UŽIVO: RAT U UKRAJINI

Ukrajinci tvrde da su pogodili još jedan ruski brod: ‘Zapalio se, a srušili smo im i helikopter‘

Ključne događaje 78. dana ruske invazije na Ukrajinu pratili smo iz minute u minutu

Branitelji u Azovstalu

 Dmytro ‘orest‘ Kozatskyi/AFP

Ključni događaji:

- UNICEF je objavio da je Ukrajini u posljednjih mjesec dana ubijeno 100 djece

- Ukrajina neće ponovno otvoriti rutu plina preko tranzitne točke Sohranovka iz Rusije u Europu dok Kijev ne bude imao potpunu kontrolu nad sustavom

- Više od šest milijuna ljudi pobjeglo je iz Ukrajine otkako je izbio sukob s Rusijom

- Rusija je poručila da će biti 'primorana' poduzeti u znak odmazde određene 'vojne korake' kao odgovor na odluku Finske

- Finska je donijela konačnu odluku da ulazi u NATO!

- Von der Leyen: Rusija je 'najizravnija prijetnja' međunarodnom poretku


>>>NOVO 00:12 Američki senator Rand Paul iz Kentuckyja blokirao je usvajanje zakona o pomoći Ukrajini od 40 milijardi dolara. Paul zahtijeva izmjene zakona koje bi uključivale uvođenje posebnog glavnog inspektora koji bi nadgledao kako se potpora troši, navodi CNN. "Ne možemo spasiti Ukrajinu uništavajući američku ekonomiju", rekao je Paul, kako prenosi Guardian.

Čelnik većine u Senatu Chuck Schumer i čelnik republikanaca Mitch McConnell ponudili su da dopuste glasovanje o amandmanu republikanskog senatora. No, CNN izvještava da je Paul inzistirao na ovome.

"Paket je spreman za odlazak", rekao je Schumer. "Velika većina senatora s obje strane to želi. Sada nas sputava samo jedna stvar, mladi senator iz Kentuckyja sprječava brzi prijenos pomoći Ukrajini jer želi u zadnji trenutak dodati svoje izmjene izravno u zakon. Njegovoj promjeni oštro se protive mnogi članovi obiju stranaka".


00:07 Grad Herson na jugu Ukrajine okupirale su ruske snage prije više od dva mjeseca. No, Ukrajinci koji su još uvijek u gradu nastavljaju pružati otpor, pa dolaze izvješća o stanovnicima koji se okupljaju i odbijaju prihvatiti rusku rublju kao valutu, prenosi Sky News.

Prvi zamjenik šefa regionalnog vijeća Hersona, Juri Sobolevski, a internetu podijelio slike brojnih ukrajinskih zastava oslikanih po gradu. Objave su potom na društvenim mrežama podijelili ukrajinski mediji.


00:01 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija uništila 570 zdravstvenih ustanova i 101 bolnicu, prenosi The New York Times. On je to iznio tijekom svog noćnog obraćanja naciji. Također je rekao da su neke škole pogođene u četvrtak u sjevernoj Ukrajini, prenosi The Guardian.


21:51 Ukrajinske snage oštetile su logistički brod ruske mornarice u Crnom moru koji se i zapalio, izvijestio je agenciju Reuters glasnogovornik vojnih snaga u Odesi.

Glasnogovornik Serhij Bratčuk kaže da je brod "Vsevolod Bobrov" pogođen u blizini Zmijskog otoka, prenosi BBC, dok Sky News navodi da Bratčuk nije orkrio razmjere napada.

Taj mali otok nalazi se u blizini ukrajinske morske granice s Rumunjskom. Također postoje izvješća o oborenom ruskom helikopteru Mi-24 u regiji Lugansk.

"Ukrajinske snage otkrile su skupinu od četiri neprijateljska helikoptera i oborila vodeću letjelicu drugog para", naveo je zapovjednik ukrajinskih zračnih napada na Facebooku.

BBC napominje da nisu mogli provjeriti te tvrdnje.


20:13 Jedan od ukrajinskih boraca koji i dalje opkoljeni ruskim snagama brane čeličanu Azovstal u Mariupolju apelirao je na milijardera Elona Muska da im pomogne u evakuaciji ljudi, prenosi agencija Reuters.

Mnogi civili spašeni su iz goleme tvornice Azovstal prošlog tjedna prema sporazumu s Rusijom, ali s Moskvom nije postignut dogovor o puštanju stotina boraca, od kojih su neki ranjeni.

"Ljudi kažu da dolazite s drugog planeta kako biste naučili ljude da vjeruju u nemoguće. Naši planeti su odvojeni jer ja živim tamo gdje je gotovo nemoguće preživjeti", napisao je zapovjednik marinaca Serhij Volina na Twitteru.

"Pomozite nam da odemo iz Azovstala u neku posredničku zemlju. Ako ne pomognete vi, tko onda? Dajte mi neki mig", dodao je.


20:02 Čelnici Europske unije idući mjesec planiraju razmatrati članstvo Ukrajine u europskom bloku, priopćilo je francusko ministarstvo vanjskih poslova.

