Cijene plina na nizozemskom, referentnom europskom tržištu rastu, u utorak su prešle 49 eura po megawattsatu. Rast je konstantan od 16. prosinca kad je cijena bila 40 eura.
Prije agresije na Ukrajinu postojala su tri smjera kojima je ruski plin stizao u Europu, Sjeverni tok bio je plinovod ispod Baltika, dva cjevovoda idu kontinentom, jedan preko Bjelarusa/Bjelorusije, Yamal, drugi preko Ukrajine, Družba, a treći ispod Crnog mora, Turski tok. Postojala je prije više od deset godina ideja Južnog toka koji je cijeli Balkan trebao učiniti ovisnim isključivo o ruskom plinu što je u konačnici, uz pritisak SAD-a, dovelo do konačne uspostave terminala za ukapljeni plin (LNG) na otoku Krku koji Hrvatskoj jamči energetsku stabilnost i čini je važnom energetskom točkom u regiji – iako se tome protivila Mirela Ahmetović u ime Omišlja.
Prije agresije EU je iz Rusije uvozila 40 posto ukupnih potreba za plinom da bi sada udio pao na 8 posto uz trend smanjenja.
Plin je tekao sve vrijeme od početka rata
Rast cijena plina posljedica je odluke Kijeva da ne produlji sporazum o transportu ruskog plina koji istječe posljednjeg dana 2024. godine. Ruski je plin preko Ukrajine tekao neovisno o agresiji, a Kijev je pravodobno poručio da ne kani obnoviti ugovor jer Moskva prodajom plina zarađuje novac kojim financira invaziju. Ukrajina ostaje bez pristojne zarade koju je ostvarivala naknadama – a koje je Moskva redovito isplaćivala. Zbog svega toga ruski vojni stroj, koji je razarao energetsku infrastrukturu Ukrajine, nije gađao plinovod što više, izgledno, neće biti slučaj. Mađarski premijer Viktor Orbán iznio je plan prema kojem plin, nakon ulaska u plinovod Družba, ne bi bio ruski nego vlasništvo zemlje/tvrtke koja ga kupuje. Razmatrala se mogućnost da bi tako tekao azerbajdžanski plin. Budući da u tom slučaju Rusija ne bi imala nikakve koristi od tog posla, upitno je bi li taj plin došao do kupca – cjevovod se može naći pod ruskom vatrom. Orbán se nada da neće ako plin bude mađarski, ali ne voli njega ruski predsjednik Vladimir Putin toliko. Upravo zbog toga cijene osiguranja bi porasle u nebo što cijeli posao čini neisplativim.
Putin je u četvrtak, 26. prosinca, rekao da nema vremena potpisati novi ugovor o tranzitu plina kroz Ukrajinu te je okrivio tu zemlju što nije produljila ugovor koji dovodi plin Slovačkoj, Češkoj i Austriji. Mađarska se, preko Srbije, povezala na Turski tok. Bratislava je izronila kao najveći protivnik ukrajinske odluke, njihov proruski premijer Robert Fico otišao je u posjet Putinu 23. prosinca gdje je razgovarao o tranzitu plina, ali to je bila pogrešna adresa jer odluku donosi Kijev. Budući da Ukrajina nije bila fascinirana Ficovim posjetom Kremlju, zaprijetio je da će prekinuti isporuku električne energije Ukrajini. Na to je odmah reagirala Varšava nudeći povećanje izvoza električne energije Kijevu. Putin je pak, nakon što je Fico došao ponizno moleći u Kremlj, poručio da bi pregovori o primirju u Ukrajini mogli biti vođeni u Slovačkoj pokazujući tako da nagrađuje one koji mu se poklone po klasičnom modelu azijskih autokrata. O lokaciji mogućih pregovora odluku neće donositi samo Moskva, pitat će se nešto i Washington, nadamo se i EU.
Češka nudi pomoć Slovačkoj u nevolji
Fico je zatim zavapio da bi EU morala reagirati. I reagirala je. Europska komisija u ponedjeljak je objavila da je Europska unija spremna na obustavu isporuke ruskog plina kroz Ukrajinu. "Učinak okončanja tranzita kroz Ukrajinu na europsku sigurnost je ograničen", poručili su iz Komisije. Prema tim izvorima, europska plinska infrastruktura ojačana je uvozom ukapljenog zemnog plina (LNG), a sigurnost opskrbe proteklih je godina također pojačana mjerama energetske učinkovitosti i proširenjem obnovljivih izvora energije. Nakon ruske agresije EU je donijela odluku o lišavanju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, plinu i nafti, do 2027. godine. Plan koraka koji bi vodili prekidu trebao bi biti objavljen u veljači.
Indikativno je da Austrija, koja ima povijesne veze s Moskvom od koje više od 60 godine prima plin, nije reagirala panično kao Fico. Vlada je osigurala namirenje gubitka ruskog plina od susjednih zemalja i u ponedjeljak izvijestila da ne očekuje nevolje s opskrbom. Pripremili su se u studenom kad je Gazprom najavio da će prekinuti opskrbu Austrije zbog spora oko plaćanja. Češka, druga neobalna zemlja suočena s prekidom dostave ruskog plina, ne govori o katastrofi poput čelnika slovačke vlade. Jedan od argumenata Slovačke je da će prekidom isporuke ruskog plina izgubiti zaradu na tranzitnim naknadama i morati kupovati skuplji plin. Prag je, s druge strane, poručio da je spreman pomoći Slovačkoj kako bi osigurala stabilnu opskrbu.
EU je ove godine uveo više ruskog LNG upravo kako bi se članice pripremile za prekid transporta preko Ukrajine zbog čega ove godine Gazprom nije, kao prošle godine, poslovao s gubitkom. Izabrani predsjednik Donald Trump najavio je da očekuje da će EU kupovati više američkog LNG i nafte čime bi se namirio gubitak ruskog plina. Cijene su nešto više, ali uz njih ide ublažavanje prijetnje američkih carina na uvoz iz EU.
Rusija je u utorak smanjila količinu plina koja se transportira najavljujući tako prekid.
Treći je ovo put da dolazi do prekida transporta ruskog plina u Europu na Novu godinu. Prva dva puta, 2006. i 2009. godine, Ukrajina je obustavila tranzit zbog spora s Moskvom oko cijena. Tada je i Hrvatska osjetila posljedice, ali je sporazum brzo postignut. I zbog toga je Berlin krenuo u izgradnju Sjevernog toka 2.
Prekid koji nastupa u srijedu, kako sada stvari stoje, potrajat će.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....