U Rusiji se pojavio fenomen koji je teško objasniti, a poraz potpisao i institut koji je Kremlj proglasio stranim agentima: ‘Može dokad hoće!‘

Ruski vladar Vladimir Putin može biti zadovoljan, iako nije pokorio Ukrajinu, kao što se nadao. To može izgledati čudno iz perspektive liberalno-demokratskih društava, ali malo manje od tri godine otkako je naredio invaziju, čak i opozicijski ruski mediji, poput Meduze i Novaye Gazete, priznaju da se u Kremlju ne moraju bojati antiratnog raspoloženja. Drugim riječima, Putin ima podršku ratovati dokad želi.

Evo argumenata koje koriste: u studenom se rejting odobravanja rada Vladimira Putina približio najvišoj razini svih vremena, dosegnuvši 87 posto. Veći je bio samo 2008. i 2014. godine: 88 i 89 posto, ali na kraju 2021. Putinov rejting bio je blizu povijesno najniže razine jer je iznosio svega oko 60 posto. Međutim, kada je u siječnju 2022. najavljena mogućnost rata s Ukrajinom, njegova popularnost je porasla. Doslovno od trenutka kada su ruske trupe prešle ukrajinsku granicu, približila se 80 posto, a slična razina podrške je ostala tijekom cijele 2022. i dijelom 2023. godine. Sada se približava rekordu. "Rusko se društvo konsolidiralo oko vojnih operacija", potvrdio je ovih dana Aleksej Levinson, voditelj sociokulturnih istraživanja u Centru Levada.

Centar Levada je institut za ispitivanje javnog mnijenja koji su 2016. ruske vlasti klasificirale kao takozvanog "stranog agenta". Godine 2003. Lev Gudkov je, zajedno sa sociologom Jurijem Levadom, koji je u međuvremenu umro, osnovao Levadu. Obojica su tada napustili ruski državni institut za istraživanje javnog mnijenja Vziom, protestirajući na taj način protiv sve jačeg utjecaja Kremlja na istraživanja. Danas nezavisni stručnjaci smatraju da je Vziom kompromitiran, dok Levada zbog svoje objektivnosti uživa ugled i u međunarodnim krugovima. Kada takva institucija zaključi da Rusi podržavaju Vladimira Putina i njegovu politiku, znači da se ne treba nadati da će u Rusiji doći do pobune protiv politike režima.

Fenomen koji je teško objasniti

Istodobno se pojavio fenomen koji je teško racionalno objasniti, a svodi se na to da se optimizam i odobravanje svega što se događa kombiniraju s realnom procjenom koja glasi: "Sve je jako dobro, ali budućnost neće biti bolja, nego teža. Mi ćemo pobijediti, i u političkom smislu Rusiju čekaju dobra vremena, ali za nas, za narod, najteže tek dolazi." "Apatija je prožela rusko društvo", piše portal Meduza.

To je u skladu s tvrdnjama sociologa Vladimira Iščenka i Olega Žuravljeva, prema čijem mišljenju, sadašnja, navodno masovna podrška ratu u Rusiji nije posljedica iskrene privrženosti imperijalističkoj ideologiji. Upravo suprotno: privid potpore posljedica je "duboke depolitizacije", uporne nevoljkosti da se formulira vlastiti politički stav i uvjerenja da su politika i svakodnevni život nepovezane stvari.

Ali udio onih koji podupiru "akcije ruskih oružanih snaga u Ukrajini" ostaje stabilan jer od početka rata 70-80 posto Rusa odobrava aktivnosti vojske u cijelosti ili djelomično. Usto, u različitim istraživanjima oko toga u koga Rusi imaju najviše povjerenja, vojska je na drugom mjestu iza predsjednika Putina, a prije nekog vremena bila je na prvom. Ali postoji i druga strana medalje. Gotovo polovina žena i 60 posto mladih u Rusiji ne bi odobrili odluku voljene osobe da potpiše ugovor s vojskom. S druge strane, još uvijek postoji rezerva kandidata za ratovanje budući da bi oko 40 posto ruskog stanovništva podržalo pristupanje svojih najbližih oružanim snagama.

Udio Rusa koji žele nastavak vojnih akcija približno je stabilan, kao i udio onih koji podržavaju akcije ruske vojske u Ukrajini. Međutim, iako broj pristaša mirovnih pregovora (45-55% ispitanika) iz mjeseca u mjesec malo premašuje broj pristaša nastavka neprijateljstava (35-45%), sociolozi smatraju da je to u suprotnosti s rezultatima istraživanja o odobravanju aktivnosti ruskih oružanih snaga Ruske Federacije u Ukrajini. "To je atribut masovne svijesti koji zaslužuje posebnu analizu. Ukratko, mnogi Rusi će kazati: ‘Da, mi smo za rat, ali mi smo i za mir.‘ I to nije shizofrenija: te se stvari međusobno nadopunjuju, pa čak i uravnotežuju. Naime, oko polovine Rusa spremno je podržati pregovore i moguće primirje, ali pod ruskim uvjetima u smislu ‘što smo osvojili, to je naše‘. Nasuprot tome, samo 30 posto ih se spremno odreći barem dijela ukrajinskih teritorija", objašnjava Aleksej Levinson iz Levade.

‘Ako smo počeli, moramo završiti‘

Vrijedno je istaknuti još jednu važnu okolnost u dinamici javnog stava prema vojnim akcijama. Krajem 2022. bilo je dosta Rusa koji su smatrali da rat u Ukrajini nije trebalo započeti, pa su stoga imali negativan stav prema njemu, ali od tada se proširilo stajalište koje glasi: "Ako smo počeli, moramo to i završiti." Osim toga, za ogroman dio Rusije rat se događa negdje daleko. Ljudi žive normalnim životom i ne vide razaranja i smrt, poznate iz filmova o Velikom domovinskom ratu. Ono što Ukrajina i pogranična područja Ruske Federacije trpe iz dana u dan, duboka Rusija ne vidi: za nju to još uvijek nije stvarno.

Također, u protekle tri godine kremaljska propaganda je uspjela uvjeriti rusko društvo da situacija može eskalirati u "pravi rat", a to bi bio izravni oružani sukob Rusije i NATO-a. Rusko vodstvo redovito govori o mogućnosti korištenja nuklearnog oružja, što je dovelo do toga da postupno raste udio onih koji to smatraju prihvatljivim i moralno opravdanim. Premda većina ispitanika i dalje kaže da se uporaba nuklearnog oružja ne može opravdati, sve ih je manje - ako ih je ljeti bilo preko 50 posto, sada ih je već 45 posto. "Ovo su alarmantne brojke", kažu u Levadi.

Još krajem 2023. Lev Gudkov je u zapadnim medijima izjavio da bi moć Vladimira Putina došla u pitanje samo kada bi ruske trupe doživjele nepopravljiv poraz u Ukrajini. Sociološka istraživanja pokazuju da Rusi od svojih lidera traže svega dvije stvari: da ih sačuvaju od ekonomske krize i da Rusija ponovo igra važnu ulogu u svijetu.

"To uvjerenje da je Rusija velika država funkcionira kao neka vrsta kompenzacije za osjećaj da je zemlja siromašna, zaostala, nerazvijena i da je bankrotirala. Putinov autoritet počiva prije svega na tome da je stvorio snažnu vojnu mašineriju", smatra šef Levade.