Zahtjev Ukrajine za članstvo u EU ispituje Europska komisija i o njoj će se "raspravljati na razini šefova država i vlada u Europskom vijeću u lipnju", rekao je glasnogovornik ministarstva.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u ponedjeljak da će EU idučeg mjeseca objaviti mišljenje o ulasku Ukrajine u Uniju.


19:46 UNICEF je objavio da je rat u Ukrajini "kriza dječjih prava" u kojoj je obrazovanje pod napadom te kažu da je gotovo 100 djece ubijeno u toj zemlji samo u posljednjih mjesec dana.

Zamjenik izvršnog direktora UNICEF-a, Omar Abdi, rekao je Vijeću sigurnosti UN-a u četvrtak da je još više djece ozlijeđeno, milijuni su raseljeni, a škole se i dalje napadaju i koriste u vojne svrhe.

Školska godina je prekinuta nakon što je Rusija 24. veljače izvršila invaziju na Ukrajinu, a od prošlog tjedna najmanje 15 od 89 škola koje podržava UNICEF na istoku zemlje je oštećeno ili uništeno u borbama, rekao je Abdi.


19:31 Ukrajina neće ponovno otvoriti rutu plina preko tranzitne točke Sohranovka iz Rusije u Europu dok Kijev ne bude imao potpunu kontrolu nad svojim plinovodnim sustavom, rekao je agenciji Reuters u četvrtak čelnik operatera GTSOU.

Tvrtka je u utorak proglasila "višu silu" kao razlog prekida isporuke preko Sohranovke, navodeći krađu plina od strane separatista koje podržava Rusija. Tom rutom dolazi gotovo trećina plina koji Rusija šalje preko Ukrajine u Europu.

Naftovod prolazi kroz ukrajinsku regiju Lugansk, čiji je dio od 2014. godine pod kontrolom separatista koje podržava Rusija.

"Nećemo otvoriti. Do pune kontrole nad imovinom”, naveo je u priopćenju direktor GTSOU-a Sergij Makogon.


18:48 Ukrajinski dužnosnici kažu kako se vode razgovori o evakuaciji 38 teško ranjenih boraca iz čeličane Azovstal u južnom lučkom gradu Mariupolju. Čeličana je jedini dio grada koji nije pod ruskom kontrolom, prenosi BBC.

Borci unutar tvornice kažu da se uvjeti pogoršavaju u uvjetima kontinuiranih pokušaja Rusije da preuzmu kontrolu nad industrijskim kompleksom te da su ostali bez medicinskih zaliha i ne mogu liječiti ranjene.

Zamjenica premijera Irina Vereščuk rekla je da su neki medijski izvještaji koji upućuju na zamjenu u kojoj je uključeno 500 ili 600 ljudi pogrešni.

"Stvarno molim. Riječ je o životima ljudi. Suzdržite se od javnih komentara o onome što ne znate. Ako sve uspije i izvučemo ljude, onda radite što želite", napisala je ona na Telegramu.

Također je rekla kako se vode "teški pregovori".


18:06 Zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova, Emine Džaparova, ustvrdila je da Rusija počinja "najstrašnija kršenja ljudskih prava na europskom kontinentu u posljednjih nekoliko desetljeća". "Ovo je bilo 10 tjedana čistog užasa za građane moje zemlje", rekla je, kako prenosi Sky News.

"Mučenje i prisilni nestanci, seksualno i rodno uvjetovano nasilje - popis ruskih zločina je beskonačan... Samo svijet koji stoji čvrsto u solidarnosti s ukrajinskim narodom može pobijediti ovo čisto zlo".

Džaparova je nakon rečenog podignula sliku na kojoj su iscrtane crne linije, koju je nacrtao 11-godišnji dječak za kojeg je rekla da je silovan pred svojom majkom. Kako je rekla, on sada komunicira samo kroz crteže.


17:59 Ruski veleposlanik pri UN-u u Ženevi kritizirao je UN-ovu rezoluciju o pokretanju istrage o optužbama protiv ruskih snaga za zlostavljanja i zločine u Ukrajini.

"Umjesto da raspravlja o pravim uzrocima koji su doveli do krize u ovoj zemlji i da traži načine za njihovo rješavanje, 'kolektivni Zapad' organizira još jedan politički pothvat kako bi demonizirao Rusiju", naveo je Genadij Gatilov u e-mailu agenciji Reuters, kako prenosi BBC.

Kineski veleposlanik Chen Xu također je bio kritičan. Požalio se na "politizaciju" Vijeća i rekao da bi rezolucija mogla "doliti ulje na vatru" napetosti u Ukrajini.

Rusija poriče da su njezine snage provodile zlostavljanja. Prošlog mjeseca Rusija je suspendirana iz Vijeća UN-a za ljudska prava, a njihovo mjesto promatrača tijekom današnje sjednice bilo je prazno.


17:50 Rusiji, ne Ukrajini, potrebna je denacifikacija, rekla je članica benda Pussy Riot, koja je ovaj tjedan napustila Rusiju tako što se prerušila u dostavljačicu hrane.

Na koncertnoj probi u četvrtak u njemačkoj prijestolnici, na početku antiratne koncertne turneje, Marija Aljohina rekla je da Rusi trebaju pomno razmisliti o ratu. "Nemam pojma kako će završiti ta refleksija, no bez nje, zemlja nema pravo na postojanje - kao što Njemačka nije imala pravo nakon Drugog svjetskog rata. U Rusiji bismo trebali imati denacifikaciju, ne u Ukrajini", rekla je Reuters televiziji.

