U sljedećih nekoliko dana, od 22. do 24. listopada, u glavnom gradu ruske republike Tatarstan Kazanju održat će se najveći međunarodni skup u Rusiji od početka agresije na Ukrajinu - 16. summit BRICS-a, na kojem se očekuje dolazak čak 33 strane delegacije, od čega čak 24 šefova vlada ili država.
Među njima bi trebali biti kineski šef Xi Jinping i indijski premijer Narendra Modi, a svoj dolazak najavio je i generalni tajnik UN-a António Guterres. No objavljeno je da "zbog zdravstvenih problema" neće doći brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva (Vladimir Putin je kazao da to neće njega spriječiti da u studenom ode u Brazil na summit G20).
Skup BRICS-a osim važnosti za članice i zemlje koje im žele biti partneri ima posebno simbolično značenje za Rusiju, koja ovim želi pokazati i dokazati da, unatoč invaziji na Ukrajinu te izolaciji i sankcijama Zapada, još uvijek ima važnu globalnu ulogu, a BRICS se želi predstaviti kao organizacija "pod liderstvom Rusije i Kine".
Rusija želi iskoristiti BRICS da stvoriti novi globalni poredak, ali u kojem bi Rusija i Kina igrali ulogu predvodnika zemalja "trećeg svijeta", a smisao je odvojiti ih što više od utjecaja Zapada.
Kremlj se jako založio da summit bude na nivou, mada čak i prorežimski moskovski poslovni list RBK navodi da od skupa "ne treba očekivati nikakve senzacije".
Prokremaljski komentator agencije RIA novosti Pjotr Akopov će reći da "nema jasnije demonstracije da su svi pokušaji Zapada da izolira Rusiju propali", prema njemu pogotovo nakon "onoga što je Izrael učinio u Gazi (a sada i u Libanonu)". Svoj trijumfalizam Moskva iskazuje i porukom da i sam Zapad mora odabrati "priključiti se BRICS-u ili propasti".
Tako da u toj atmosferi dolazi do važnog skupa "zemalja globalnog Juga", kako se opisuje taj savez koji sada broji devet članica. Mnogi kao članicu navode i Saudijsku Arabiju, koja ipak nije njegov dio, a na skup, iako je bio najavljivan, neće doći nasljedni princ Mohammed bin Salman, nego "tek" njegov ministar vanjskih poslova Fejsal ibn Farhan al Saud.
Podsjetimo, osim Rusije u BRICS ulaze još Kina, Indija, Brazil i Južnoafrička Republika, a nedavno su im se priključili Iran, Etiopija, Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati. No jedna od najvećih intriga summita bit će pozicija Turske.
Naime, na skup stiže i predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, koji ne isključuje mogućnost priključenja BRICS-u, što u Moskvi žarko priželjkuju smatrajući da bi ulaskom važne članice NATO-a to bila znakovita poruka Zapadu, pa čak i da bi to bio "velik udarac sjevernoatlantskom savezu".
Tako da je jedno od središnjih pitanja summita upravo moguća odluka Turske, čije bi članstvo, barem iz rusko-kineske perspektive, bilo važnije u političkom nego ekonomskom smislu, što smatraju čak i ruski režimski analitičari.
Očekuje se da će "zamolbu" za članstvo sada uputiti Kuba (to bi isto bio više politički nego ekonomski značaj) te Bjelorusija, u istom kontekstu.
Ruski politolog Dmitrij Suslov za moskovske Vedomosti kaže da je pitanje može li organizacija koja se tako eksponencijalno širi i na zemlje slabijeg ekonomskog i političkog potencijala "računati na jedinstvo i konsenzus" po svim pitanjima te zabrinuto konstatira da je Kina glavni zagovornik proširenja, a sve zbog, kako pak pišu neki neovisni ruski analitičari, svojih ekonomskih, u prvom redu građevinskih interesa, koji nadilaze moć ostalih članica u tom segmentu. Jedna od glavnih dilema oko toga jest, navode pak Vedomosti - poticati članstvo ili tek "partnerstvo"?
