Ukrajinac koji ‘diže tlak‘ njemačkom vrhu: Scholzovi ljudi ga ne podnose, ali on ne odustaje i sve im sasipa u lice

Rat je trajao tek deset sati kada se Andrij Melnik pojavio pred medijskim kamerama u njemačkom glavnom gradu. Odjeven u tamno odijelo i s tamnom kravatom, kao i uvijek elegantan, ukrajinski veleposlanik govorio je o događajima u svojoj domovini: Rusija je započela rat uništenja, tenkovi se iz Bjelorusije kotrljaju prema Kijevu, a vojna agresija ima dimenziju kakvu nismo vidjeli od Drugog svjetskog rata, rekao je on, piše Deutsche Welle.

Melnik govori slobodno, s blagim naglaskom. Kaže da je malo spavao. Njegova nećakinja u Kijevu je, kaže, provela noć u skloništu od zračnih napada, što ga deprimira. Njegove riječi čine da se rat na nekoliko trenutaka čini blizu u zgradi veleposlanstva u Berlinu nedaleko od Friedrichstrasse. Čim uđete prenosi atmosferu kao da ste u Kijevu, udaljenom 1.200 kilometara.

Veleposlanik upozorava da je Rusija objavila rat i Europi. Val izbjeglica je, kaže, neizbježan. Kao i tjednima prije poziva na zaustavljanje Sjevernog toka II i na isporuku oružja. Savezna vlada mora, kaže on, uvjeriti Putina da zaustavi "ludilo".

Onaj koji neumorno opominje

Ispred zgrade ukrajinskog veleposlanstva u Berlinu u tim satima prvi ljudi polažu cvijeće i pale svijeće. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck dolazi u veleposlanstvo na razgovor, dok tisuće ljudi ispred ureda kancelara pozivaju saveznu vladu da se konačno pokrene. Tri dana kasnije kancelar Olaf Scholz u Bundestagu najavljuje prekretnicu u njemačkoj vanjskoj politici. Melnik, koji je nazočan sjednici Bundestaga u loži za goste, biva dočekan dugotrajnim pljeskom.

Usred rata on ostaje netko tko neumorno opominje, tko govori Nijemcima o savjesti, bilo da je riječ o oružju, zoni zabrane letova iznad Ukrajine ili zaustavljanju isporuke nafte i plina iz Rusije.

Od početka rata naišao je na više razumijevanja. No, nakon početnog šoka zbog ruske agresije oni koji žele ugoditi Putinu ponovno se oglašavaju. Neki stručnjaci zahtijevaju prekid rata kapitulacijom Ukrajine - ne uzimajući u obzir što ljudi u toj zemlji žele.

„Nepodnošljivo"

No, svojim nimalo diplomatskim i elegantnim načinom izražavanja optužbi na račun visokih političara, a ponekad i grubim jezikom, on međutim u Berlinu već odavno nailazi na ogorčenost.

Protiv saveznog predsjednika Franka-Waltera Steinmeiera u veljači je iznio ozbiljne optužbe kada je Steinmeier branio Sjeverni tok II kao "gotovo posljednji most između Rusije i Europe". Melnik je nazvao "ciničnim" to što se savezni predsjednik pozivao na "širu sliku", ukazujući na njemačku krivnju u Drugom svjetskom ratu. Ukrajinac je oštro kritizirao Steinmeiera zbog izjednačavanja Rusije sa Sovjetskim Savezom. Neizmjerne patnje drugih naroda SSSR-a potpuno su zanemarene, rekao je on.

Obratio se i njemačkom kancelaru. Činjenica da Scholz do sada odbija zaustaviti uvoz ​​energenata iz Rusije je nož u leđa Ukrajini, rekao je Melnik za "Welt". Nekoliko dana kasnije jedan je političar SPD-a izgubio živce. "Smatram ovog 'veleposlanika' u međuvremenu nepodnošljivim", napisao je Sören Bartol, državni tajnik u Ministarstvu građevinarstva, u svom postu na Twitteru, objavljenom 16. ožujka. Međutim, kasnije ga je obrisao i ispričao se.

