U Srbiji afrička svinjska kuga; u Hrvatskoj i dalje pojačane preventivne mjere

Ministarstvo poljoprivredne izvijestilo je u ponedjeljak da je putem ADIS sustava Europske unije početkom rujna Srbija prijavila veći broj izbijanja afričke svinjske kuge (ASK) u domaćih i divljih svinja te podsjetilo da su u Hrvatskoj i dalje na snazi pojačane preventivne mjere protiv te bolesti.

Ukupno je prijavljeno 40 izbijanja afričke svinjske kuge, od čega 28 u uzgojima domaćih svinja na području distrikata Borski (Majdanpek), Braničevski (Malo Crniće), Jablanički (Crna Trava), Južno-Banatski (Kovin), Nišavski (Ražanj), Pčinjski (Bosilegrad), Podunavski (Smederevska Palanka) i Pomoravski (Despotovac) te 12 izbijanja bolesti u divljih svinja na području distrikata Južno-Banatski (Kovin i Bela Crkva), Nišavski (Gadžin Han), Pčinjski (Surdulica i Bosilegrad) te Zaječarski (Zaječar), navodi se u priopćenju.

Iz Ministarstva podsjećaju da su u Hrvatskoj i dalje na snazi pojačane preventivne mjere, a glavni im je cilj održavanje statusa zemlje slobodne od ASK i rano otkrivanje unosa virusa kako bi se pravovremeno i žurno u slučaju pojave bolesti provele mjere radi sprječavanja daljnjeg širenja.

"Stoga se pozivaju svi posjednici svinja da se strogo pridržavaju svih propisanih mjera te da svaku pojavu bolesti i uginuće odmah i bez odlaganja prijave svojim veterinarima. Strogo je zabranjeno unošenje proizvoda životinjskog podrijetla na farme svinja, prijevoz svinja u prijevoznim sredstvima koja nisu očišćena, oprana i dezinficirana, premještanje svinja iz jednog uzgoja u drugi bez propisane popratne dokumentacije - svjedodžbe o zdravstvenom stanju i dokumentacije o premještanju - kao i držanje svinja na neregistriranim gospodarstvima na otvorenom bez odobrenja veterinarske inspekcije Državnog inspektorata te zakapanje lešina i nusproizvoda životinjskog podrijetla", kažu u Ministarstvu.

Uginule svinje i nusproizvodi životinjskog podrijetla zbrinjavaju se isključivo putem registriranih prijevoznika nusproizvoda u odobrenim objektima za zbrinjavanje nusproizvoda (kafilerija), a posjednici su dužni voditi ažurnu evidenciju Registar svinja na farmi. Posjednici svinja koji se neće pridržavati propisanih mjera neće moći ostvariti pravo na nadoknadu štete za usmrćene svinje u slučaju pojave ASK, navodi se dalje u priopćenju.

Lovoovlaštenici su dužni pridržavati se biosigurnosnih mjera prije, tijekom i nakon lova te aktivno tražiti i prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji svaku pronađenu uginulu divlju svinju (uključujući i stradale u prometu i odstrijeljene bolesne) u svrhu pretraživanja na ASK.

U slučaju pojave ASK ugrožena je cjelokupna svinjogojska proizvodnja u Hevatskoj, pa je od općeg interesa da se pojava te bolesti spriječi, a u slučaju njene pojave da se što ranije otkrije kako bi posljedice izbijanja bile svedene na najmanju moguću mjeru, napominju iz Ministarstva.

Inače, ASK je kontagiozna virusna zarazna bolest isključivo domaćih i divljih svinja, koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost svinja može doseći i 100 posto. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, ali se vrlo brzo širi bez obzira na granice te ima ozbiljne socioekonomske i javno zdravstvene posljedice što ima izrazito negativan utjecaj na međunarodni promet svinja, svinjskog mesa i proizvoda podrijetlom od svinja.