Ključni događaji:
-
Bivši ministar obrane Ukrajine: Upozorio sam Zapad na Putina
-
Rumunjska će evakuirati selo blizu ukrajinske granice?!
-
Šef NATO-a: Protuofenziva napreduje, ipak osvajaju 100 metara dnevno
22:32
Zelenski: Naši partneri su stali sa sankcijama Rusiji
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u petak da su saveznici njegove zemlje stali sa sankcijama Rusiji i pozvao je na obnovu napora za uvođenje daljnjih kaznenih mjera Moskvi.
On je priznao da Rusija usporava ukrajinsku protuofenzivu, okrivljujući "sporost" zapadnih isporuka oružja, te je pozvao na isporuku oružja dugog dometa Kijevu, kao i nove sankcije protiv Moskve.
Ukrajinski predsjednik također je naglasio da je vrijeme protiv Ukrajine, pri čemu Rusija računa na pobjedu republikanaca na predsjedničkim izborima 2024. kako bi oslabila američku potporu Kijevu.
"U ovom trenutku vidimo predugu stanku naših partnera u smislu sankcija", rekao je u svom večernjem video obraćanju. "I vrlo aktivne ruske pokušaje izbjegavanja sankcija."
Zelenski je rekao da bi se pritisak na Moskvu trebao usredotočiti na energetski sektor Rusije, njezin pristup mikroelektronici i financijski sektor.
"Tri su prioriteta: daljnje sankcije protiv ruskog energetskog sektora, stvarna ograničenja opskrbe čipova i mikroelektronike koji idu teroristima i nastavak blokade ruskog financijskog sektora", rekao je.
"Ofenziva svjetskih sankcija mora se nastaviti."
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko ranije je rekao da je Ukrajina odbacila svaku sugestiju o ublažavanju sankcija protiv Rusije u sklopu napora da se obnovi sporazum koji podržava UN o prijevozu žitarica preko Crnog mora.
"Ublažavanje dijela režima sankcija protiv Rusije u zamjenu za obnovu sporazuma o žitu bila bi pobjeda ruske prehrambene ucjene i poziv Moskvi na nove valove ucjena", napisao je Nikolenko na Facebooku.
21:20
Rusija "oštro" upozorila Armeniju zbog "neprijateljskih" poteza
Rusija je u petak pozvala na razgovor armenskog veleposlanika kako bi mu izrazila "oštar" prosvjed zbog niza "neprijateljskih koraka" armenske vlade, što je novi znak napetosti između Moskve i te male bivše sovjetske republike u regiji koju Rusija smatra svojim dvorištem.
U priopćenju, rusko ministarstvo vanjskih poslova navelo je kao te korake odluke Jerevana da pristupi Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), da bude domaćin vojnih vježbi sa SAD-om i posjet Ukrajini supruge armenskog premijera kako bi dostavila humanitarnu pomoć.
Ministarstvo je priopćilo da je "oštro" prosvjedovalo veleposlaniku Vagharšaku Harutjunjanu, kao i da se potužilo na "uvredljive izjave" koje je navodno dao Alen Simonjan, predsjednik Armenske nacionalne skupštine, o glasnogovornici ruskog ministarstva Mariji Zaharovoj.
Armenija, koja je domaćin ruske vojne baze i gotovo o cijelosti ovisi o Rusiji kad je riječ o opskrbi oružjem, zadnjih mjeseci jako se žalila što ruske mirovne snage nisu okončale azerbejdžansku blokadu opskrbe Nagorno-Karabaha, armenske enklave u Azerbajdžanu.
Također otvoreno preispituje treba li ostati u Organizaciji Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), vojnog saveza šest bivših sovjetskih republika na čelu sa Rusijom.
Premijer Nikol Pašinjan rekao je u intervjuu objavljenom u nedjelju da je armenska politika isključivog oslanjanja na Rusiju kao jamca njezine sigurnosti strateška pogreška.
Rekao je da Moskva, ometena ratom s Ukrajinom, ne može ispuniti svoje obveze i da smanjuje svoju ulogu na južnom Kavkatu.
Moskva je na to odgovorila inzistirajući da namjerava ostati glavni jamac sigurnosti na Kavkazu, koji uključuje i Azerbajždan te Gruziju.