Trebao bi se također osnovati sud za ruskog predsjednika Vladimira Putina i vojne generale i čelnike, rekla je.

Kako bi pobjegla iz kućnog pritvora, Aljohina je nosila dostavljačku uniformu, koju joj je njezina djevojka kupila online, te se iskrala kroz stražnja vrata zgrade u kojoj je živjela, izmaknuvši policiji koja je bila vani.

Aljohina je rekla da su njezini sunarodnjaci željeli promjenu, no da su se mnogi bojali da ne završe iza rešetaka nakon što progovore.

"Puno ljudi se boji jer možete sada otići u zatvor do deset godina, samo ako objavite slike iz Buče, samo ako objavite takav post", rekla je.

Pussy Riot uvježbavaju novu pjesmu o ratu, rekla je Aljohina.

"Napisale smo je prije dva tjedna. Protiv rata je, protiv rata kojeg je Putin započeo protiv Ukrajine. To je naša objava i bit će izvedena kao dio koncerta", rekla je.


17:49 Njemačka bi možda mogla prebroditi bojkot ruskog uvoza plina već nadolazeće zime, rekao je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck.

Govoreći u intervjuu za WirtschaftsWoche, Habeck je rekao: "Ako na prijelazu godine budemo imali puna skladišta, ako dva od četiri plutajuća LNG tankera koja smo zakupili budu spojena na mrežu i ukoliko ostvarimo značajne uštede energije, mogli bi donekle prebroditi zimu ako dođe do kolapsa isporuke ruskog plina".

Svatko može odigrati svoju ulogu, rekao je on, dodajući da ako bi industrija i privatnici smanjili potrošnju plina za 10 posto, to bi pomoglo u izbjegavanju izvanrednih situacija. Također je upozorio da će cijene plina dodatno rasti, upozorio je.


17:43 Prema izvješćima, ruski brod koji je navodno prevozio žito ukradeno u Ukrajini viđen je u sirijskoj luci Latakija nakon što je odbijen iz najmanje jedne mediteranske luke, prenosi The Guardian.

CNN izvještava da se brod Matros Pozynich 27. travnja usidrio na obali Krima i isključio svoj transponder. Fotografije i satelitske snimke prikazuju brod za rasuti teret u luci Sevastopolj, glavnoj luci na Krimu, idućeg dana.

Matros Pozynich jedan je od tri broda uključena u trgovinu ukradenim žitom, prema istraživanju neovisnih izvora i ukrajinskih dužnosnika.


17:38 Više od šest milijuna ljudi pobjeglo je iz Ukrajine otkako je krajem veljače izbio sukob s Rusijom, prema UN-ovoj agenciji za izbjeglice. Smatra se da je još milijuni ljudi raseljeno unutar same Ukrajine, budući da je mnoštvo domova uništeno nemilosrdnim ruskim granatiranjima.

Većina onih koji su pobjegli iz Ukrajine otišli su u Poljsku, a ostali su izbjegli u Mađarsku, Moldaviju, Rumunjsku i Slovačku, dok su neki otišli i dalje u kontinentalnu Europu ili čak u Rusiju. No, brojni izvještaji govore da su mnogi Ukrajinci koji su otišli u Rusiju tamo prevezeni protiv njihove volje, uključujući i izvjestan broj djece, izvijestio je Sky News.


17:31 Pritisak da Europa osigura alternativne plinske pravce pojačao se u četvrtak nakon što je Rusija uvela sankcije europskim podružnicama ruskog naftnog diva Gazproma, a Ukrajina zatvorila tranzitnu rutu, što je dovelo do rasta cijena.

Rusija je u srijedu navečer najavila sankcije protiv 31 zapadne kompanije, uključujući Gazprom Germania nad kojom je njemačka vlada prošli mjesec preuzela upravu kako bi osigurala opskrbu plinom.

Sankcije su uvedene i poljskom suvlasniku plinovoda Yamal-Europe kojim ruski plin stiže u Europu.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su prekinuti svi kontakti s tim kompanijama koje neće moću sudjelovati u opskrbu ruskim plinom.

Većina sankcioniranih tvrtki nalazi se u zemljama koje su uvele sankcije Rusiji kao odgovor na njezinu invaziju na Ukrajinu i uglavnom se radi o članicama EU-a.

Njemačka, najveći ruski klijent u Europi, priopćila je da Gazpromove podružnice ne primaju plin i da traže alternative.

To se odnosi na najveće njemačko skladište plina u Rehdenu u Donjoj Saskoj kapaciteta četiri milijarde prostornih metara kojim upravlja Astoria, kao i na Wingas, trgovačko društvo koje opskrbljuje industriju i lokalne potrebe.

No, dotok plina iz Rusije u Njemačku nastavlja se kroz plinovod Sjeverni tok 1.

EU je prošle godine uvezla oko 155 milijardi prostornih metara plina iz Rusije.

Nizozemska cijena plina u čvoru TTF, koja se uzima kao referentna, porasla je u četvrtak ujutro oko 20 posto.


