KREĆE VELIKA ČISTKA

Ukrajina: Protjerat ćemo više od pola milijuna ljudi, oko 10 tisuća naših građana na crnoj listi!

‘Ne možete amnestirati nekoga tko je sudjelovao u zločinima protiv čovječnosti. Za takve zločine nema zastare!‘

Sustavi S-400 Triumf na Krimu/Ilustracija

 Sergei Malgavko/Tass/Profimedia/Sergei Malgavko/tass/profimedia

Ukrajina će imati fleksibilan pristup u postupanju prema potencijalnim ruskim kolaboracionistima prilikom planiranog oslobađanja Krima, izjavila je Tamila Taševa, ukrajinska predstavnica za taj okupirani poluotok, u trenutku kad dužnosnici prave planove o reintegraciji oko 2 milijuna ljudi koji žive na područjima koja je Moskva okupirala od 2014. godine.

Taševa, koja je od travnja 2022. stalna predstavnica ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za Krim, izjavila je za Newsweek kako Kijev očekuje da će staviti na crnu listu oko 10.000 Ukrajinaca koji su surađivali s ruskim okupatorskim vlastima, iako neće kazniti one koje smatra "žrtvama" okupacije.

Vjeruje se da su se stotine tisuća Rusa preselile na Krim otkako su poluotok okupirale snage ruskog predsjednika Vladimira Putina 2014. godine. Procjene se razlikuju, ali Taševa navodi da brojka iznosi između 500.000 i 800.000 pridošlica. Svi ti Rusi koji su ilegalno ušli, rekla je, bit će podvrgnuti "prisilnom protjerivanju".

Razmjeri kampanje ovisit će o tome kako će deokupacija izgledati i kako će se Rusi ponijeti, rekla je Taševa. "Pretpostavljam da će oni otići s Krima prije nego (ukrajinske oružane snage) dođu, tako da što se tiče privođenja pravdi svih kolaboracionista - onih koji su 2014. ili kasnije promijenili stranu - jasno je da to očekuju i najvjerojatnije će pokušati pobjeći".

Poziv na odgovornost

"Neki od najviših dužnosnika, poput (šefa Krima postavljenog od strane Kremlja, Sergeja) Aksjonova, znaju da će biti istraženi ne samo u Ukrajini, već i na Zapadu, tako da će to utjecati na njihove planove".

Kijev planira sustavnu procjenu onih koji ostanu, rekla je Taševa. "Za one koji su ukrajinski državljani, mi ćemo ih smatrati takvima, bez obzira jesu li ili nisu dobili rusko državljanstvo od 2014., dobrovoljno ili pod prisilom.

"Ne govorimo o deportaciji, već o ‘prisilnom protjerivanju‘ koje će se primijeniti samo protiv državljana koji nisu Ukrajinci i koji su ilegalno prešli u zemlju od aneksije. Neće biti masovnih deportacija, ali ćemo se pozabaviti tim pitanjem na slučaju od slučaja do slučaja", dodala je. "Već smo u komunikaciji s raznim odjelima i našim građanima na Krimu, govoreći im da napuste poluotok, ako je moguće, radije nego da surađuju s okupatorima", rekla je.

"Ali ako ostanete i sudjelujete u nezakonitoj okupaciji i ratnim zločinima koje su počinili Rusi, bit ćete pozvani na odgovornost. To neće biti lak proces, zbog čega već razvijamo pravni okvir za buduće postupke, uključujući lustraciju bivših dužnosnika koji su ukrajinski državljani koji su surađivali s okupatorskom upravom", dodala je Taševa.

Lustracija se općenito odnosi na posthladnoratovske čistke dužnosnika koji su radili za vlade sovjetskog bloka. U Ukrajini se također aludira na smjenu vladinih dužnosnika koji su služili predsjedniku Viktoru Janukoviču, koji je bio naklonjen Kremlju, nakon što je on svrgnut 2014. u euromajdanskoj revoluciji, ustanku koji je potaknuo invaziju Moskve na Krim i Donbas.

"Bit će im zabranjeno obavljanje vladinih ili službenih funkcija barem nekoliko godina", rekla je Taševa o ukrajinskim dužnosnicima koji će biti lustrirani. "Mnogi će odgovarati, ali to neće biti milijuni ili čak niti stotine tisuća. Bit će možda 10.000".

Dužnosnici u Kijevu opetovano su apelirali na stanovnike Krima da pomognu u ratnim naporima i pripreme se za povratak ukrajinskih snaga, čak i ako se ta perspektiva još čini dalekom, s obzirom na to da se najnovija ukrajinska protuofenziva polako odvija stotinama kilometara prema sjeveru.

Stupnjevi uključenosti

Taševa i drugi ukrajinski čelnici pokušavaju ponovno pridobiti srca i umove stanovnika Krima koji gotovo cijelo desetljeće žive pod ruskom kontrolom. Čak i prije aneksije, ankete i izborni rezultati ukazivali su na više simpatija prema Moskvi nego drugdje u zemlji, ne samo zbog utjecaja i ruske imigracije, već i zbog kremaljske pomorske baze u Sevastopolju.

"Ključna stvar koju treba napomenuti je da će se građani Ukrajine koji su se našli pod okupacijom i nisu surađivali s Rusima, smatrati žrtvama invazije i mi ćemo učiniti sve da zaštitimo njihova prava", rekla je Taševa. "Mogu postojati i olakotne okolnosti - mnogi od njih bili su žrtve ruske propagande, zastrašivanja i prijetnji, ruskog pravnog sustava, pa čak i ruske kulture i jezika. Sve to treba uzeti u obzir".

"Što se tiče amnestije, zapravo se ne može raspravljati detaljno ili ozbiljno dok je ‘vruća faza‘ rata u tijeku. Naše ljude svakodnevno ubijaju, naši gradovi su granatirani - ovo nije vrijeme ni mjesto za razgovor o budućoj amnestiji počinitelja".

Ipak, ističe Taševa, neki prekršaji neće biti tolerirani. "Postoji golem zahtjev za pravdom protiv onih koji su vodili ili sudjelovali u progonu civila, koji su ubijali i pljačkali naše gradove, koji su napadali manjine poput krimskih Tatara, i mi moramo udovoljiti tom zahtjevu", ustvrdila je,

"Ne možete amnestirati nekoga tko je sudjelovao u zločinima protiv čovječnosti - to je međunarodno prihvaćeno načelo. Za takve zločine nema zastare. No, također razumijemo da ne možete kazniti sve, čak i ako su možda bili prisiljeni na neki način surađivati s okupacijskim upravama i snagama... Stvar je u stupnjevima uključenosti i prema njima će se postupati", zaključila je Taševa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 10:45