Kriza na krajnjim istočnim granicama Europe prijeti opasnom eskalacijom s mogućim dalekosežnim posljedicama. Na poljsko-bjeloruskoj granici stanje s migrantima izmiče kontroli, opskrba ruskim plinom "šteka" i sve se više politizira te koristi za ucjene, a SAD je, kako iz pouzdanih obavještajnih izvora navodi Bloomberg, upozorio svoje europske saveznike u NATO-u i EU da Rusija moguće "planira invaziju na Ukrajinu".
Rusija, naime, ponovno gomila svoje vojne snage uz ukrajinsku granicu, slično kao 2014. godine kada je anektirala Krim i potaknula, kako kažu, prorusku pobunu u istočnim ukrajinskim regijama. I Francuska je upozorila Rusiju da ne ugrožava teritorijalni integritet i cjelovitost Ukrajine. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian i ministrica obrane Florence Parly u razgovoru sa svojim ruskim kolegama Sergejem Lavrovom i Sergejem Šojguom u Parizu izravno su poručili da se Rusija mora "suočiti s posljedicama ako ugrozi ukrajinsku cjelovitost". Sjedinjene Države preporučile su europskim saveznicima da, za svaki slučaj, preventivno razrade rješenje i "smisle" adekvatni odgovor prije nego što se "invazija dogodi". Iz Kremlja su na to kratko poručili da su priče o intervenciji "promašene i bez osnove".
Kijev se, s druge strane, poziva na britansku agenciju Jane's Information Group koja tvrdi da Rusi obavljaju premještanje svojih trupa uz ukrajinsku granicu "tajno i noću", što kod njih samo pojačava uznemirenost i ratnu histeriju. Javio se i ruski predsjednik Vladimir Putin koji je u razgovoru s novinarom Pavelom Zarubinom u emisiji "Moskva. Kremlj. Putin" izjavio kako SAD i njihovi saveznici iz NATO-a provode neplanirane manevre u akvatoriju Crnog mora te da je to "izazov za Rusiju", ali "mi nećemo zaoštravati situaciju". Ruski je predsjednik rekao kako je dojam da "nam ne daju da se opustimo" i poručio "ali neka znaju da se ni mi ne opuštamo".
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, koji u ponedjeljak 15. studenoga ide u Bruxelles na dogovor s NATO-om i EU oko novonastale krize, kaže, pak, kako Rusija "samo čeka povod da krene na Ukrajinu", dok predsjednik Volodimir Zelenski u svom obraćanju umiruje javnost da je on u stalnom kontaktu sa zapadnim saveznicima te poziva medije da ne šire nepotrebnu paniku oko invazije. Doduše, Bloomberg navodi iz svojih kremaljskih izvora da Rusija, zasad, "ne planira vojnu akciju protiv Ukrajine", ali treba pokazati Kijevu da je "spremna primijeniti i silu u slučaju potrebe".
Prema mišljenju nekih ruskih neovisnih analitičara, Rusija neće "prva napasti" jer znaju kakve bi to reperkusije po njih imalo, pogotovo u trenutku kada Europu žele "prisiliti" da odobri za njih vrlo važan geostrateški projekt - plinovod Sjeverni tok 2 kojim bi povećali ovisnost Europe o svom plinu i osnažili svoju blagajnu u trenutku kada inflacija raste (8,1 posto i najveća je u posljednjih 15 godina), rubalj polako pada, pandemija odnosi najviše žrtava od svog početka, a plaće ne prate ekonomski pad. Stoga u Rusiji smatraju kako je ovo tek "bildanje mišića" te poruka da ne odustaju od Ukrajine i da žele razgovor i sporazum s Bruxellesom.
Zapravo, teško da bi Moskva prva krenula jer je razradila plan da reagiraju u slučaju da Ukrajina pokrene neku svoju "Oluju" prema proruskim tvorevinama u Donbasu. Moskvi je cilj isprovocirati Ukrajinu da prva krene, pa bi onda oni reagirali da zaštite svoje građane. Podsjetimo da je Rusija ove godine podijelila državljanstva velikoj većini stanovnika paradržavnih tvorevina Donjeck i Lugansk, njih gotovo 800 tisuća.
Rusija je ovog proljeća i ljeta provela nekoliko velikih vojnih vježbi na ukrajinskoj granici te na anektiranom poluotoku Krimu, a kako kažu u Kijevu, nakon toga je većina vojne tehnike ostala ili se razmjestila uz granicu i na Krimu, a tek je dio ljudstva izmješten.
Iz Kremlja poručuju da Rusija na svom teritoriju ima pravo premještati svoje trupe kamo i kada hoće. Ruski diplomat u misiji pri UN-u Dmitrij Poljanski, pak, optužuje Ukrajinu da prijeti teritorijalnoj cjelovitosti Rusije te da ugrožava mir na tom području. Iako nije spomenuo izrijekom, Poljanski očito misli na Krim, čiju aneksiju Ukrajina, ali ni EU i SAD ne priznaju. Iz Kijeva se stalno poručuje da će Krim biti vraćen u okrilje Ukrajine, što se u Moskvi tumači ugrožavanjem i prijetnjom njezinu državnom integritetu.
Tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Oleksij Davidov kaže kako je "Ukrajina već skoro osam godina u ratnom stanju s Rusijom" te da cijelo to vrijeme Moskva vojno, politički i ekonomski pomaže proruske separatiste te nastoji destabilizirati Ukrajinu ne dopuštajući da zemlja počne normalno funkcionirati. Istodobno se u Kijevu boje da migranti iz Bjelorusije, zbog nemogućnosti da prijeđu u Poljsku ili Litvu, ne krenu prema njima, stoga su na bjelorusku granicu poslali pojačanje od dodatnih 8500 vojnika, a počeli su, navodno, podizati i zaštitne ograde kako bi spriječili migrante u nelegalnom prelaske svoje granice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....