17:27 Vijeće UN-a za ljudska prava izglasalo je donošenje rezolucije o pokretanju istrage o optužbama protiv ruskih snaga za zlostavljanja i zločine u Ukrajini. Za rezoluciju su glasale 33 članice Vijeća, a protiv su bile samo Kina i Eritreja, dok je 12 članica bilo suzdržano, prenosi Sky News.

Ukrajina tvrdi da je identificirala stotine osumnjičenih ratnih zločinaca nakon ruske invazije na tu zemlju, koja je pokrenuta krajem veljače. Danas je UN-ovo tijelo za ljudska prava održalo hitnu sjednicu u Ženevi, kako bi razmotrilo dokaze o navodnim kršenjima ljudskih prava od strane Moskve.


17:03 Rusija bi već sutra mogla prekinuti isporuku plina Finskoj, dan nakon što su finski čelnici objavili da bi zemlja trebala podnijeti zahtjev za pridruživanje NATO-u "bez odgađanja", piše tamošnji list Iltalehti.

Ključni finski političari upozoreni su da bi Rusija mogla zaustaviti isporuku plina u petak, izvještava finski medij, pozivajući se na neimenovane izvore i ne navodeći odakle dolazi upozorenje, prenosi The Guardian.

Ukoliko bi dotok ruskog plina bio prekinut, to bi izazvalo velike probleme za neke finske industrije i proizvodnju hrane, prenosi Iltalehti.


16: 56 Njemački kancelar Olaf Scholz pozdravio je namjeru Finske da podnese zahtjev za članstvom u NATO-u. U objavi na Twitteru Scholz je naveo kako je razgovaro s finskim predsjednikom Saulijem Niinistom te je naveo: "Uvjeravao sam Finsku u da ima punu potporu njemačke vlade", prenosi BBC.


15:50 Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je Zapad da šteti vlastitim nacionalnim interesima i 'provocira globalnu krizu' uvođenjem sankcija Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu.

Spomenuvši nagli rast inflacije, na sastanku vlade Putin je rekao da su cijene roba porasle za više od 11% u eurozoni.

Njegove izjave emitirane su u dnevniku državne televizije Rusija 24. Upozorio je pritom da će 'nastavak opsesije sankcijama neizbježno dovesti do najsloženijih, gotovo nepovratnih posljedica za EU'.

Poručio je da 'elite zapadnih zemalja' snose krivnju za izazivanje negativnih učinaka na siromašne zemlje, sugerirajući da su elite 'spremne žrtvovati ostatak svijeta kako bi zadržale globalnu dominaciju'.


15:35 Ruski energetski div Gazprom objavio je u četvrtak da više ne može izvoziti plin cjevovodom Yamal-Europa preko Poljske budući da je vlada u Moskvi zabranila poslovanje s vlasnikom poljske trase plinovoda.

Rusija je u srijedu navečer uvela sankcije Gazpromovim podružnicama u "neprijateljskim zemljama", uključujući tvrtku za trgovinu, skladištenje i prijenos energije Gazprom Germaniju koju je Njemačka u travnju nacionalizirala kako bi osigurala opskrbu plinom.

Zabranjeno je i poslovanje s vlasnikom poljskog dijela plinovoda Yamal-Europa kojim se ruski plin transportira u Europu.


15:28 Američki državni tajnik Antony Blinken doputovat će u subotu u Europu radi neformalnog sastanka s ministrima vanjskih poslova zemalja članica NATO-a.

- Blinken će 14. svibnja doputovati u Berlin kako bi doputovao na sastanak na kojemu će biti razgovora o jedinstvenom odgovoru na brutalni rat Rusije protiv Ukrajine i skorašnjem summitu na vrhu u Madridu, navodi se u priopćenju.


15:15 O potpori Finskoj za ulazak u NATO raspravlja se na ruskoj državnoj televiziji, gdje su domaćini i gosti obično zajedljivi o izgledima da se Švedska i Finska pridruže savezu, piše BBC.

U emisiji '60 minuta' na kanalu Rusija 1, umirovljeni vojni obavještajac Rustem Klupov nazvao je to eskalacijom sukoba.

Voditeljica Olga Skabejeva, koja je na popisu sankcija EU-a, rekla je da obični FInci i Šveđani nemaju nikakve koristi od pridruživanja NATO savezu.

- Najviše će koristi imati Amerikanci i Joe Biden, a glavni cilj je nova željezna zavjesa od Barentsova mora do Crnog mora.

Na Telegramu je prokremaljski kanal 'Oslobodite Krakena' poručio da će članstvo u NATO-u 'pokrenuti militarizaciju baltičkog područja i cijelog sjeverozapada Rusije' i povećati napetosti u sjevernoj Europi u idućim godinama.


14:22 Pekka Haavisto, finski minisar vanjskih poslova rekao je za BBC da je ruska invazija na Ukrajinu bila prijelomna točka za njegovu zemlju, koja je odlučila prekinuti višedesetljetno izbjegavanje pridruživanju bilo kakvim vojnim savezima.

Haavisto je nekada otvoreno zagovarao blisku suradnju s Rusijom, no sada podržava odluku Finske da preda zahtjev za članstvo u NATO-u. Rekao je da će Finska službeno objaviti aplikaciju početkom idućeg tjedna kada parlament, kako se očekuje, da zeleno svjetlo.