Armenija i Azerbajdžan međusobno su se u četvrtak optužili da su premjestili vojnike bliže zajedničkoj granici u svjetlu jačanja napetosti oko budućnosti Nagorno-Karabaha.
Vanjskopolitički savjetnik azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva rekao je Reutersu da je njegova zemlja spremna dopustiti dostavu pomoći Crvenog križa iz Armenije u Nagorno-Karabah ako se istodobno pusti pomoć Crvenog polumjeseca iz Azerbajdžana.
ICC je u ožujku izdao uhidbeni nalog za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zbog ratnih zločina u Ukrajini. Rusija priznaje da čini ratne zločine u Ukrajini i ne priznaje ICC.
20:44
CIA videom poziva ruske dužnosnike da kažu istinu o sustavu
Američka Središnja obavještajna agencija (CIA), koja pokušava regrutirati više Rusa za špijune, objavila je video koji cilja moskovske dužnosnike, pozivajući ih da kažu istinu o sustavu za koji tvrdi da je prožet lažljivim ulizicama.
Direktor CIA-e William Burns rekao je u srpnju da je nezadovoljstvo među dijelom Rusa zbog rata u Ukrajini stvorilo rijetku mogućnost da se regrutiraju špijuni, te da je CIA neće propustiti.
Agencija je na društvenim mrežama objavila video na ruskom pod naslovom "Zašto sam stupio u kontakt s CIA-om - radi sebe". Snimka prikazuje osobu koja bi trebala predstavljati ruskog dužnosnika kako hoda po snijegom prekrivenom nekom ruskom gradu.
"Svima sam uporno govorio da je beskrupulozno iskrivljavati istinu u izvješćima, ali oni koji su napredovali u činovima bili su oni koji su upravo to učinili", kaže popratni glas na ruskom.
"Prije sam vjerovao da istina ima neku vrijednost", nastavlja glas dok video dalje prikazuje kako osoba koja glumi ruskog dužnosnika ulazi u zgradu ruske vlade i pokazuje svoju propusnicu iznad dvoglavog ruskog orla.
"Ovi oko vas možda ne žele čuti istinu. Ali mi želimo", zaključuje glas prije detalja o načinima kontaktiranja CIA-e, čije je sjedište u Langleyju u Virginiji. “Integritet se nagrađuje”, dodaje.
Zapadnim špijunima iznimno je pak teško djelovati u Moskvi te su u sovjetsko doba razvili "Moskovska pravila" koja su ažurirana za modernu Rusiju.
Putin, bivši KGB-ov špijun koji je služio u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj, vratio je dio moći nekadašnjih sovjetskih obavještajnih agencija iako CIA kaže da je šef Kremlja bio loše informiran o stvarnoj situaciji u Ukrajini prije svoje odluke da izvrši invaziju.
19:39
Ukrajina odbila nastojanja Vatikana da posreduje u ratu
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak odbacio je petak napore Katoličke Crkve koji imaju za cilj posredovanje između Ukrajine i Rusije, kazavši da je papa Franjo "proruski" orijentiran, u izjavi za televizijsku postaju 24.
Vatikan mjesecima pokušava pokrenuti pregovore između dviju zemalja uz pomoć posebnog savjetnika.
Podoljak je govorio o Papinom video obraćanju mladim Rusima potkraj kolovoza u kojem je spomenuo "veliku Majku Rusiju" i bivše ruske careve Petra Velikog i Katarinu II., što je po nekim promatračima izgledalo kao veličanje rusko imperijalizma.
"Nema smisla govoriti o posredniku u ime rimskog Pape kada on zauzima prorusko stajalište koje je svima jasno", rekao je Podoljak.
Rekao je da to ima "jako negativan" učinak na rat i dodao: "Od Vatikana ne dobivam pravednu ocjenu ovog rata i model ponašanja."
Vatikan je imenovao kardinala Mattea Zuppija posebnim izaslanikom za rat u Ukrajini. On je posjetio i Kijev i Moskvu.
Papa Franjo opetovano poziva na mirno rješenje rata u javnim istupima. No Rusiju ne pritom označava agresorom zbog čega ga Ukrajina kritizira.
