Armenija će napustiti vojni savez (ODKB) predvođen Rusijom, potvrdio je u srijedu premijer Nikola Pašinjan, optužujući članice bloka da kuju urotu s njihovim ljutim rivalom Azerbajdžanom, a sve kako bi pokrenuli rat protiv njih.
Pašinjan je mjesecima optuživao Kremaljsku Organizaciju ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) da nije uspjela zaštititi Armeniju od ponovne azerbajdžanske agresije, prijeteći da će napustiti blok ako Moskva ne pruži veća jamstva i pokušavajući se čvršće povezati sa Sjedinjenim Državama i Europskom unijom.
Od raspada Sovjetskog Saveza, Armenija i Azerbajdžan vodili su dva rata oko otcijepljene regije Nagorno-Karabah, koju je Azerbajdžan u rujnu silom u potpunosti povratio. Rusija je tradicionalno saveznik s Armenijom, ali su se njihovi odnosi pogoršali posljednjih mjeseci dok su se veze Moskve s Azerbajdžanom produbile, podsjeća CNN.
Obraćajući se parlamentarcima u glavnom gradu Erevanu, Pašinjan je rekao da je njegova zemlja "zamrznula" svoje sudjelovanje u ODKB-u i da će uskoro napustiti blok.
- Odlučit ćemo kada ćemo otići, ali se nećemo vratiti. Pokazalo se da članice saveza ne ispunjavaju svoje ugovorne obveze, već planiraju rat s Azerbajdžanom protiv nas - rekao je Pašinjan, prenosi državni medij Armenpress.
Pašinjan nije naveo imena optuženih zemalja u bloku, koji uključuje Rusiju, Bjelorusiju, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan te koji je osnovan 1992. nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Napetosti u odnosima Armenije i Rusije dolaze nakon što je Azerbajdžan ponovno preuzeo Nagorno-Karabah u jednodnevnom ratu u rujnu, što je izazvalo egzodus gotovo cjelokupnog etničkog armenskog stanovništva kavkaske enklave, unatoč prisutnosti ruskih mirovnih snaga.
Nekoliko karabaških Armenaca reklo je u to vrijeme za CNN da se osjećaju "izdanim" od strane ruskih mirovnih snaga koje "nisu učinile ništa" da ih zaštite, ne ostavljajući im drugog izbora nego da napuste svoje domove i pobjegnu u Armeniju. Više od 100.000 ljudi napustilo je područje.
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev opisao je ponovno zauzimanje Karabaha kao "sveti cilj" svog predsjedništva. Unatoč međunarodnoj osudi egzodusa karabaških Armenaca, za koji su dužnosnici u Erevanu rekli da predstavlja etničko čišćenje, neki su smatrali da je to tragična cijena koja je morala biti plaćena kako bi se okončao jedan od najdugotrajnijih sukoba na svijetu.
Iako službeni mirovni sporazum još uvijek nije potpisan unatoč višemjesečnim pregovorima, u travnju je Armenija pristala vratiti četiri pogranična sela Azerbajdžanu, što su obje zemlje opisale kao veliki korak prema mirovnom sporazumu.
Potaknut nedavnim napretkom, Pašinjan je u srijedu rekao da je Armenija "spremna potpisati mirovni sporazum u roku od mjesec dana".
Ali pokušaj normalizacije veza s Azerbajdžanom izazvao je nezadovoljstvo na unutarnjem planu, jer su brojni Armenci optužili Pašinjana da daje neprihvatljive zemljišne ustupke Alijevu. Azerbajdžan je također zahtijevao da Armenija promijeni svoj ustav kako bi uklonila spominjanje neovisnosti Karabaha, ali Pašinjan se do sada opirao pozivima.
No u srijedu su izbili prosvjedi ispred parlamenta u Erevanu a više od 100 policajaca i civila je ozlijeđeno, javlja Armenpress.
Dok Pašinjan još nije precizirao kada će Armenija napustiti ODKB, posljednje ruske mirovne snage koje su bile raspoređene u Karabahu dovršile su svoje povlačenje u srijedu, priopćilo je azerbajdžansko ministarstvo obrane.