- To je pitanje zaštite, rekao je.


14:10 Odluku Finske da preda zahtjev za članstvom u NATO-u pozdravili su mnogi čelnici zemalja NATO-a, poput poljskom premijera Mateusza Morawieckog, premijera Češke Petra Fiale, estonske premijerke Kaje Kallas, njemačkog kancelara Olafa Scholza, danske premijerke Matte Frederiksen, predsjednika Rumunjske Klausa Iohannisa, premijera Latvije Krišjānisa Kariņša i drugih, Vijest je pozdravio i Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća.


14:05 Rusija će biti 'primorana' poduzeti u znak osvete određene 'vojne korake' kao odgovor na odluku Finske da preda zahtjev za članstvom u NATO-u, izvijestilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.

- Ulazak Finske u NATO radikalna je promjena u vanjskoj politici te zemlje. Rusija će biti prisiljena uzvratiti, kako na vojno-tehnički način, tako i na druge načine, kako bi zaustavila prijetnju svojoj nacionalnoj sigurnosti, navode u priopćenju.


12:50 Šefica UN-a za ljudska prava, Michelle Bachelet, rekla je da je posljednjih tjedana 1000 tijela pronađeno u područjima oko Kijeva.

''UN provjerava navode, a mnogi bi mogli dovesti do ratnih zločina. Razmjeri pogubljenja po prijekom postupku u područjima sjeverno od Kijeva su šokantni", rekla je Bachelet Vijeću za ljudska prava sa sjedištem u Ženevi.


12:34 Ruske snage pojačale su napade na istoku Ukrajine i izgleda da su postigle uspjehe na terenu u Donbasu, objavila je u četvrtak ukrajinska vojska.

"Neprijatelj nastavlja napadati u istočnoj operativnoj zoni u cilju uspostave pune kontrole nad regijama Donjeck, Luhansk i Herson i zadržavanja kopnenog koridora do privremeno okupiranog Krima", objavio je u četvrtak ukrajinski glavni stožer u izvješću o stanju na bojištu.

Po tom izvješću, ruski napadi na Donbas fokusirani su na gradove Sjeverodonjeck, Liman, Bahmut, Avdivku i Kurahove te Rubižne, koji je već velikim dijelom pod ruskom okupacijom.

"U području Sjeverodonjecka, neprijatelj izvodi napade na Kudrjašivku i Sjeverodonjeck i ima djelomične uspjehe", objavila je ukrajinska vojska.

Moskva u međuvremenu jača svoje snage na bojišnici kod grada Slovjanska, jedne od najvažnijih meta ruske ofenzive u Donbasu. Po izvješću, oko 300 dodatnih ruskih vojnih vozila raspoređeno je u tom području pred nove napade.


12:20 Glavni tajnik NATO saveza, Jens Stoltenberg, kaže da bi članstvo Finske ojačalo i NATO i samu državu.

"Ako se Finska odluči prijaviti, bit će dobrodošli u NATO, a proces pristupanja bio bi gladak i brz. Finska je jedan od najbližih partnera NATO-a, zrela demokracija, članica Europske unije i važan doprinos euroatlantskoj sigurnosti", rekao je Stoltenberg.

image

Jens Stoltenberg

Kenzo Tribouillard/AFP

11:50 Dmitrij Peskov održao je redoviti jutarnji brifing s novinarima.

Peskov je rekao da ulazak Finske u NATO "definitivno" predstavlja prijetnju Rusiji, što je razlog za žaljenje i za 'simetričan odgovor'.

Glasnogovornik Kremlja rekao je da svi žele izbjeći izravan sukob između Rusije i NATO-a, te da proširenje saveza neće učiniti svijet ili Europu stabilnijima.

- Kako ćemo reagirati? Sada sve ovisi o načinu na koji će NATO 'odigrati' proces ekspanzije, hoće li pomaknuti svoje vojne objekte bliže granici - rekao je Peskov.

Peskov je također rekao da napadi na ruske regije koje graniče s Ukrajinom znače da su potrebne dodatne mjere kako bi se osigurala sigurnost tih regija, piše Reuters.


11:04 Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u četvrtak će razgovarati sa svojim kolegama iz skupine industrijaliziranih zemalja G7 o globalnim posljedicama ruskog rata protiv Ukrajine.

Baerbock će primiti ministre vanjskih poslova Kanade, Francuske, Italije, Japana, Britanije i Sjedinjenih Država u hotelskom kompleksu na Baltičkom moru u Schleswig-Holsteinu. Za navečer je planirana radna večera.

Prema riječima glasnogovornice ministarstva vanjskih poslova, na razgovorima u Wangelsu trebali bi biti i ministri vanjskih poslova Ukrajine i Moldavije Dmitro Kuleba i Nicu Popescu.

Ministri će razgovarati o energetici, sigurnosti opskrbe hranom i drugim aspektima rata, a dotaknut će se i odnosa s Kinom i situacije u Indo-Pacifiku, kazala je glasnogovornica.

Osim toga, na dnevnom redu je situacija u Afganistanu, Africi i na Bliskom istoku te zajednička borba protiv klimatske krize i pandemije koronavirusa.

Njemačka trenutno predsjeda skupinom G7. Samit G7 održat će se u Bavarskoj od 26. do 28. lipnja.