16:42
Zelenski tvrdi da je Putin ubio vođu plaćenika Prigožina
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u petak da ruski čelnik Vladimir Putin stoji iza smrti vođe pobunjenih plaćenika Jevgenija Prigožina, koji je prošli mjesec poginuo u nerazjašnjenoj zrakoplovnoj nesreći s glavnim suradnicima.
Zelenski, koji tvrdnju nije potkrijepio dokazima, dao je usputni komentar na konferenciji u Kijevu kada mu je postavljeno pitanje o ruskom predsjedniku.
“Činjenica da je ubio Prigožina - to je barem informacija koju svi imamo, a ne neka druga - također govori o njegovoj racionalnosti i o tome da je slab”, rekao je Zelenski.
Kremlj kaže da će se ispitati svi mogući uzroci nesreće, uključujući mogućnost ubojstva.
Tvrdnju da je Putin naredio da se ubiju Prigožin i njegovi ljudi nazvao je "apsolutnom laži".
Prigožin je ovo ljeto predvodio kratku pobunu u Rusiji koja je predstavljala najveći izazov Putinovoj vladavini otkako je došao na vlast 1999.
To je potaknulo čelnika Kremlja da optuži njezine aktere za "izdaju" i "ubod nožem u leđa".
Mnogi Putinovi kritičari umrli su pod nejasnim okolnostima tijekom njegove 23 godine na vlasti ili su za dlaku izbjegli smrt.
16:17
Rumunjska planira zaštitne mjere za stanovnike uz ukrajinsku granicu
Nakon ruskih napada na granično područje između Ukrajine i Rumunjske, vlada u Bukureštu planira zaštitne mjere za stanovnike u tom području.
Prema odluci Nacionalnog odbora za izvanredna stanja, u delti Dunava otvorit će se skloništa i uspostaviti mehanizmi za uzbunjivanje na opasnost iz zraka, prenijela je agencija Agerpres.
Rusija je u posljednjih nekoliko dana više puta napala ukrajinske luke na Dunavu Reni, Izmail i Kiliju. One se nalaze manje od 500 metara od rumunjskog teritorija i u vidokrugu su stanovnika rumunjskih gradova s druge strane rijeke.
U ponedjeljak su krhotine navodno ruskog drona pale u Rumunjsku, članicu NATO-a, na nenaseljeno područje kod sela Plaurua.
Ukrajina je prva objavila informaciju, no Rumunjska je to odmah demantirala. Kasnije je priznala da su na njezinu teritoriju pronađeni dijelovi bespilotnih letjelica.
NATO je procijenio da se radi o incidentu, a ne o namjeri Rusije.
Oko 27.000 ljudi živi u 32 sela u rijetko naseljenoj delti Dunava.
13:43
Ukrajinci Rusima uništili moćan sustav protuzračne obrane
U Zaporiškoj oblasti u Ukrajini uništen je moderan i skupi ruski sustav protuzračne obrane, tvrde Ukrajinci. Riječ je o samohodnom lansirnom oružju s radarom 9A317M TELAR, a koji je dio sustava protuzračne obrane Buk M3. Presudio mu je napad višecijevnim raketnim bacačem, ako je suditi po snimci. Ujedno su uništeni i samohodni lanseri 9A316/9A39M1 TEL, te još neke komponente sistema Buk M3, tvrde Ukrajinci.
Ovo je prvi put da su uništene ove komponentne sustava Buk M3 u ratu u Ukrajini, a da za to postoji vizualni dokaz. Ranije su uništena dva radara koji pripadaju tom sustavu, tvrdi Oryx.
13:16
Kijev osudio ruske "lažne izbore" na okupiranim ukrajinskim teritorijima
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je u petak "lažne izbore" koje je Rusija organizirala na okupiranim ukrajinskim teritorijima i navelo da su ti izbori "bezvrijedni" i bez pravnog uporišta.
Rusija održava regionalne izbore, uključujući u četiri ukrajinske regije koje ne kontrolira u potpunosti - Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Herson.
Ukrajinsko ministarstvo priopćilo je da ruski izbori na ukrajinskom teritoriju "grubo krše suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine", kao i međunarodno pravo.
"Ruski lažni izbori na privremeno okupiranim teritorijima su ništavni i nevažeći. Oni neće imati nikakve pravne posljedice i neće dovesti do promjene statusa ukrajinskih teritorija pod okupacijom ruske vojske", navodi se u priopćenju.