Suslov tako navodi da svi s nestrpljenjem čekaju hoće li, zbog svih tih dvojbi, BRICS vrata širom otvoriti za nove članice. Na skupu će se raspravljati i o daljnjoj "dedolarizaciji" u međunarodnoj trgovini, a ruski mediji navode da se 90 posto platnog prometa među članicama BRICS-a ionako odvija u "nacionalnim valutama", no nerado spominju da tu prednjači juan, što se ne sviđa ni samim Rusima.
Zanimljivo je da Rusi nabavljaju velike količine dolara u kešu u afričkim državama i u kontejnerima ih dopremaju u Moskvu, unatoč svim tim najavama o osnivanju nove (BRICS-ove) "svjetske razvojne banke" te "eliminaciji" dolara iz trgovinskog platnog prometa.
Na summitu će, navode ruski mediji, biti potpisana i "bliskoistočna deklaracija", a očekuje se i dolazak predsjednika palestinske samouprave Mahmuda Abasa.
Vjerojatno će se jako paziti na "vokabular"; naime, čak i neki ruski mediji navode da bi moglo biti prijepora oko nekih termina u vezi s Izraelom, kao što je "agresija", mada ne bi trebalo biti problema oko zahtjeva za "palestinskom državom". Doduše, gdje i kako te što s Izraelom, mogao bi biti problem.
Recimo Iran je tu jasan, ali Rusija, kao i neke druge članice, čak i arapske, teško da bi jednoznačno bile protiv Države Izrael. No vjerojatno neće biti opsežne deklaracije o Ukrajini, osim što će Vladimir Putin po tko zna koji put ponoviti da je spreman na pregovore, doduše uz produžetak "pod našim uvjetima", tako da se s nestrpljenjem očekuje što će Putin povodom Ukrajine reći i hoće li ponovo pohvaliti (bajati) kineski mirovni prijedlog.
Uz to, na skupu bi se trebao dogoditi i jedan važan bilateralni sporazum, odnosno trebao bi biti potpisan i dugoočekivani dugoročni političko-sigurnosni "ugovor" između Rusije i Irana, koji se priprema već više od godine dana i za koji prorežimski ruski mediji navode da je sličan onome sklopljenom sa Sjevernom Korejom, koji sadrži i "međusobnu vojnu pomoć u slučaju napada na jednu od potpisnica", mada se zasad ni između redaka ne može prokljuviti ima li ta stavka i u ovom sporazumu. Potpisat će ga Vladimir Putin i iranski predsjednik Mesud Pezeškijan.
Svakako treba napomenuti da na kraju balade srpski predsjednik Aleksandar Vučić ipak nije imao hrabrosti prihvatiti Putinov javni poziv da dođe u Kazanj, nego tamo šalje svoje glavne "ruske igrače" Aleksandra Vulina, ministra obrane Bratislava Gašića i Nenada Popovića, a da pojača dojam bit će ondje i šef srpskog entiteta u BiH Milorad Dodik, koji se proslavio novom izjavom ruskim medijima da ne odustaje od odcjepljenja Republike Srpske te da je "spreman dolaziti svaki tjedan u Rusiju i razgovarati s Putinom".
Vučić se opravdava da baš tih dana ima dogovorene susrete s poljskim premijerom Donaldom Tuskom i grčkim šefom Vlade Kyriakosom Mitsotakisom. No da se Putin ne bi ljutio previše, zahvalio mu je na obećanju da će "Srbiji ove zime osigurati dosta plina" te je manifestaciju povodom oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu sveo na naglašavanje isključivih zasluga Crvene armije.
Doduše, neki ruski prorežimski mediji navode da Putin nije baš dobro primio Vučićevu odbijenicu te da će vjerojatno uslijediti poziv kakav Vučić neće moći izbjeći, pa će biti zanimljivo vidjeti kako će se srpski vožd postaviti tada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....