10:50 Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik i dugogodišnji saveznik Vladimira Putina, reagirao je jutros na Telegramu na vijest da se Finska i Švedska približavaju članstvu u NATO-u.

''U kontekstu proxy rata koji su pokrenule zapadne zemlje s Rusijom, želim još jednom vrlo jasno artikulirati stvari koje su već tako očite svim razumnim ljudima.

1. Napumpavanje Ukrajine oružjem od strane NATO zemalja, obuka njezinih trupa za korištenje zapadne opreme, slanje plaćenika i izvođenje vježbi zemalja Saveza u blizini naših granica povećavaju vjerojatnost izravnog i otvorenog sukoba između NATO i Rusija umjesto njihovog “rata putem opunomoćenika”.

2. Takav sukob uvijek ima rizik da se pretvori u punopravni nuklearni rat.

3. Ovo će biti katastrofalan scenarij za sve.

Na kraju svoje objave na Telegramu Medvedev je uputio poziv Zapadu: ''Ne lažite sebe i druge” i nemojte se ugušiti vlastitom slinom u paroksizmima rusofobije!''


10:48 Zahtjev Moskve da europski kupci ruski plin plaćaju u rubljama neće dovesti do prekida u opskrbi, uvjeren je talijanski premijer Mario Draghi, ustvrdivši da je većina uvoznika već otvorila račune radi plaćanja plina u ruskoj valuti.

Rusija je krajem ožujka odredila da kupci iz "neprijateljskih" zemalja moraju otvoriti račune u Gazprombanci i plaćati plin u ugovorenoj valuti, uglavnom eurima i dolarima. Banka ih potom prodaje na dražbi na Moskovskoj burzi i uplaćuje rublje dobavljaču plina Gazpromu.

Europska komisija upozorila je kupce u EU da bi prihvaćanjem ruskog zahtjeva možda prekršili sankcije, uvedene Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu, sugeriravši im da inzistiraju da su njihove ugovorne obaveze ispunjene uplatom ugovorenih valuta na račun u Gazprombanci.

Bruxelles još nije objavio konačno službeno mišljenje o ruskom zahtjevu.

Prilično sam siguran da neće biti problema u opskrbi, i to iz "smiješnog razloga" - nejasnih pravila nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači, izjavio je talijanski premijer u srijedu tijekom posjeta SAD-u.

"Nije službeno objavljeno što predstavlja kršenje sankcija, nitko nikada nije ništa rekao o tome krše li plaćanja u rubljama sankcije ili ne, kako su ta plaćanja organizirana, tako da je to siva zona", dodao je talijanski premijer.

Rekao je kako vjeruje da je najveći uvoznik plina u Njemačkoj već platio u rubljama, ne rekavši o kojoj je tvrtki riječ.

"Zapravo, većina uvoznika plina već je otvorila račune u rubljama u Gazpromu", dodao je, misleći na novi ruski mehanizam plaćanja.

Italija je prošle godine 40 posto uvezenog plina nabavljala u Rusiji i hitno traži alternativne dobavljače, napominje Reuters.


10:45 RuTube je na Telegramu objavio kako je bio meta "najvećeg kibernetičkog napada" dosad, te da su njegove stranice bile srušene u ponedjeljak.

Stranica, osmišljena kao pandan YouTubeu, ponovno se pojavila u srijedu popodne, iako se još uvijek sporo učitava.


10:41 Švedska vlada planira idući tjedan poslati zahtjev za članstvom u NATO-u, nakon susjedne Finske, objavio je u četvrtak švedski dnevnik Expressen.

Švedski parlament raspravljat će u ponedjeljak o sigurnosnoj situaciji i premijerka Magdalena Andersson sazvat će posebni sastanak kabineta na kojem će biti donesena formalna odluka o podnošenju zahtjeva, navodi list, pozivajući se na neimenovane izvore.

Zahtjev će biti poslan odmah nakon toga, ako se ne dogodi nešto neočekivani, rekli su izvori.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, koju Moskva naziva "posebnom vojnom operacijom", očekivalo se da Švedska i Finska zatraže veću sigurnost u sklopu NATO-a i odustanu od svoje neutralnosti.

U petak se očekuju zaključci revizije švedske sigurnosne politike, a vladajući socijaldemokrati još raspravljaju treba li je promijeniti i podržati apliciranje. Stranka bi odluku trebala donijeti u nedjelju.

Finski predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin objavili su u četvrtak da Finska mora podnijeti zahtjev za članstvom u NATO-u "bez odgađanja", povećavši pritisak na Švedsku da učini isto.

Finska je najbliži vojni saveznik Švedske i jedina druga nordijska zemlja koja nije članica NATO-a.


10:20 Službeni Prag s Berlinom pregovara o nabavi njemačkih tenkova što bi, pak, Češkoj omogućilo da Ukrajini proslijedi više svojih tenkova iz sovjetskog doba, rekla je ministrica obrane Jana Černochova u srijedu navečer.

Češka bi od Njemačke mogla dobiti tenkove Leopard, vjerojatno ne najmoderniju varijantu, rekla je Černochova na češkoj televiziji.

"Mislim da smo na pravom, dobrom putu", rekla je.