Kijev je pozvao međunarodne partnere da osude glasanje i ne priznaju rezultate izbora.
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je u četvrtak da su izbori u ukrajinskim područjima pod ruskom okupacijom "lažni i nelegitimni".
Rusko veleposlanstvo u Sjedinjenim Državama uzvratilo je u petak da se Washington upliće u unutarnja pitanja Rusije.
12:54
Proturječne informacije o stanju na području Rabotina
Ukrajinska vojska u petak je izvijestila da je napredovala u blizini sela Rabotino.
- Oružane snage Ukrajine trenutačno postižu uspjehe na području južno od Rabotina i učvršćuju se na dosegnutim položajima, naveo je Glavni stožer u Kijevu.
O stanju na tom dijelu bojišnice oglasila se i ruska vlast.
Vršitelj dužnosti guvernera regije Zaporižja Jevgenij Balicki na TV kanalu Rossiya 24 rekao je da su pozicije ruskih trupa na području Rabotina ojačale.
- Iz pričuve Glavnog stožera izdvojene su još dvije divizije padobranaca, koje su danas u tom smjeru ojačale naš obrambeni potencijal, jer neprijatelj napreduje, rekao je šef regije.
Ruske jedinice također su povećale gustoću topničke vatre u tom području, dodao je dužnosnik.
Balicki je izvijestio da su ukrajinske trupe napravile taktičku stanku nakon gubitaka na području Rabotina. Tvrdi da u zadnja 24 sata neprijatelj nije aktivno djelovao, no da ruska vojska izvodi topničke udare kako bi spriječila ukrajinske vojnike da se ukopaju.
RIA Novosti pišu da situacija oko Rabotina ostaje jedna od najtežih, ne samo u regiji Zaporižja, nego i u cijelom ratu u Ukrajini, odnosno uspecijalnoj vojnoj operacijiu, kako ju nazivaju Rusi.
11:59
U napadu na selo kod Hersona poginule tri osobe
U ruskom zračnom napadu na selo u blizini Hersona poginula su tri civila, a ozlijeđene su četiri osobe, izjavio je ministar unutarnjih poslova Ihor Klimenko.
Ubijena je najmanje jedna osoba, a 12 je ozlijeđenih u ruskim noćnim zračnim napadima na Krivij Rih.
"Udar na Krivij Rih. Projektil je ciljao upravnu zgradu", napisao je u petak na Telegramu Sergij Lisak, vojni guverner jugoistočne regije Dnjepropetrovsk. U napadu je ubijena najmanje jedna osoba i devetero je ozlijeđenih, napisao je.
U sjevernoj Ukrajini blizu ruske granice, projektil je oštetio 20 kuća i osam vozila, a ranjene su dvije osobe, priopćile su snage civilne zaštite.
Jedna osoba ozlijeđena je u napadu na jugu regije Zaporižja, prema lokalnom vojnom guverneru.
Jug je bio glavna meta ukrajinske protuofenzive, a vojska je izvijestila u petak da je napredovala u blizini sela Robotine.
"Oružane snage Ukrajine trenutačno postižu uspjehe na području južno od Robotinea i učvršćuju se na dosegnutim položajima", naveo je Glavni stožer u Kijevu.
Vojska je objavila i da je bilo uspjeha južno od grada Bahmuta na istoku, ali nije navela konkretne detalje.
Informacije s fronte rata, koji bjesni od ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine, nije moguće neovisno provjeriti.
09:38
Michel: Teško je predvidjeti hoće li G20 usvojiti zajedničku deklaraciju
Teško je predvidjeti hoće li čelnici skupine G20 uspjeti postići konsenzus o deklaraciji sa samita ovog vikenda u New Delhiju, rekao je u petak predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
Analitičari kažu da sve dublje podjele glede ruskog rata u Ukrajini riskiraju ugrozu napretka na susretu najmoćnijih zemalja u svijetu, u pitanjima kao što su sigurnost hrane, dugovi i globalna suradnja u borbi protiv klimatskih promjena.
"Teško je predvidjeti hoće li se moći postići dogovor o deklaraciji", rekao je Michel na konferenciji za medije u glavnom gradu Indije. "Još uvijek pregovaramo. Ne namjeravam reći nešto što će otežati napore. Podržavamo napore indijskog predsjedništva", naglasio je.
