U Ukrajini se masovno gine, a u zemljama bivše Jugoslavije trljaju ruke, novac se samo množi!

Proizvođači i trgovci oružjem na Balkanu okoristili su se ratom u Ukrajini. Izvoz oružja iz Srbije učetverostručio se od 2020. na oko 800 milijuna eura, a iz BiH je u prva četiri mjeseca ove godine izvezeno gotovo dvostruko više vatrenog oružja i streljiva nego u istom razdoblju lani. Ovi brojevi pokazuju da je trgovina oružja na Balkanu u punom zamahu, ističe za The Economist politolog i suradnik pri think-tanku New Lines Institute Jasmin Mujanović.

Bivša Jugoslavija bila je veliki proizvođač oružja tijekom Hladnog rata i imala razvijenu industriju. Jedna od najvećih kompanija bila je "Igman Konjic" sa sjedištem u BiH, a nakon raspada Jugoslavije Srbija se u najvećoj mjeri oslanjala na streljivo proizvedeno u užičkom "Prvom partizanu". Ove i brojne druge kompanije posljednjih su godina doživjele novi "boom". Brojne narudžbe iz Ukrajine oživjele su srpske i bosanskohercegovačke tvornice streljiva, koje su sve donedavno bile na rubu potpunog zatvaranja.

Ukrajina i njezini saveznici rado naručuju streljivo i opremu iz zapadnog Balkana zato što odgovara NATO-ovim standardima, kompatibilno je sa sustavom koji koriste ukrajinske snage i cjenovno je povoljno. Granata proizvedena u BiH, na primjer, može stajati 75 posto manje od one proizvedene na Zapadu. Jedna granata kalibra 155 milimetara, koje zapadne zemlje obično rade za Ukrajinu, košta oko 4000 dolara.

Srbija i BiH imaju zakone koji im zabranjuju prodaju oružja u ratnim područjima. No, to ih nije spriječilo da indirektno nastave slati oružje Kijevu. Sjedinjene Države, na primjer, preusmjeravaju oružje i streljivo kupljeno iz BiH u Ukrajinu, a FT je nedavno izvijestio da je u Ukrajinu dospjelo streljivo vrijedno 855 milijuna dolara iz Srbije preko Turske, Češke i Slovačke.

U 2023. godini bosanski izvoz oružja i streljiva iznosio je ukupno 163 milijuna eura, što je povećanje od 26 posto u odnosu na prethodnu godinu. Bosanski ministar obrane Zukan Helez nedavno se pohvalio širenjem domaće industrije oružja uz riječi da se bosansko streljivo, uključujući rakete i granate, izvozi u cijelom svijetu, od SAD-a do Bliskog istoka i zemalja EU. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kritizirao je izvoz oružja i streljiva iz BiH u Ukrajinu, a pritom je rekao da aktivno radi na njegovu zaustavljanju.

Hrvatska, Albanija, Crna Gora i Makedonija, članice NATO-a, prenijele su značajan dio zaliha stare sovjetske opreme iz svojih arsenala u Ukrajinu, a vodstvo hrvatske kompanije "Đuro Đaković" razgovara s Kuvajtom o mogućoj prodaji najmanje 100 tenkova. Kako je ranije pisao Jutarnji, nakon modernizacije i potrebnih popravaka kuvajtskih borbenih tenkova M-84, proizvedenih u Jugoslaviji, tvrtka "Đuro Đaković" donirat će ih Ukrajini.

Osim zarade, izvoz oružja koristi se i za stjecanje političkog utjecaja. Neke balkanske zemlje nadaju se da će izvozom u Ukrajinu moći lobirati kod zapadnih zemalja koje odlučuju o njihovu ulasku u Europsku uniju. Za srpskog predsjednika Aleksandra Vučića prodaja oružja i municije Ukrajini je poslovna odluka, koja zemlji donosi novac, ali i još jedan njegov potez kojim pokazuje da sjedi na dva stolca odjednom, na jednoj strani koketirajući sa Zapadom, a na drugoj strani s Rusijom.