Nedostatak diferencijacije

Melnik svojim protivnicima daje argumente izjavama o pukovniji Azov. Desno ekstremistički pokret nastao je tijekom rata na istoku Ukrajine koji je započeo 2014. godine. Njegovo političko krilo njeguje veze s ekstremistima krajnje desnice u Europi. Vojni dio uključen je u Nacionalnu gardu i pod zapovjedništvom je Ministarstva unutarnjih poslova u Kijevu. Organizacija UN-a za ljudska prava OHCHR optužuje pukovniju Azov za kršenje ljudskih prava. Ona je uključena u aktualnu bitku za Mariupolj, ali s oko 2.000 ljudi predstavlja samo mali dio ukrajinskih snaga.

Melnik prije svega smatra da ruska propaganda koristi pukovniju Azov kao "lažni narativ" o "denacifikaciji" Ukrajine, koji se koristi za opravdavanje, kako on kaže, rata protiv žena i djece u Mariupolju. U ovoj situaciji teško je voditi diferencirano suočavanje s nacionalizmom između desnog ekstremizma i volje za afirmacijom i opstankom.

To vrijedi i za kontroverznu povijesnu osobu Stepana Banderu. Melnik je položio cvijeće na grob ukrajinskog nacionalista u Münchenu 2015. godine. Tijekom Drugog svjetskog rata Bandera je privremeno surađivao s Wehrmachtom. Ali kasnije je bio zatvorenik u koncentracijskom logoru Sachsenhausenu, na kraju ga je ubio KGB. I u ovom slučaju sadašnja situacija ostavlja malo prostora za diferenciranje i priznavanje neuspjeha kada je riječ o suočavanju s Drugim svjetskim ratom - s obje strane.

Melnik odražava atmosferu u ruskom susjedstvu

Sam Melnik je kao dijete doživio posljednje godine Sovjetskog Saveza. Ovaj 46-godišnjak je odrastao u akademskoj obitelji u Lavovu, u zapadnoj Ukrajini, a nakon raspada Sovjetskog Saveza dobio je priliku studirati međunarodne odnose na Sveučilištu u Lavovu. U stanice njegove diplomatske karijere ubraja se ukrajinski konzulat u Hamburgu i veleposlanstvo u Beču. Nakon pozicija u vladi u Kijevu, 2014. godine dolazi na mjesto veleposlanika u Njemačkoj - upravo one godine kada je počeo rat na istoku Ukrajine.

Kada govori o obrani Europe u Ukrajini on ponavlja stavove mnogih u njegovoj domovini i u ruskom susjedstvu. Zastupnici ukrajinskog parlamenta, primjerice, također su u razgovorima upozorili na Putina. Nešto slično moglo se čuti u Estoniji, Gruziji ili i u Švedskoj.

Aktualni njemački ministar gospodarstva Habeck tijekom prošlogodišnjeg posjeta istočnoj Ukrajini dao se uvjeriti da Ukrajini, kako je rekao, treba obrambeno oružje.

„Njemačka politička elita živi u svom svijetu"

Ukrajinski novinar Denis Trubecki, koji piše za njemačke medije iz Kijeva, smatra da je Melnik u istom rangu s relativno mladim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom: "On također govori vrlo jasno i uvijek je jasno govorio veleposlanicima skupine G7 kada je s nečim nezadovoljan ili kada su se, po njegovom mišljenju, previše miješali u unutarnje stvari Ukrajine."

U biti on misli da je to dobra stvar, kaže Trubecki. Kada je riječ o tonu koji koristi Melnik i njegovim jasnim izjavama upućenim Nijemcima, ovaj novinar je bio "malo skeptičan". No na kraju je, kaže on, Melnik često bio u pravu, čak i sa svojim stalnim zahtjevima za isporukom oružja.

Trubecki se prisjeća mnogo kritizirane sjednice Bundestaga nakon govora predsjednika Volodimira Zelenskog i kaže: To da je njemačka politička elita ljuta na njega u sadašnjim okolnostima on ne smatra lošim. "Ona još uvijek živi u svom vlastitom svijetu i moći će to podnijeti, uostalom mnoge njegove tvrdnje su u osnovi istinite", kaže Trubecki, piše Deutsche Welle.