Ukrajina između eskalacije i diplomacije: ‘Sastat ćemo se, ako u međuvremenu ne bukne rat‘

Posljednjih dva dana vlada velika zbrka u informacijskim kanalima u vezi s Ukrajinom. Ponovno se žestoko puca između ukrajinskih snaga i samoproglašenih proruskih tvorevina Donjecka i Luganska. Jedni druge optužuju da su prvi počeli te da žele isprovocirati oružani odgovor druge strane. Samo u posljednjih manje od 48 sata čak je 60 puta narušeno primirje, a pucalo se iz artiljerijskog i minobacačkog oružja.

Predstavnici OESS-ove misije na tom području izbrojali su više od 500 eksplozija uzduž linije razgraničenja. SAD optužuje Rusiju da "time želi izmisliti razlog da izvrši invaziju", a Moskva uzvraća da Kijev priprema vojnu operaciju protiv "narodnih republika" Donjeck i Lugansk, što onda može izazvati rat. Državni tajnik SAD-a Antony Blinken na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a posvećenom ukrajinskoj krizi rekao je kako se "napad može dogoditi svakog časa" te da će se krajem sljedećeg tjedna sastati s Putinovim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom "ako do tada ne bukne rat".

Tko se služi smicalicama?

S druge strane, ukrajinski šef tamošnjeg Vijeća nacionalne sigurnosti Oleksij Danilov kaže da ne očekuje "sveopći ruski napad na Ukrajinu", ali se mogu očekivati oružane provokacije na istoku zemlje kojima se "Ukrajina želi natjerati na oružanu akciju". Prema Danilovu, Moskva je prešla na taktiku kojom želi izazvati ili natjerati ukrajinsku vojsku da prva krene u napad kako bi onda, pod izgovorom obrane svojih građana (podsjetimo, većini tamošnjih stanovnika Rusija je tijekom posljednjih nekoliko mjeseci podijelila ruska državljanstva), na Donbasu intervenirala ruska vojska.

Vojna vježba ukrajinske vojske

AFP

I obavještajni izvori SAD-a tvrde da Rusija planira "napad pod tuđom zastavom" kako bi krivnju za sukob prebacila na Kijev. I britanski premijer Boris Johnson praktički je okrivio Moskvu da ona stoji iza "bombardiranja vrtića u gradiću Stanica Luganska". No, druga strana kaže da se tim smicalicama zapravo služi Ukrajina. "Ukrajinska vojska nastoji isprovocirati naše snage na odgovor kako bi imali razlog za napad", kaže pak predstavnik Narodne republike Lugansk Ivan Filiponenko.

Istodobno ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski traži od NATO-a jamstva da će biti zaštićeni, kako kaže, od "ruske agresije" dok traje proces primanja u NATO. Nedavno je na sastanku s Vladimirom Putinom njemački kancelar Olaf Scholz rekao da "tema proširenja NATO-a nije na dnevnom redu" te da Ukrajina neće biti primljena sve dok su on i Putin na vlasti, uz opasku da ne zna koliko ruski predsjednik namjerava ostati na tronu jer, podsjetimo, novim izmjenama ruskog ustava on ima mogućnost da na poziciji šefa Kremlja ostane sve do 2036. godine.

Inače, prema najnovijim istraživanjima, oko 53 posto Nijemaca protivi se ulasku Ukrajine u NATO ili barem ne u skorije vrijeme. I dok rusko ministarstvo obrane pokazuje snimke povlačenja dijela ruskih snaga s Krima i ukrajinske granice, zapadni obavještajni izvori imaju informacije o dolasku još najmanje 7 tisuća novih vojnika.

Novi manevri

Ruski mediji objavili su informaciju da će 19. veljače u Južnom vojnom okrugu (on se nalazi uz ukrajinsku granicu) početi novi manevri prilikom kojih će biti ispaljene i balističke i krilate rakete, u njima će sudjelovati i "svemirsko-zračne snage", a sve pod, kako pišu ruski mediji, "rukovodstvom vrhovnog vojnog zapovjednika" predsjednika Vladimira Putina, za kojeg neki tvrde da će se i sam pojaviti na vježbama te nazočiti "ispaljivanju raketa".

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je Moskvu na deeskalaciju situacije te napomenuo da ne priznaje neovisnost paradržavnih tvorevina na istoku Ukrajine jer bi to samo dodatno pojačalo napetosti. Podsjetimo da je ovih dana ruska Duma poslala prijedlog Vladimiru Putinu da prizna neovisnost dviju tamošnjih samoproglašenih paradržavnih tvorevina. Američki predsjednik Joe Biden imat će online sastanak sa saveznicima iz NATO-a, a na sastanku će sudjelovati francuski predsjednik Macron, njemački kancelar Scholz, kanadski premijer Justin Trudeau, premijer Velike Britanije Johnson, poljski predsjednik Andrzej Duda, rumunjski Klaus Iohannis i talijanski premijer Mario Draghi.

Vjerojatno će se razgovarati i o pismu koje je Moskva uputila Washingtonu, u kojem traži pismena jamstva o tome da Ukrajina i Gruzija neće posti članice NATO-a, a Rusija još traži da Zapad prestane slati Kijevu naoružanje te da povuče sve svoje vojne savjetnike i instruktore iz Ukrajine.