Dodala je da bi oni mogli biti "negdje u sredini" između starih Leopard 1 i novijih Leopard 2 verzija.

Češka ima 30 moderniziranih tenkova T-72 i u još nekoliko desetaka onih koji nisu modernizirani.

Od početka ruske invazije 24. veljače Češka je Ukrajini poslala nešto od svojih nemoderniziranih tenkova.

Česi su Ukrajini poslali i teško naoružanje iz vojnih skladišta i privatnih tvrtki za oružje, među ostalim topničko naoružanje, borbena vozila, protuzračnu opremu i višecijevne bacače raketa.


9:15 Finska je donijela konačnu odluku da ulazi u NATO! Finski predsjednik i premijerka objavili su zajedničko priopćenje u četvrtak ujutro.

- Finska bez odgode mora podnijeti zahtjev za ulazak u NATO - stoji u priopćenju Sauli Niinista i Sanne Marin.

Finska dijeli 1300 kilometara granice s Rusijom, a odluku je donijela nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Očekuje se reakcija iz Moskve...

Više pročitajte OVDJE.


>>>NOVO 8:50 Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je za CNN-a da je zabrinut zbog mogućnosti da ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebi taktičko nuklearno oružje na Kijevu.

"Sigurnost je trenutno glavni prioritet. Da, naravno, brinemo se i nadamo da će nas naši ratnici braniti, ali rizik je i dalje prisutan i bez naših partnera. Bez SAD-a i europskih zemalja ne možemo preživjeti", rekao je Kličko.

Također je rekao da je "glavni grad Ukrajine još uvijek glavna meta Rusije".

Kazao je da sve stanovnike koji se vraćaju u Kijev upozorava na oprez i govori im da je to njihov osobni rizik i da nema jamstva za njihovu sigurnost. Poručio je da bi se ruski napadi "mogli dogoditi svake sekunde".


8:32 Ministarstvo obrane Velike Britanije objavilo je novo izvješće o ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Harkov je 70 dana bio na meti ruskog topništva, no čini se da je tome došao kraj. Ukrajinske trupe oko drugog po veličini grada u zemlji potisnule su ruske snage toliko unatrag da njihovo topništvo više nije u dometu njegovog središta.

Posljednje mjesto koje je oslobođeno bilo je selo Pitomnik, objavila je jučer ukrajinska vojska.

No, ruske snage nisu u punom povlačenju. Vjeruje se da se pregrupiraju u pokušaju da osiguraju svoje opskrbne linije, piše BBC. Na kraju izvješća naglašava se i kako je povlačenje ruskih snaga iz Harkivske oblasti prešutno priznanje nesposobnosti Rusije da zauzme ključne ukrajinske gradove, gdje je očekivala ograničen otpor stanovništva.


8:16 CNN je objavio zastrašujuću snimku iz autosalona u predgrađu Kijeva. Ruski vojnici s leđa su ubili dva ukrajinska civila!

Upozoravamo, snimka je uznemirujuća.

Više pročitajte OVDJE.


7:08 Zapovjednik ukrajinskih marinaca, koji se skrivao s drugim borcima u čeličani Azovstal u Mariupolju, osobno je apelirao na Elona Muska da im pomogne da sigurno napuste grad koji je tjednima opkoljen od strane ruskih osvajača.

"Ljudi kažu da dolazite s drugog planeta kako biste naučili ljude da vjeruju u nemoguće. Naši planeti su jedan pored drugog, jer ja živim tamo gdje je gotovo nemoguće preživjeti. Pomozite nam da iz Azovstala izađemo u posredničku zemlju. Ako ne vi, tko onda? Dajte mi nagovještaj", napisao je na Twitteru Serhij Volina.


6:44 Ukrajina je ponudila oslobađanje ruskih ratnih zarobljenika u zamjenu za sigurnu evakuaciju teško ozlijeđenih boraca zarobljenih unutar čeličane u Mariupolju, dok se Kijev počeo pripremati za svoje prvo suđenje za ratne zločine zarobljenom ruskom vojniku.

Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk izjavila je u srijedu da su u tijeku pregovori o oslobađanju ozlijeđenih boraca koji se skrivaju u posljednjem bastionu ukrajinskog otpora u Mariupolju. Rekla je da postoje različite opcije, ali "nijedna nije idealna".


6:22 Rusija je "najizravnija prijetnja" međunarodnom poretku zbog svog "barbarskog" rata u Ukrajini, upozorila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Predsjednica Europske komisije je nakon razgovora u četvrtak u Tokiju s japanskim premijerom Fumiom Kishidom, također spomenula "zabrinjavajući pakt Moskve s Kinom".

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel također je sudjelovao na summitu u glavnom gradu Japana.

"Ruska invazija na Ukrajinu nije samo pitanje Europe, već potresa srž međunarodnog poretka, uključujući Aziju. To se ne smije tolerirati", poručio je japanski premijer Kishida.

image

Ursula von der Leyen, Fumio Kishida i Charles Michel

Yoshikazu Tsuno/AFP

5:52 Njemačka bi se možda mogla nositi s bojkotom ruskog uvoza plina već nadolazeće zime, rekao je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck za tjednik WirtschaftsWoche u četvrtak, prenosi Sky News.

