U Sloveniji dileme oko kombiniranja mRNA i vektorskih cjepiva: ‘Još je premalo podataka o tome‘

U Sloveniji je dosad samo trećina odrasle populacije cijepljena objema dozama protiv covida-19, malo u odnosu na ciljeve vlade i širenje delta varijante za koju po procjenama treba do jeseni osigurati 80-postotnu procijepljenost, pa se razmišlja o kombiniranom cijepljenju Pfizerovim i AstraZenecinim cjepivom.

- Zaraznija varijanta novog delta koronavirusa je u našoj blizini i važno je cijepiti se - rekle su u vezi s tim problemom novinarima u utorak vodeće infektologinje Bojana Beović i Tatjana Lejko Zupanc, dodavši da se ne radi o zastrašivanju javnosti. Taj je soj već prisutan u Sloveniji, pa pred tim "ne treba zatvarati oči", izjavile su.

Komentirajući nova istraživanja po kojima je moguće poboljšati imunološki odgovor kod cijepljenih ako se kombinira mRNA cjepivo poput Pfizera, s vektorskim cjepivom, poput onog AstraZenece, Beović kaže da je o tome još premalo podataka te da do promjena uputa nije došlo niti kod Europske agencije za lijekove (EMA), pa se i u Sloveniji nastavlja cijepiti kao dosad, istim vrstama cjepiva u dvije doze, osim u izuzetnim slučajevima.

Pri tome je Beović dodala da se kombiniranim cijepljenjem, osobito kombiniranjem mRNA cjepiva s AstraZenecom obično povećava i vjerojatnost pojave neželjenih učinaka nakon cijepljenja.

No Borut Štrukelj, profesor farmacije i član vladinog stručnog tima za koronu, rekao je za Slovenski radio da znanstvena istraživanja pokazuju da je kombiniranje vektorskih i mRNA cjepiva ne samo moguće, nego da stvara bolje učinke kod stvaranja protutijela.

Po njegovim bi riječima i u Sloveniji uskoro mogla biti odobrena i takva kombinirana cijepljenja AstraZenecom i Pfizerom.

"To je ovisno od zaključaka stručnog tima vlade za covid-19, a s obzirom na to da je procijepljenih kod nas premalo, bili bismo skloni savjetovati i takve kombinacije cjepiva", izjavio je Štrukelj.

S druge strane, po njegovim bi riječima problem mogao biti ako bi se nakon takvih cijepljenja pojavile neželjene posljedice, osobito ako bi do njih došlo kroz dvije do tri godine jer u tom slučaju ne bi mogli sa sigurnošću reći je li ih uzrokovalo mRNA ili vektorsko cjepivo.