RUSKA KVOTA

U Srbiji će u Skupštinu ući sto štovatelja Putina

 Vlado Kos/EPH

Na skorim prijevremenim izborima u Srbiji, koji bi se trebali održati krajem travnja ili početkom svibnja, u skupštinskim klupama, kako pišu beogradski mediji, moglo bi se naći čak 116 proruskih - proputinovskih i antibriselskih - zastupnika od 250 koliko ih se bira.

No, osim jačanja otvoreno proruskih stranaka, koje bi se prema posljednjim predizbornim anketama trebale u velikom stilu vratiti u Skupštinu, zanimljivost ovakve priče jest da bi dobar dio rusofilskih i protueuropskih predstavnika došao s lista stranaka iz sadašnje, a najvjerojatnije i buduće, vladajuće koalicije, pa i iz trenutačno najjače srpske stranke - Napredne premijera Aleksandra Vučića i predsjednika Tomislava Nikolića.

Trećina iz SNS-a

Predsjednik Nikolić, pišu beogradski mediji, traži da na izborne liste dođe najmanje trećina njegovih ljudi, koje Blic ubraja u tu “rusku skupštinsku kvotu” (45), kao i 32 moguća zastupnika Socijalističke stranke Ivice Dačića.

S obzirom na to da je u vladajućoj strukturi upravo Nikolić predvodnik proputinovske linije, beogradski list Danas smatra predsjednika u ovim trenutku jedinom pravom oporbom premijeru Vučiću, koji, barem deklarativno, zagovara proeuropski put Srbije. No, Srbija se još uvijek nalazi na razmeđi Rusije i EU.

Moskva čak pritišće da se konačno odrede jer neće dugo trpjeti srpsko sjedenje na dvije stolice, a vladajuća politika sve više sliči na onaj stari vic “daj žmigavac prema Bruxellesu, a skreni prema Moskvi” (može i obrnuto).

Osim toga, prosrpske stranke - Šešeljeva Radikalna stranka (predviđa se 18 zastupnika), Srpska demokratska stranka Sande Rašković-Ivić, kćeri vođe pobunjenih hrvatskih Srba u 90-ima Jovana Raškovića, te pokret Dveri Boška Obradovića (17 zastupnika) - prema posljednjim anketama prelaze prag.

Sanda Rašković i Obradović pohodili su nedavno Krim i Moskvu gdje su im predstavnici vladajuće propredsjedničke Ujedinjene Rusije zaželjeli ne samo ulazak u Skupštinu, nego i pobjedu na izborima, a u državnim medijima i istupima ruskih vladajućih političara Srbiju se naziva “zapadnim vratima Rusije”.

Kremlju se žuri

Naime, Kremlju se žuri i želi usporiti europski smjer Srbije te konačno znati čime raspolaže u Beogradu. Sanda Rašković-Ivić podržala je i aneksiju Krima te zatražila referendum o pristupanju Srbije EU. U Srbiji je prilično jaka proruska atmosfera jer čak 61 posto Srba podržava približavanje Rusiji, a velika većina smatra Putina najjačim svjetskim liderom.

I predsjednik Nikolić je tijekom nedavnog boravka u Rusiji, na susretu s Putinom, izjavio da je Putin jedini političar koji bi ga pobijedio na predsjedničkim izborima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 04:28