekne sadašnji višegodišnji financijski okvir EU.
Kako popuniti rupu u proračunu Unije nakon što je napusti Ujedinjena Kraljevina, jedan od najvećih neto uplatitelja u proračun, samo je jedna od dvojbi s kojima se suočava EU u planiranju budućnosti svojih financija. Europska komisija stalno se muči s tim kako javnosti objasniti da se novac koji porezni obveznici izdvajaju za EU ne troši bez veze, da se njime financiraju projekti od ključne važnosti za građane te da je iznos koji građani daju za EU zapravo simboličan, otprilike kao jedna kavica na dan. Izazov s kojim se sada suočava EU oko planiranja svojih financija je kako s manje učiniti više.
Premostiti jaz
Treba donijeti teške odluke. Može li Europa provoditi postojeću politiku i ispunjavati nove prioritete sa smanjenim proračunom? Ako ne, gdje treba rezati i smanjiti ambicije? Treba li jaz premostiti povećanjem doprinosa 27 zemalja članica, alternativnim izvorima prihoda ili kombinacijom tih dvaju pristupa tako da EU zajedno može učiniti više, dvojbe su koje Europska komisija postavlja ovim dokumentom i dodaje da “kakav god bio ishod, EU mora uskladiti političke ambicije sa sredstvima za njihovu realizaciju”.
Iako se proračun Unije usvaja na godišnjoj razini, on mora biti u skladu s ciljevima koji se usvajaju višegodišnjim financijskom okvirom koji obuhvaća razdoblje od sedam godina, a sada se razmišlja da se takav okvir postavi na pet godina. Upravo je protekla polovica sadašnjeg višegodišnjeg financijskog okvira, zbog čega su i počele rasprave o budućnosti financija EU nakon 2020. godine. Izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva EU će stvoriti rupu od oko 10, 11 milijardi eura na godinu, što je iznos kad se zbroji doprinos UK i ono što ta država dobiva. A EU ne želi zbog toga nužno smanjiti proračun za taj iznos jer bi moglo biti posljedica s provedbom političkih ciljeva Unije. Pogotovo zato što su se u međuvremenu pojavili novi izazovi, poput demografskih, migracije i pitanja obrane i sigurnosti. Tako u kombinaciji Brexita i novih potreba, rupa u proračunu može dostići i do 20 milijardi eura na godinu. S druge strane, u Bruxellesu su svjesni da bi pozivi 27 država da daju više u proračun, kako bi se popunila rupa koja se stvara Brexitom, mogli imati negativan utjecaj u javnosti.
Novi izazovi
Dokumentom o promišljanju o financijama EU u budućnosti, koji je jučer objavila Europska komisija, predstavljaju se mogućnosti o kojima će se u budućnosti morati donijeti odluke. Povjerenik zadužen za proračun i ljudske resurse Günther Oettinger upozorava da EU mora i dalje imati sredstva kako bi se suočili sa sve većim izazovima.
- Ako se Europa želi suočiti s novim izazovima, novac mora doći odnekud. Možemo ili trošiti manje ili pronaći nove prihode. Ali kako god odlučili, svaki euro uložen iz proračuna EU mora dodati vrijednost i imati pozitivan učinak na svakodnevni život građana - rekao je on.
Kohezijska politika
Najviše će se polemike voditi o budućnosti kohezijske politike, od koje i Hrvatska ima najviše koristi. Za Hrvatsku, kao što je u Bruxellesu rekla ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, bitno je da se zadrži takva politika jer Hrvatska nije u istoj poziciji kao druge države s obzirom na to da je kasnije ušla u EU i tek je počela ubirati plodove takve politike. Međutim, i EU tim dokumentom koji je objavljen jučer upozorava da bi države članice ubuduće trebale same više sudjelovati u sufinanciranju projekata. Hrvatska je država u kojoj je udio sredstava EU u javnim investicijama najveći, na razini od čak 80 posto. Otprilike toliko iznosi i udio sredstava EU za financiranje gradnje Pelješkog mosta, dosad najvećeg projekta koji EU sufinancira u Hrvatskoj, za što je izdvojeno 357 milijuna eura iz proračuna EU.
Povjerenica EU za regionalnu politiku Corina Cretu, koja je i zadužena za sredstva iz kohezijske politike, bori se da se ta politika nastavi jer je ona najočitiji dokaz solidarnosti u EU. Ona se isto tako zauzima za pojednostavljenje procedura za takve projekte.
Komisija predlaže i reviziju sustava alokacije sredstava iz europskih fondova, dodavanje novih kriterija koji bi uzeli u obzir nove potrebe i stvorili mogućnost da i razvijenije regije mogu koristiti sredstva iz kohezijske politike. Iz teksta se može iščitati da EU ne isključuje mogućnost da ubuduće novac iz kohezijske politike ide i za zbrinjavanje izbjeglica.
Politika Unije
Pet opcija za Bruxelles nakon izlaska Britanije
1. Nastaviti kao dosad: EU treba nastavi davati rezultate u pozitivnoj agendi reformi
2. Činiti manje zajedno: 27 članica EZ treba smanjiti rad zajedno u svim područjima
3. Neki čine više: EU 27 dopušta skupini država članica da povećaju djelovanje na specifičnim područjima
4. Radikalno redizajniranje: EU 27 čini više u nekim područjima, a manje u drugima
5. Činiti više zajedno: EU 27 odlučuje činiti više u svim područjima zajedno
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....