Indija želi da se u završnom priopćenju sa samita prilagode stajališta Rusije i Kine koje su blokirale napore zapadnih zemalja da u deklaraciju uvrste oštru osudu ruske invazije na Ukrajinu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping ne dolaze na samit. Moskva šalje ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, a premijer Li Qiang predstavljat će Peking.
Michel je rekao da Europska unija želi da se G20 usredotoči na rješavanje globalnih izazova sigurnosti hrane i energije, rekavši da Rusija blokira ukrajinski izvoz žitarica preko Crnog mora, što će biti jedno od ključnih pitanja ovog vikenda.
"EU će nastaviti snažno podržavati Ukrajinu i vršiti pritisak na Rusiju", rekao je Michel i dodao da je kristalno jasno da blok osuđuje rusku agresiju.
"Namjernim napadima na ukrajinske luke, Kremlj uskraćuje ljudima prijeko potrebnu hranu", dodao je predsjednik Europskog vijeća.
Rusija se u srpnju povukla iz crnomorskog sporazuma o žitaricama, a kao razlog je navela prepreke izvozu vlastite hrane i gnojiva.
Michel je rekao da ne predviđa da samit riješiti sve "glavne" globalne probleme, ali je poručio da EU želi da G20 ubrza napore za održivi razvoj, borbu protiv klimatskih promjena i smanjenje siromaštva.
09:36
Bivši ministar obrane Ukrajine: Upozorio sam Zapad na Putina, njegovi postupci slični su Hitlerovima
Bivši ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov za Guardian je izjavio kako je upozorio kolege na Zapadu da pregovori s Moskvom neće donijeti mir te da je Vladimir Putin i dalje odlučan u potpunosti uništiti Ukrajinu i 'asimilirati' njezine građane u Rusku Federaciju.
Rekao je da bilo kakav dogovor s Kremljom ne bi okončao sukob.
- Rusija zahtijeva priznanje okupiranih teritorija Ukrajine kao svog teritorija u zamjenu za kraj rata, napisao je u članku za Guardian.
- Očito je, međutim, da to radi samo zbog jedne stvari - želi kupiti malo vremena, pregrupirati se i 'konačno riješiti ukrajinsko pitanje' koristeći nove resurse. Rusija ne priznaje postojanje Ukrajine i ukrajinskog naroda. Njihov je cilj uništenje ukrajinske državnosti i asimilacija Ukrajine, poručio je.
Reznikov, kojega je u nedjelju smijenio predsjednik Volodimir Zelenski, usporedio je pozive Ukrajini da učini teritorijalne ustupke s međunarodnim zahtjevima iz 1938. godine da Čehoslovačka prepusti Sudete nacističkoj Njemačkoj. To se i dogodilo po nalogu Velike Britanije i Francuske.
- Znamo da to nije zaustavilo Hitlera. Uskoro je Treći Reich imao potpunu kontrolu nad onim što je ostalo od Čehoslovačke, uključujući i vojni arsenal. Putinovi postupci slijede sličan obrazac, rekao je.
Reznikov je otišao nakon skandala oko postupka nabave u ministarstvu obrane. Maknuli su ga zbog propusta u odnosima s javnošću, iako osobno nije bio umiješan u korupcijske sheme. Diplomatski izvori tvrde da bi on mogao biti veleposlanik Ukrajine u Velikoj Britaniji.
07:03
Rumunjska će evakuirati selo blizu ukrajinske granice?!
Gradonačelnik naselja Ceatalchioi u Rumunjskoj Tudor Černega razgovarao je s ministrom obrane o mogućnosti evakuacije stanovnika sela Plauru zbog čestih ruskih napada na Izmail, obližnji grad u Ukrajini.
Plauru je smješten oko 300 metara od luke Izmail.
Černega je apelirao na vlasti da podrže mještane sela Plauru koji već više od mjesec dana javljaju da im ruski dronovi prelijeću iznad kuća, a neki padaju vrlo blizu njihova mjesta.
Vijest je objavio rumunjski portal Digi24 napomenuvši da ne žele svi stanovnici napustiti selo. Stoga je gradonačelnik predložio ministru mogućnost dobrovoljne evakuacije.
