UGROŽEN PLAN OPSKRBE

Ukrajina čeka, no EU ima nerješiv problem: Zalihe su se iscrpile, NATO smišlja novu taktiku

Slične probleme imaju i Rusi jer su tijekom prošlogodišnje ljetne ofenzive u Donbasu potrošili previše projektila

Ilustracija, vrećice s barutom

 Pavel Lisitsyn/Sputnik/Profimedia/Pavel Lisitsyn/sputnik/profimedia

Unatoč obećanju da će povećati isporuku granata za Oružane snage Ukrajine, države članice Europske unije suočavaju se gotovo s nerješivim problemom - nedostatkom eksploziva i baruta. A bez te dvije komponente nije moguće u kratkom roku povećati proizvodnju, zbog čega je ugrožen plan opskrbe Ukrajine s obećanih milijun granata, što bi Ukrajincima trebalo biti dovoljno za nekoliko mjeseci rata. Ovih dana ukrajinsko Ministarstvo obrane požalilo se kako njihovim vojnicima treba do 600.000 granata mjesečno za uspješno oslobađanje cijelog teritorija zemlje, dok im je u stvarnosti na raspolaganju samo 120.000.

Međutim, slične probleme imaju i Rusi, jer su tijekom prošlogodišnje ljetne ofenzive u Donbasu njihove oružane snage potrošile previše projektila. Tada još nije provedena mobilizacija, i ruska vojska trpjela je zbog nedostatka ljudstva, što je pokušala neutralizirati snažnom topničkom vatrom na ukrajinske položaje. U ljeto 2022., ruske oružane snage trošile su do 30 tisuća granata dnevno, pa su potrošile najveći dio zaliha, zbog čega od zime ispucavaju "tek" oko 10 tisuća projektila na dan. Iako sada proizvodnja granata raste, teško može zadovoljiti potrebe na fronti. Prema procjenama stručnjaka, Rusija je prije napada na Ukrajinu proizvodila oko dvije tisuće granata dnevno, što znači da je za prevladavanje nestašice, u slučaju nastavljanja postojeće taktike temeljene na velikoj potrošnji streljiva, potrebno nekoliko puta povećati proizvodnju. Ali za Ukrajinu situacija je još teža.

Oružane snage Ukrajine još uvijek imaju stotine topova i haubica sovjetske proizvodnje, kojima NATO-ove granate nisu prikladne, a većina europskih zaliha sovjetskih kalibara još je prošle godine prebačena u Kijev. Kasnije isporuke oružja i granata proizvedenih u NATO-u samo su privremeno popravile situaciju. U mnogim zemljama NATO saveza zalihe granata brzo su se iscrpile, sadašnja proizvodnja očito nije dovoljna za pokrivanje nastalog deficita, a još manje za zadovoljenje rastućih zahtjeva Oružanih snaga Ukrajine. To je posljedica zapadne vojne strategije. Zapad nije namjeravao voditi rat protiv potencijalnih neprijatelja tako što bi se oslanjao na topništvo, već je doktrina prije svega podrazumijevala rasprostranjeno korištenje modernog zrakoplovstva.

U čemu je "kvaka 22"? Prema Financial Timesu, problem u Europi je nedostatak osnovnih materijala za granate - baruta i eksploziva, kao i komponenti za njihovu proizvodnju, primjerice, nitroceluloze. Bez toga je nemoguće brzo povećati proizvodnju tih materijala, a izgradnja tvornica za proizvodnju tih materijala trajat će najmanje tri godine, tvrde proizvođači oružja u EU. Nedostatak materijala utječe i na trenutačnu proizvodnju manje količine granata: primjerice, zbog nedostatka baruta, cijena proizvodnje granata u Europi je od početka rata porasla 20 posto. Običan projektil za haubice od 155 mm košta već 850 eura.

Koliko košta tona streljiva

Usporedbe radi, vlasnik PMC-a Wagner Jevgenij Prigožin izjavio je da ga tona streljiva košta 50.000 dolara. Prema toj računici, uz prosječnu težinu projektila od 50 kilograma, jedan bi projektil trebao koštati oko 2500 dolara.

Zato u NATO-u pokušavaju povećati proizvodnju, ali i osmisliti taktiku koja bi omogućila Oružanim snagama Ukrajine da pobijede trošeći manje granata. U potonjem slučaju, bit će potrebno naglo povećati isporuku borbenih zrakoplova Ukrajini, ali jačanje ukrajinskog ratnog zrakoplovstva dugačak je proces, dok nedostatak granata može utjecati na njihovu borbenu sposobnost u bliskoj budućnosti, pa čak spriječiti najavljenu veliku ofenzivu.

Zato su se početkom ožujka zemlje Europske unije dogovorile da će ubrzati opskrbu topničkim projektilima i kupiti više granata kako bi pomogle Ukrajini, ali još uvijek moraju smisliti kako te ciljeve pretvoriti u stvarnost. Prema planu koji je sastavio visoki predstavnik za vanjsku politiku Josep Borrell, države EU dobile bi financijske poticaje u vrijednosti od milijardu eura za slanje više svojih topničkih projektila u Ukrajinu, dok bi još jedna milijarda eura financirala zajedničku nabavu novih granata. Međutim, ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov zatražio je da se podrži estonski plan da se zemlje EU ove godine udruže kako bi kupile milijun granata od 155 mm po cijeni od 4 milijarde eura kako bi pomogle Ukrajini u borbi protiv ruske invazije i pokretanju protuofenzive. Čini se kako će EU u te svrhe odobriti 2 milijarde eura - zasad.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 12:29