Njemačka je pojačala napore da smanji svoje oslanjanje na ruske opskrbe energentima otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači, ali očekuje se da će uvelike ovisiti o svom plinu do 2024. godine.

“Ako na prijelazu godine budemo imali puna skladišta, ako dva od četiri plutajuća LNG tankera koja smo zakupili budu povezana na mrežu i ako ostvarimo značajne uštede energije, možemo donekle prebroditi zimu ako prestane uvoz ruskog plina", rekao je Habeck za WirtschaftsWoche.


5:10 I Rusija i Ukrajina koristile su kasetno streljivo, tvrdi izvješće Human Rights Watcha.

Ruske snage su više puta koristile kasetno streljivo u napadima u kojima su ubijeni civili i oštećene kuće, bolnice i škole, tvrdi se u izvješću.

Čini se da su i ukrajinske snage barem jednom upotrijebile kasetno streljivo, navodi se.

Human Rights Watch kaže da je dokumentirao nekoliko napada ruskih snaga u naseljenim područjima u gradovima Černihiv, Harkov, Nikolajev i Vuhledar.

HRW apelira da bi obje zemlje trebale prestati s korišćenjem ovog streljiva.

"Oni bi se trebali obvezati na pridruživanje međunarodnom sporazumu o zabrani kasetnog streljiva", rečeno je u srijedu.


5:08 Britanski ministar obrane Ben Wallace sastao se sa svojim američkim kolegom Lloydom Austinom u Pentagonu radi razgovora o "sljedećim koracima" u Ukrajini.

Čelnici su razgovarali o važnosti transatlantske suradnje i regionalne sigurnosti u svjetlu ruskog "ničim izazvanog i brutalnog napada na Ukrajinu", navodi se u priopćenju američkog ministarstva obrane

Također su razgovarali o "trajnim naporima za potporu Ukrajini", uključujući pružanje "sigurnosne pomoći".


5:05 Proruski hakeri napali su web stranice nekoliko talijanskih institucija, uključujući i gornji dom talijanskog parlamenta Senat, izvijestila je u srijedu novinska agencija ANSA.

Hakerska grupa "Killnet" preuzela je odgovornost za napad, čije su mete bili i Nacionalni zdravstveni institut (ISS), te nacionalna udruga vozača Automobile Club d'Italia. Web stranice Senata, gornjeg doma talijanskog parlamenta, te ISS-a ponovno su uspostavljene nakon jednosatnog prekida.

Predsjednica Senata Elisabetta Casellati rekla je na Twitteru da hakerski napad nije prouzročio nikakvu štetu.

“Ovo su ozbiljni incidenti koje ne treba podcijeniti”, napisala je.

Ministarstvo obrane, čija web stranica nije bila dostupna, u priopćenju je objavilo da je to "zbog dugo planiranih aktivnosti održavanja koje su u tijeku na web stranici".

Izvor u talijanskoj agenciji za kibernetičku sigurnost rekao je Reutersu da rade s pogođenim upravama na obnavljanju web stranica, sugerirajući da će poduzeti "odgovarajuće tehničke protumjere". Policija je priopćila da je istraga u tijeku, ali nisu dali daljnje komentare.

Od ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, mnoge su zapadne vlade podigle razine uzbune u iščekivanju mogućih kibernetičkih napada na IT sustave i infrastrukturu.


5:03 Nepoznate osobe poprskale su u srijedu crvenom bojom veleposlanstvo Poljske u Moskvi, nakon što je Rusija od Varšave tražila službenu ispriku za sličan incident u kojemu je napadnut ruski veleposlanik u Poljskoj.

U ponedjeljak su ukrajinski pristaše u Varšavi poprskali ruskog veleposlanika u Poljskoj crvenom bojom dok je išao položiti vijenac u znak sjećanja na pobjedu u Drugom svjetskom ratu. Ova svečanost održana je u trenutku kada vojna kampanja koju je Rusija pokrenula u Ukrajini ulazi u treći mjesec.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u srijedu poljskog veleposlanika Krzysztofa Krajewskog kako bi mu uručilo prosvjednu notu zbog "skandaloznog" napada na ruskog veleposlanika i zatražilo "službenu ispriku" od poljske vlade.

"Odluka o sljedećim koracima bit će donesena na temelju reakcije Varšave na naše zahtjeve", stoji u priopćenju ruskog ministarstva.

Istog dana, crvena boja bačena je na zgradu u kojoj se nalazi poljsko veleposlanstvo u Moskvi.

"Veleposlanik Krzysztof Krajewski potvrdio je da se ovaj incident dogodio", rekao je glasnogovornik poljskog ministarstva vanjskih poslova Lukasz Jasina poljskoj novinskoj agenciji PAP.

Zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova Marcin Przydacz rekao je novinarima u Washingtonu kako Poljska očekuje da će Rusija raščistiti stvar i uhititi krivce.

Šef poljske diplomacije Zbigniew Rau izjavio je u ponedjeljak da je napad na ruskog veleposlanika incident koji se nije trebao dogoditi.

Poljska ugošćuje stotine tisuća ukrajinskih izbjeglica na svom tlu otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao svoju vojsku u njihovu zemlju 24. veljače.


Ključne događaje 76. dana ruske invazije na Ukrajinu pratili smo OVDJE.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2024 19:23