Ukrajinsko gospodarstvo u cjelini se dobro prilagodilo ratnim uvjetima, a u nekim ključnim segmentima stoji puno bolje od ruskog, zaključak je britanskog Economista nakon analize ključnih ekonomskih indikatora.
Istina je da je ukrajinsko gospodarstvo za 25 posto manje u odnosu na prijeratnu 2021. godinu. Unatoč svemu, bruto domaći proizvod 2024. je rastao za 4 posto, a iduće godine će za 4,3 posto, prema procjenama ukrajinske središnje banke. Valuta je stabilna, kamatna stopa središnje banke iznosi 13,5 posto, što je jedna od najnižih razina cijene zaduživanja u posljednjih 30 mjeseci.
S druge strane, ruska središnja banka planira podići cijenu zaduživanja na rekordnih 23 posto kako bi obuzdala pad vrijednosti rublja, a to pokazuje da međunarodne sankcije ipak grizu ekonomiju koliko god je podgrijava snažna ratna proizvodnja. Ruski BDP iduće bi godine trebao rasti samo od 0,5 do 1,5 posto.
Analizirajući ukrajinsku ratnu ekonomiju, Economist je dijeli u tri faze. Prva je "gašenje požara" u prvim mjesecima rata kada je uveden policijski sat, 14 milijuna ljudi otišlo u izbjeglištvo, a Rusija uvela blokadu Crnog mora kako bi ugušila ukrajinski izvoz. Središnja banka otvorila je svoje trezore kako bi financirala obranu od Rusa. Inflacija je očekivano podivljala, a BDP se smanjio za trećinu.
Druga faza počela je ukrajinskim odbacivanjem ruskog napredovanja na jugu sredinom 2022. godine. BDP se stabilizirao. UN je dogovorio uvjete nastavka ukrajinskog izvoza žitarica na strano tržište. Središnja banka uhvatila se u koštac s inflacijom, a početkom 2023. Kijev je s MMF-om dogovorio paket pomoći. Počela je pritjecati strana pomoć i puniti se strane rezerve. Vlada je počela reformirati gospodarstvo kako bi se prilagodilo ratnim okolnostima.
Među ostalim, neki vitalni dijelovi industrije su premješteni, fizički udaljeni izvan dometa ruskih raketa. Mnogi privatnici preorijentirali su se, državni divovi poput Naftogaza reformirali su uprave. Gospodarski sektor pobrinuo se da poslovanje uzme u obzir produljeno trajanje "izvanredne situacije". Izuzetno važno bilo je osigurati dotok strane valute do državne blagajne. Ukrajina je otvorila i nove rute za izvoz prirodnih zaliha.
A sada počinje treća faza. Tu će se, navodi Economist, Ukrajina morati izboriti s najvećim problemima: energetske opskrbe (zbog ruskih raketiranja), manjka ljudstva (zbog velikog broja poginulih i ranjenih) te novčane pomoći (zbog dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću i pritiska na Kijev da se dogovori s Moskvom i okonča rat).
Jačanje otpornosti ukrajinske energetske mreže u tijeku je s obzirom na okolnosti, no drugi problem, onaj s nedostatkom radne snage, bit će teže nadići, prognozira Economist. U prvim tjednima rata svaki se tjedan otvaralo 7000 novih radnih mjesta, sada se tjedno traži 65.000 radnika, a na svaku ponudu jave se u prosjeku 1,3 tražitelja posla.
U Ukrajini rastu plaće. No, novca nema puno. Dugoročne projekte praktički je nemoguće financirati, a teško je dobiti kredit i malim poduzetnicima. Troškovi rada su porasli, što šteti profitabilnosti tvrtki. Oni koji svoje proizvode plasiraju na domaćem tržištu dio troškova prebacuju na kupce, ali tvrtke koje se natječu na inozemnom tržištu nemaju taj manevarski prostor.
I vlada troši više nego što ima, podsjeća Economist. Proračunski deficit za 2025. godinu trebao bi iznositi gotovo 20 posto BDP-a. On je gotovo u potpunosti financiran izvana. U lipnju je Grupa 7 odobrila zajam Ukrajini u iznosu od 50 milijardi dolara, koji će se otplaćivati od kamata na zamrznutu inozemnu rusku državnu imovinu.
Važno pitanje koje se već dulje postavlja, a na koje Economist nudi odgovor, jest može li Ukrajina preživjeti 2025. godinu bez američke pomoći. Prema mišljenju Economista, odgovor je "vjerojatno da". Budući da od Europe stiže 18 milijardi dolara, a leđa će podmetnuti i druge zemlje iz Grupe 7, to bi, tvrdi Dimitar Bogov iz Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), trebalo začepiti rupu iza nove administracije u Washingtonu. Ukrajina, ističe još Economist, ima zdrave strane rezerve. One će, prema procjenama, narasti na 43 milijarde dolara, a to je iznos koji odgovara vrijednosti petomjesečnog ukrajinskog uvoza.
Međutim, povuče li se Washington u potpunosti, prema Economistovoj prognozi Ukrajina bi se mogla suočiti s provalijom već 2026. godine. Europske su vlade slabe, a ni same nisu u najboljem financijskom položaju. Ukrajinski ovoljetni pokušaj podizanja poreza kojim bi se popunile rupe naišao je na snažan otpor.
Ovisno o vojnim događanjima na terenu, Ukrajini se ekonomski loše piše čak već iduće godine. Poduzeća su trenutačno "oprezno optimistična". "Prilagodili smo se i pronašli recept koji funkcionira. Ipak, ne možemo poslovati ako smo, recimo, 12 sati dnevno bez struje", zaključio je Mihailo Travecki, poljoprivrednik iz Prilukija, općine istočno od Kijeva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....