Nakon gotovo petomjesečnog, dosta diskutabilnog primirja u Ukrajini došlo je do žestokog sukoba ukrajinskih snaga s proruskim separatistima u okolici Donjecka, oko mjestašca Marinke te Krasnogorovki, na jugoistoku uznemirene regije, ali i oko sela Širokino i Jelenovke te donjeckog aerodroma oko kojeg su se vodile teške borbe još tijekom pregovora u Minsku.
Naravno, obje strane - i ukrajinska vojska i pobunjenici - optužuju jedna drugu da je kriva za izigravanje Minskog mirovnog sporazuma. Prvi put nakon veljače došlo je do uporabe teškog artiljerijskog naoružanja, a korišteni su i tenkovi.
Kost u grlu
Iako je jedna od glavnih točaka sporazuma koji su u Minsku potpisali Kijev i Donjeck - pod patronatom Njemačke, Francuske i Rusije - bilo povlačenje teške artiljerije iz zone sukoba, to se očito ne poštuje s obje strane, ma što govorili i jedni i drugi. Proruski separatistički čelnici tvrde da njihove snage ne vode nikakve ofenzivne operacije, a Glavni stožer ukrajinske vojske odgovorio je da “samo uzvraća na vatru i napad pobunjenika”. Iako su neki mediji nepriznate Donjecke narodne republike, kao i neki njihovi čelnici, na svojim profilima na Twitteru i Facebooku objavili da je Marinka pala u ruke proruskih pobunjenika, u Kijevu tvrde da do pomicanja bojišnice na tom dijelu ipak nije došlo. Marinka je kost u grlu separatističkih ustanika jer su s tog područja na “artiljerijskom puškometu” svi važniji ciljevi u Donjecku. Separatisti tvrde da je tijekom borbi pogođena autobusna postaja u Donjecku.
Različite brojke
Govori se o 15 poginulih među separatistima, među kojima je i nekoliko civila, a izvor ukrajinske vojske navodi da je “likvidirano 80 napadača”. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka kaže da su izgubili pet vojnika, a 39 ih je ranjeno. Savjetnik predsjednika Ukrajinske službe sigurnosti (SBU) Markijan Lubkivski, bivši veleposlanik u Zagrebu i šef Organizacijskog odbora Eura 2012. godine, tvrdi da su kod Marinke “poginula najmanje četiri pripadnika ruskih specijalnih snaga”. Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk optužio je Moskvu da stoji iza najnovijeg narušavanja primirja, i to baš u osvit skorog sastanka G7. I Bijela kuća upire prstom u Moskvu kao glavnog vinovnika novih ratnih napetosti na istoku Ukrajine. Glasnogovornica State Departmenta Marie Harf izjavila je da “Rusija snosi direktnu odgovornost za napad”.
Ozbiljne posljedice
S druge strane, ukrajinska Vrhovna Rada većinom glasova je donijela odluku kojom se odobrava pozivanje stranih trupa u Ukrajinu “radi očuvanja mira” te sudjelovanja u mirovnim operacijama. Ta se odredba ne odnosi na Rusiju koju u Ukrajini smatraju “zemljom agresorom i okupatorom” te se “poziv ni u kojem slučaju ne odnosi na njih”, kako je objasnio jedan od zastupnika u Radi. Naime, Ukrajinci tvrde da se na području zahvaćenom ratom nalazi 14 vojnih taktičkih postrojbi ruske vojske s ukupno devet tisuća vojnika. Predsjednik Petro Porošenko najavio je povećanje vojnih rashoda te da će se iz proračuna izdvajati 15 posto za uvoz oružja. Mnogi se pribojavaju da bi ovaj eksces mogao izaći iz okvira i ponovno gurnuti Ukrajinu u rat, ali ovaj put s nesagledivim posljedicama, pogotovo jer je Ukrajina spremna “ići do kraja”, a u baltičkim državama raste proturuska histerija.
Putinu opet ovlasti za intervenciju?
Rusi, naravno, odbijaju svoju umiješanost, a šefica Vijeća federacije - Senata, gornjeg doma ruskog parlamenta, Valentina Matvijenko pozvala je zastupnike da ne “putuju daleko i da budu dostupni” jer bi se zbog novonastale situacije u Ukrajini mogla održati izvanredna sjednica tog doma. Naime, neki navode da bi taj dom ponovno mogao razmatrati odobrenje Vladimiru Putinu da koristi ruske vojne snage u Ukrajini “radi zaštite ruskojezičnog stanovništva”. Podsjetimo, ruski je Senat već bio dao Putinu “odriješene ruke” da može koristiti vojsku, ali se on “odrekao te mogućnosti”.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....