- Onima koji žele dobrovoljno napustiti selo moraju se osigurati isti uvjeti kao i Ukrajincima - smještaji hrana, rekao je Černega.
Podsjetimo, 6. rujna ministar obrane Angel TIlvar prvi put je priznao da su dijelovi ruske bespilotne letjelice pali na teritorij Rumunjske. Prema riječima ukrajinske granične policije, najmanje jedan dron je pao i eksplodirao na rumunjskom teritoriju.
06:48
Napad dronovima na tvornicu mikroelektronike u ruskom Brjansku
Snažna eksplozija potresla je tvornicu Kremnij El u Brjansku u zapadnoj Rusiji, javljaju lokalni mediji.
Guverner regije Brjansk, Aleksander Bogomaz, potvrdio je napad kamikaza dronom na “industrijski pogon u Brjansku”.
Prema guvernerovim riječima, zapalila se upravna zgrada tvornice, a žrtava nije bilo. Vatrogasci i hitne službe su na mjestu događaja, rekao je Bogomaz.
Rusko ministarstvo obrane tvrdi da je ruska protuzračna obrana "presrela dvije bespilotne letjelice iznad Brjanska, od kojih je jedna uništena u zraku".
Kremnjy El jedna je od najvećih tvornica mikroelektronike u Rusiji, a u njoj se rade i dijelovi neophodni za proizvodnju Iskandera.
06:35
Šef NATO-a: Protuofenziva napreduje, ipak osvajaju 100 metara dnevno
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u četvrtak da Ukrajinci sporije napreduju u svojoj protuofenzivi protiv ruskih snaga nego što su se nadali, ali ipak osvajaju oko 100 metara na dan, a napredovanje ukrajinskih snaga pohvalio je i britanski premijer Rishi Sunak, prenosi dpa.
"Ukrajinci postupno napreduju i to dokazuje važnost naše potpore i također da možemo i da smo voljni nastaviti pomagati", rekao je na sastanku odbora Europskog parlamenta u Bruxellesu.
"To su velike borbe, teške borbe, ali oni su uspjeli probiti obrambenu liniju ruskih snaga. Ruska vojska bila je druga najjača na svijetu, a sada je druga najjača u Ukrajini. To je prilično impresivno."
Potvrdio je također da su rumunjske vlasti obavijestile NATO o ostacima mogućeg drona koji su pronađeni u blizini granice s Ukrajinom. Rekao je da NATO nema informacije o tome da je riječ o namjernom ruskom napadu.
06:34
Musk je potajno razgovarao s Rusima i nakon toga sabotirao ukrajinsku operaciju kod Krima!
Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, izvršni direktor proizvođača električnih automobila Tesla i svoje tvrtke za istraživanje svemira SpaceX, Elon Musk, prošle je godine potajno naredio svojim inženjerima da isključe satelitsku komunikacijsku mrežu Starlink svoje tvrtke u blizini obale Krima kako bi spriječili tajni ukrajinski napad na rusku pomorsku flotu. Tako barem proizlazi iz ulomka iz nove biografije Waltera Isaacsona o ekscentričnom milijarderu pod naslovom "Elon Musk".
Dok su se ukrajinski pomorski dronovi napunjeni eksplozivom približavali ruskoj floti, "izgubili su vezu i bezopasno su izbačeni na obalu", piše Isaacson. Muskova odluka, zbog koje su ga ukrajinski dužnosnici preklinjali da ponovno uključi satelite, bila je potaknuta akutnim strahom da će Rusija na ukrajinski napad na Krim odgovoriti nuklearnim oružjem, što je bilo strahovanje izazvano Muskovim razgovorima s visokim ruskim dužnosnicima, navodi Isaacson, čija bi knjiga trebala biti objavljena 12. rujna.
Muskova zabrinutost "mini-Pearl Harbora" na Krimu, kako je rekao, nije postala stvarnost. No, ova epizoda otkriva jedinstvenu poziciju u kojoj se Musk našao dok se rat u Ukrajini razvijao. Namjerno ili ne, postao je nosioc moći koji američki dužnosnici nisu mogli ignorirati, otkriva CNN u priči koju je predstavio kao svoju ekskluzivu.
Opširnije pročitajte OVDJE
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....